Talaaga
O le Max Weber o se tasi o na fuainumera o loʻo iloiloina aloaia o le faʻavae o le ogaoga o saienisi (faʻatasi ai ma le karl Marx ma emil durkhehim). Peitaʻi, o manatu ma galuega faʻasaienisi sa tauaveina le aofaʻiga o isi tagata faʻasalalau faʻalauaʻitele, ma le tele o manatu o le taʻitaʻiga ma le pulega, o loʻo tumau pea i le vaega o faʻaupufai.Tamaitiiti ma le Autalavou
Maxinalian Karl Emil Weber (o se igoa atoa o le sociologist) na fanau i le Aperila 21, 1964 i le Siamani aai o Erfurt. Na avea le tama ma tama lona sefulumatua o le aiga, mulimuli ane ia te ia, e ono isi le fanau na fanau mai (i isi faamatalaga - valu, ae lua na maliliu i Penest).
Tama o Maxil Weber up o se setete setete, ma sa aofia ai foi i le National Partyral Party. Faafetai i lenei mea, e masani ona aolau atu le fale o lorepa i mea faaupufai faaupupuaiga, saienitisi, sui o pulega i le lotoifale.
Na tupu aʻe le tama i le mafaufau o faʻapolokiki ma le tele o manatu ma atamamai o fai mai e uiga i mataupu eseese o mataupu, lea e le mafai ona aʻafia i le fausiaina o ona lava manatu i le lalolagi. O le taimi lava e laitiiti ai, na saunia e le sili atu o le maualuga, o le meaalofa masani a se Kerisimasi e masani ai.
Ae o le vasega masani ma faiaoga o ese mai Matunuu Magisililian: sa le amanaiaina e le tamaititi i le vasega, ma na ia le amanaiaina galuega o le ita. Ae ua i ai pea i le talavou, ox Well na faitauina le faletusi a le Tama, ma ia masani i talanoaga faavalua ma tusi saienisi, faapea foi ma tusi a le lalolagi.
I le aluga o taimi, o le maualuga maualuga ma o latou matua ua nutimomoia. E tusa ai ma alii talavou, o le Tama e foliga mai e le manatu i leā, ua pei na vaeluaina Weber. Tina, i luga o le mea e sili atu, na usitaʻia ai manatu o Calvinism (o le faʻavae o tagata o loʻo avea ma aliʻi o le Jean Calvin) ma saili atoatoa le sili ona lelei.
I le 1882, o Indililial Weber ulufale atu i le iuniveseteberg, filifili e aʻoaʻo ai le faalauiloa. Toaitiiti lava, sa fesiitai talavou talavou i le iunivesite a Berlin. O tausaga muamua, a o taʻua e Magn, na te lē tuʻuaʻia le faapotopotoina o le tama aʻoga a le tama ma le pia, ma ua mananaʻo foʻii latou i feeseeseaiga.
Peitaʻi, e leʻi faʻalavelave ai lenei mea e manuia ai a latou suʻesuʻega, ma e le umi lava ae amata loa ona galue le alii talavou o se loia, maua ai lagona o le loia. I le 1886, na onosaia e Wei / le suʻega na faʻatagaina ai le tauleleia e faʻatino ai tutoatasi.
I le tolu tausaga mulimuli ane, o le sili na avea ai ma Quber na avea ma fomai o le tulafono, puipuia le maliga na ia faia. Ina ua maeʻa, na faʻaauau ai ona ia aʻoaʻoina le aʻoaʻoina o tulafono faavaomalo ma maua se isi o mesisiga mo iloiloga a le Fono Faatulagaina. Paralel Maximilil na mauaina se nofoaga o le faiaoga i Berlin University. Faʻapea foʻi, na faʻaalia ai e le tauleʻaleʻa le faʻamatalaga i mataupu faʻavae.
Saienisi ma Socioology
I le faʻaopopo atu i le faʻaupuga, ua fiafia foʻi le Weber i le faʻalauaʻitele, pe sili atu faiga faʻavae. Sa auai foi le saienitisi i le "Union of Braniki Act", ma mea sa tutusa-mafaufau sa ou suesue i ona taimi.
O manatu taua o sui o tagata o le sosaiete, e faʻavae i luga o le mataupu faavae autu: i le latou manatu faʻatatau i ai le mea faigaluega e mafai ai ona tatou foia faʻafitauli faʻafitauli i le sosaiete o le vaitau o loʻo i ai nei vaitaimi. I le taimi lava e tasi, sa i ai le uta i totonu o le polokiki, auai i le itu tauagavale o le ogatotonu.
I le 1984, na siitia ai Sx Weber e faitatala, lea na amata ai ona ia aoao le tamaoaiga i le iunivesete i le iunivesete. I le tutusa, na faaputuputu ai e le saienitisi i le fiailoaoga o le "Lio Weiber", atonu, o le asu e maka.
