Jean-Paul Sirtre - Biography, Ata, Ola Tagata, Tusi, Tautoga

Anonim

Talaaga

Feeseeseaiga i le auala e vili ai Siarte, mulimuli nei. Na mautinoa ia Matini hedegger o le Paulo-Paumo o se tusitala o se tusitala, ma viddimisina Nabomorv, o le filosofia. Ae o tagata uma e tutuli o le faʻailoga o le tagata mafaufau ma le mafaufau o le mafaufau o le a fetaui ma ia.

O le lauiloa Farani e fiafia uma i ai ma faitio. O le uluaʻi motusia o tusitusiga e uiga i le mumu filo o le autu o le tausamiga o le le talafeagai o le i ai, saʻolotoga ma tuuatoatasi.

O Sirre ua taʻua o se tupua o Beszhashna Pale ma le tama o le galue malosi, lea na afaina ai le taimi, na ia tuuina ai le apamemea. Ae sa ou faʻailoa atu o le "lona saʻolotoga o le filifiliga e avea ma Atua!", Totoaisi i se mea.

O tagata tetee o aʻoaʻoga a le SARTRA e aʻoaʻiina ai le tusitala i le tuʻuaʻiga ma le igoa o le Sociatuth, o lona tagata e mafua ai ona mou. Na faʻapipiʻi le mea moni i se mea i le ogatotonu.

Tamaitiiti ma le Autalavou

Jean-Paul Charles Esa SardR - Parisn. Fanau Iuni 1905 i le Bururgeo aiga. E leʻi manatua e le matua matua matutua le Nanvre: O Jean - na maliu mai le fiva samasama, ae na faʻataunuʻuina le tama i le tausaga ma le 3 masina. Mulimuli ane, e manaʻo le Alo i se tulaga leaga o le matua, valaʻau le muai maliu o le tupe maualuga a le SARTRA: E le o mafuta o ia e le tama.

Ann-Marrie tamaiti Pellery, faʻanoanoa Na te totoina e aunoa ma lona Tama. O le isi mafuaaga o le alofa o le tina e le mafai ona fanau mai o se tama: Jean-Jean-Paul-Paul-na fanau mai ma le pa o le itu tauagavale ma Belm i le itu taumatau. O le mea na tipiina e le 12 tausaga na tupu mai ai ma le Daffodil ma le egoceplic. Ae i le tagata matutua, o le Filisia ma le tala a le tala masani i tausaga amata i tausaga, ona ia manatu e pei o se "meaola, e leai se uiga ma le faʻamoemoe."

O le tina o se sui malamalama o le masani ai o loʻo sau mai le Genus o Saiesass Sciences. Charles Schweitzer - Tamamatua Siartre - Prelologist-Siamani, Polofesa, na faavaeina i le laumua o Farani linguas. Uncle - Albert Fchweitzer - NEBELA le laga, Toilolonia ma Faa-Kerisiano.

Jean-Paul Sirt

Zhana-Paul Sirtre na tupu aʻe i le meli (talanoa i le itu i saute o le senisty), i le fale o le tama matua, lea o loʻo siosiomia ai le tama talavou. Ae latou te leʻi faatali foi mo: I le tala moni "upu", le pale a le Olaga na taʻua i le aiga o seoli, na faatofuga mai le gafatia o le toto. E matua iloga ona o lona alo tama, na totoina i lea lava fale, faamatala ai le siosiomaga faaleaiga o se foeuli.

Amthesism, o le SARTR na avea o se "oloa" o aʻoaʻoga. Tamamatua Katoliko ma tama matua o le Trothertant Parostasent Proasentise, talito i le "afa" Asia, lea na faia e Thanson le taua o le tenarizations.

O aʻoaʻoga na maua e le faifilosofia i le lyceum of Portam La Rochel i sisifo o Farani, ona i le tulaga muamua o le iunivesete (maualuga peka. Ina ua maeʻa le puipuiga o le filosofia o le poto ma le galuega e le faiaoga o filosofia i le gavian psceom o le id-1930 na alu i internships i Perelini. Ina ua foi i Pales, o se satani talavou toetu i le galuega a le faiaoga.

Filosofia ma tusitusiga

O le muamua taua taua i le raimeties o Jean-Younds Sartra na aliali mai i le tuai o 1930s. O itulau muamua o le tala fou "noshnono" o loʻo tusia i Gavare. Lolomiina i le 1938 sa ia le aafiaga o se pomu gamo: o le tusitala na taʻu mai ai le tausasia o le nofoaʻiina o le tagata maʻi, vevesi ma le le aʻoaʻi o le ola. Le toa o le tala o le tala e oʻo mai e aoga tele le fatufatu.

Ile tausaga na sosoo ai, Jean-Paul-Paul Sirtire o loʻo iai se mea fou e ofo ai - o se aoina o le 5 tala fou ", o le igoa na faia ai le tala muamua. O tusitusiga uma e avea ma tusitusiga malamalama ma le faitauina o Farani.