Na faʻaauau e lex Weber e suʻesuʻe le tamaoaiga ma le talaʻaga o le saʻo i le tulaga o le sosaiete ma agafesootai. Pe a ma le taimi, o le manatu o le tino ua fuafuaina e alasaoa ua aliali mai.
I le 1897, na ma fefaamafa ai Max i lona tama, ma le lua masina mulimuli ane, ae le faʻafouina ma lona ataliʻi. O lenei faʻanoanoa na aʻafia ai le sili o le mafaufau o loʻo paʻu ai le ma saienitisi, ona amata loa lea ona faʻanoanoa ona o le vevesi i le valevale. Ua le toe aʻoaʻo ma faʻaalu ni masina a Weber i le Sami, o Maliu o Italia mo le lua tausaga, mai le mea na ia toe foʻi ai naʻo le tautotogo o le 1902.
E iloagofie lava ina aoina e le saienitisi i ni suiga i lona popolega, ae o lona toalua na faaleagaina nei tusitusiga, ma mata fefe e mafai ona latou faatupuina lona toalua.
I le 1903, na mau ai Max Samuel mai le taufaavalea e ala i le oti o lona tama, ae toe foi i galuega faasaienisi, ae sa sili atu le aoaoina o le pou o le au faasalalauina. I le tausaga mulimuli ane, sa lolomiina ai e le Alii lana galuega taua i totonu o le lomiga e tasi, ona valaauina ai le "afā faiga tetele ma le lotu, atoa ai ma a latou aafiaga ole tamaoaiga.
O gaioiga o gaioiga a le aulotu Avavali A o le saienitisi, ma i le 1909, na maua ai e Max, ma George ZoMaperal, o le a le au faaeaga muamua. .
I le tolu tausaga mulimuli ane, na tuua ai e Weber i lenei faʻalapotopotoga, ma taumafai e faatulaga ana lava vaega faʻapolokiki. O le manatu o loo iai le mafutaga ma le fiafia i tagata lipine ma agafesootai, ae o lenei galuega na suia i se toilalo.
I le amataga o le Lalolagi Baseket na alu i luma o le au volenitia, lea na ia faatulagaina ai fanua falemai ma fitafita falemai. O aso i luma na suia manatu o le saienitisi i le faalauteleina o Siamani. Afai e lagolagoina e le Webber le Kamupani Kapi i Faiga Faavae, ia mulimuli ane ose tasi o lona taua tele.
Max Weber na faia foi le faamomokalafi o le faiga faapolokiki i Siamani o le tulafono lautele ma fua faatatau faʻavae, aemaise lava, o le faʻamasinoga lea. O loʻo faʻasolosolo foʻio le faʻamalosia e le au vaʻai i palota, ae e leʻi maua le numera talafeagai o palota.
I le 1919, o Max Web, e le fiafia i faiga faapolofesa, toe foi i le aʻoaʻoina. O taimi mulimuli o le saienitisi mulimuli ane na aoina i lalo o le auvaa o tusi "o le saienisi o se galuega ma le galuega". Peitaʻi, e leʻo manatu uma o Weber na feiloai ma le faʻatagaina: O nisi o ona manatu i le faiga faʻavae, o le faaletonu o le pule o le saienitisi o le itu taumatau.
Olaga a le tagata lava ia
Na faaipoipo Max Weber. O le faletua a le saienitisi na avea ma sui tupu ese e igoa ia Marianana Schnitger. O le fafine na faasoaina le fiafia o le toʻalua i le saienisi ma na o ia lava tomai faʻapitoa, o aʻoaʻoga o mea tau agafesootai ma o le puipuiga.
Ua matauina e tele lava tala na alu atu e uiga i le ola o Max Whing: Sa latou mumu, ma e le mafai ona uia e le tasi le isi, ma fegalegaleaiga ma sootaga masani. Sa leai lava fanau i lea faaipoipoga.
Maliu
Ua toe faʻatanaʻia ile aso o Max Webber i le aso 14 o Iuni, o lea, 1920.
O le saienitisi na pikiina le "Spaniard" - o le malosi malosi, na faigata ona o le pnemonia. Mai le Weber mulimuli ma maliu.
Bibliography
- 1889 - "Talafaitino o Fefaʻatauaiga Fefaʻatauaiga i le Vaitau o Tausaga"
- 1891 - "Faʻatoʻaga faʻatoʻaga a Roma ma lona aʻafiaga i tulafono a le lautele ma le tumaʻoti"
- 1892 - "O le tulaga o faʻatoʻaga auaunaga i Sasaʻe Siamani"
- 1895 - "Samarity State and Health Policy"
- 1920-1921 - "aoina galuega i le sosaiete a le sosaiete"
- 1921 - "" O le Maciety ma Society Aciecs o Musika "
- 1924 - "Faigaluega a le Tamaoaiga"
- 1925 - "Tamaoaiga ma Sosaiete"
- 1956 - "scioology o le setete"