Le iʻuga o le lalolagi o le Lalolagi a le Lalolagi na faaaogia ai Jean-Lands Sparter Smair: ona o le tauaso, sa laʻuina mata, ae i le teʻena tino. Ina ua maeʻa le galuega a Siamani o Farani, o le tusitala e faʻaalu i le tolauapiga o le taua o le tausaga, ua toe faʻafoʻiina ai pagota.

Jean-Paul Sirtre - Biography, Ata, Ola Tagata, Tusi, Tautoga 16008_2

I le 1943 i le lolomiga, o le tala "o lago" ua aapa. O se tala a le Siamani anamua e faʻavae i luga o se faʻataʻitaʻiga mo le iloiloina o faʻafitauli o nei onapo nei.

1943 mo le Jean-fanua o le Sirre Trividhal: O le lona lua faaigoaina "i tua tapunia faitotoa o" ma le galuega "e faʻaopopoina i le manaia o le taʻaloga" o le ". Tusi Faitau le faitau miliona, nusipepa ma mekasini o lo o tusia e uiga i le sili sili ona faipule, o lona pule paolo. Lolomiina Tusi Faataga Sartra e tuua ai le aʻoaʻoga ma taulaʻi i filosofia ma tusitusiga.

Mo le Farani Intellectual Elite, le tusi "le Kenese ma Leai se mea" avea ma Desktop. O le filo mumu e ala i le galuega o le manatu e leai se poto masani - E na o le iloaina o le lalolagi o siomia ai i tatou. O le tagata e nafa ma gaioiga atoatoa i luma ma isi.

Jean-Paul Sirtre - Biography, Ata, Ola Tagata, Tusi, Tautoga 16008_3

O manatu o manatu o le Jean-malaetra o loʻo lauiloa o le filosofia na avea ma Papua tupua, o le a i ai i le Palemia ". O le taʻutaʻua lauiloa o le le faifai mea i totonu o le tupulaga talavou o le Farani ua faʻamatalaina mai le agaga o le saolotoga - faʻatauga, lea na i ai le mafaufau loloto. O le STRROVSK "tamaloa ua vaivai ia saoloto e mafai ona toe maua mai" e avea ai le vaituta, foliga.

I le 1946, Jean-Paul-Paul Sartant o loʻo faʻaalia ai manatu i le aufaitau ma tausisi o se tasi-amio lelei taʻaloga ". Ina ua maeʻa le 7 tausaga, o le Artisa ata ata o le Studio na fanaina le ata tifaga lea o le Louis de füne ta. Ma i le 1955, i le Soviet Union i le taʻaloga, le taʻalo "Lipi McKei" na laga, o le tiute autu lea na faia ai le alofa o Polov.

I ana tusitusiga paia, Jean-Paul Sartte e teena le manatu lauiloa o le le iloa mai le sigmgund freud freud. O le tagata taaalo Falemaʻi fai mai o se tagata e masani lava ona faia ma le poto, ma taumafai e tusi ese mai gaioiga i luga o se mea tutoatasi, physiologion - o se taumafaiga e aloese mai le tiute. E tusa ai ma Sarrter, e oʻo lava i le Hysties osofaʻiga e le o se lavelavea, ma latou faʻatamala ma le iloa lelei.

I le 1960 na mautilo solo i le Zenoth of thenith. Na ia faitio i soo se atunuʻu i lalo o aʻoga, ua molia i se afaina i mataupu taumu a le tagata, o meatotino faʻaletulafono e taʻua ai le faʻailoaina o le saʻolotoga. O le CUMmy tamaiti aʻoga na o se faʻalavelave ma se tasi taimi fefatau faasaga i agafesootai o loʻo taʻuamiotonuina: Faʻatulagaina ma le Polokalama ma le Faʻasalalauga o le Sipar e le iloa.

O le 196hi, na musu ai le Fitugafulu "o le manaʻo e liliu i se" faalapotopotoga lautele ", lea na ia fouvale ai. Na avea le faa- valepuasofia le faailoga o le 1968 fofo. Na ia puipuia tagata Iutaia, faatino agai atu i le tauao algeriati ma virenisi, tuuaia a Amerika i le osofaiga a Cuba, ma le USSR - tau. O le fale o le taʻitaʻi, sa faʻalua, o fitafita na teteʻa i totonu o le faatonu.

I le tautotogo o le 1968 i taimi o Tamaiti Aʻoga Toefau i totonu o le puʻeina o Sornbonna Revolutisi e naʻo le 63-tausaga le matua o Jean-fanua. I le taimi o le vevesi e fesoʻotaʻi ma le isi tetee, o le manifinifi ma ulu o le ulu puipuia. Charles Faafanua, o le faʻalogo i ai, fai mai

"E le totoina le vorance vale."

Na tatalaina le au faa-aufikasope.

Olaga a le tagata lava ia

O se tamaititi aʻoga, Jean-Paul feiloai ma Simondo De Bovwar. O le foliga mai o le siisii ​​(squitch, ulaula nifo samasama, o le laina o le laina, o le faʻaopopoina o le 1.58 m) e le taofia le matagofie matagofie. Na tusia e Simona lona fetaui ma lona masaga ma le Atua. O se le-faʻaʻaisa i fafo o le 'aisa, o Jean-fanua na siʻomia le toʻatele o tagata e faʻamemelo Farani, lea na seasea tuua le oti i le oti.

Jean-Paul Sirtire ma Simon De Bovwar

Sa avea Shartre ma Bovwar i lenei faʻaipoipoga, ae na matua laʻititi le tele ma le popole foi mo Farani ma lona fua fua. Ua tele pea ma suia ai le pulepolopher, ma suia tele Simona, o lona nofo filemu ma suia foi i alii ma tamaitai. E leʻi taofia e le faʻaipoipoga "tamaiti ma le ola na nonofo i totonu o fale eseese ma feiloaʻi ina ua latou manaʻo iai.

O se tala ma se aristocrat mai Rusia olga Kozakhevich na avea ma se ata mo le tagata lava ia o le paga. Na fiafia le Falani i le matagofie, mausali ia i lona "puipui" ma faʻaalu lana tafaoga. Sa le tumau Sina ia simona i le aitalafu lea o Kzakyvach ma faʻapaʻia ai lana tala ese "na ia alu ai e nofo." O le tiapolo na avea ma tagata faigaluega o le aiga, ma o le fia fiafia i lona tuafafine - Wanda.

O le taimi lena o le faiaoga o Bovwar faasee le 16-tausaga le matua tamaiti aoga Nathakie Sorokin. Na vave ona avea le teine ​​ma le fafine teine ​​o le sisina. Sa faitio tele Tina Sorokro i le Matagaluega o Aʻoga, ma SimmonAa na taaʻi.

O le faaiuga a tagata matutua e faʻaalia ai aia tatau i le tusitusiga o tusitusiga a le teine ​​talavou - Algerke Arlette Al-Kam: ae le o le fafine. O tulaga o loʻo faamemelo ai le tulaga o le Sirtices, taumafai e puipui le leoleoina o le mea alofa, e leʻi taitaiina foi i le faʻata: na ia alu i le galuega a se teine ​​talavou. Ae ina ua māea mai Jean-o Paulo, sa i ai se tagata faʻamaoni - tusa lava po o le a le ese o leo - Simimoni.

Maliu

I le faaiuga o le olaga o Ghigucoma, na ia faia le tauaso o Jean-Yent Sperre. Na te leʻi tusia, ae o loʻo tufaina atu faʻatalatalanoaga ma faʻatulaga ni feeseeseaiga ma tagata mulimuli. Ae le i maliu, na fai atu le filoso ia te ia e faʻaalu e aunoa ma le paopa ma le tele o necrologists: le faʻamaoni ma parades epiphis ua sili ona aulelei o ia.

Shie Jean-Fields Sinarre

O le tagata lauiloa na maliu i le ogatotonu o Aperila 1980 mai le Bdedema o le mama. A o e mateina, e leʻi taʻutino atu i le falelauasiga o le olataga. Ae a o le faʻamalologa faʻanoanoa na agaʻi atu i le itu tauagavale o le vao o le vaomago, 50 afe tagata faipule o lo o fetaiaʻi ma le malosi.

O le maliu o lona toalua ma Kamur Bovwar na faia malosi: mai le tuusaunoaina teisi ma pupuga o mama. Simon na sao mai lona toʻalua mo le 6 tausaga, lea e faʻaaluina i le ki ma le faʻagaloina. O le mea taua o tapuaiga ua motusia, ma sa leai se lagona i le lumanaʻi o le olaga. Boroni Bovwar i le tasi tuugamau ma lona toalua i luga o le monppaarnasse.

Bibliography

  • 1938 - "Noshnono"
  • 1939 - "Fanua"
  • 1943 - "lago"
  • 1943 - "O Le Tusitala ma Leai se Mea"
  • 1943 - "Mo le tapunia faitotoa"
  • 1946 - "" Mafuta Lelei "
  • 1948 - "Lima Lima"
  • 1951 - "Le Tial ma Le Alii le Atua"
  • 1964 - "Upu"

Upusii

"E leai se mea fou. Moni."

"Seoli o isi."

"Afai na o oe na o oe ma oe, ona e iai lea o se sosaiete leaga."

"E te faia pea lava le mea ou te leʻi taumafai e puipuia."

"Ina ia mafai ona alofa i mafatiaga o se isi tagata, ae lava lea e avea ma tagata, ae ina ia e alofa i se isi tagata, e tatau ona avea ma agelu."

"O atamai e le o se meaalofa, ae o le auala na filifilia i tulaga le mautonu."

Faitau atili