Louis Pasteur - Bibigraphy, ata, olaga patino, tatalaina

Anonim

Talaaga

"O Le Alualu i Tagata" sa ou taʻua o le Malo o Farani Biolologist ma le kemisi Louis Pasteur. O le sao o le French Falani e faigata ona sili ona lelei, aua na ia faamaonia ai le microbiological faavae mo le faʻalavelaveina o faʻamaʻi, fausia se auala e faʻatele ai ai le pathogransis. A o leʻi oʻo i aso nei, o le tatalaina o le faʻavae o le itu o le itu o le itulagi ma microbioology faasaʻoina le ola o miliona tagata.

Tamaitiiti ma le Autalavou

O le lumanaʻi microbiologisist na fanau i le taulaga o Dyle (Farani) ia Setema 18, 1822. Tama Louis, Jean Pamera, sa matauina e ala i le auai i taua na faia i Napofanua ma mulimuli ane tatalaina se papa aʻoaʻoga. O le ulu o le aiga e na ona faʻaalia, ae sa saili le ataliʻi e faʻaali se aʻoaʻoga lelei.

Ata o Louis Pasteur

Na faauu manuia Louis mai le aʻoga, ona amata loa lea ona lagolagoina e lona tama i le kolisi. Na iloga le tama e i ai se ofoofogia lona mapu ane nai lo le lavea o ia e faiaoga. Na talitonu Paster i le suʻesuʻega, sa tatau ai ona faʻaalia le toa ma le faʻaaloalo ma faʻailoga na faʻaalia ai e faʻamoemoe lava i le galue ma loʻu manaʻo e aʻoaʻo.

I le maeʻa ai o le Luis College, na siitia atu Louis i Pale e lesitala i le aʻoga sili ona masani. I le 1843, o se tagata talenia e faigofie ona manumalo i suʻega ulufale ma le fa tausaga mulimuli ane mauaina se tipiloma o le aʻoaʻoga.

Louis Pasteur i le autalavou

I le Pallolel Pasta totogi le tele o taimi valiina ma ausia iuga maualuga. O le ata faataitai na ulufale mai ai le au faatonu o se ata sili o le xix senituri. I le 15 tausaga, na tusia ai e Louis pogai o Tina, tuafafine ma le tele o uo. I le 1840, Pasteur na maua ai le tikeri o le Bachelor o Arts.

Paiolo

E ui lava i le tala a le au taleni, o Louis Pareter faafoliga o le uunaia faapitoa e saienisi. I le ao ona 26 tausaga, na avea le saienitisi ma polofesa o le physics ona o le mauaina o le fausaga o uaina o le uaina akkid o lo o aoina. E ui i lea, o le aʻoaʻoina o le faʻatulagaga o vaega, sa iloa e Louis o lona moni ole papatisoga i le suʻesuʻega e le o se pisinisi, ae o le paiom taulima.

Na galue Pasteur mo sina taimi i le Lyjonaian Lyceum, ae i le 1848 na alu o ia i le Iunivesite o Strassigg. I le galuega fou, sa amata loa ona suʻesuʻe e le Breagomison i faʻagasologa o fefaʻatauaiga, na mulimuli mai ia te ia se tagata lauiloa.

Tofotofoga Luis Pasteur

I le 1854, o le saienitisi o loʻo umia le pou o Dean i le Iunivesite o Lille (faiaoga o tagata masani faʻasaienisi), ae le o tuai iina mo se taimi umi. I le lua tausaga mulimuli ane, o Louis Paret alu i Paris e galue i SMITES, - O le aʻoga masani masani - o le aʻoga sili ona masani o le Faʻatonu o galuega aʻoaʻoga. I totonu o se nofoaga fou, e faʻaalu e le paoa le faʻaleleia atili o mea, e faʻaalia ai tomai sili ona faʻatulagaina. Na ia faʻaalia se faiga faigata faʻataʻitaʻi, poʻo le maualuga o le iloa o le au aʻoga ma le talitonuga muamua o aʻoaʻoga.

I le tutusa tutusa, o le microbiologion sa faaauau pea ona ia suʻesuʻeina au uaina o loʻo iai. Ina ua uma ona suʻesuʻe le Wort o le Barutscope, Louis Paster na faʻaalia o le faiga faʻavae e le o se vailaʻau natura, pei o le asus o loʻo fai mai ai Libih. Sa iloa e saienitisi o lenei faʻagasologa e fesoʻotaʻi ma le olaga ma gaioiga o le Metate Fun, fafaga ma faʻafaileleina i se vaipuna.

I le taimi o le 1860-1862, o le microbiologisist na masani ona i ai pea i le suʻesuʻeina o le mataupu o le toe faʻaleleia o meaola, lea na usitaʻi ai tagata suʻesuʻe i lea taimi. Mo lenei, na ave e le pasa o meaʻai a le paoa, na ia vevela i se vevela i le mea na oti ai le togalaʻaufeki a le togalaʻau ma le lalagaina faʻapitoa ma le lalagaina faʻapitoa.

Flask Louis Pasteur ma Swan Seay

O le iʻuga, tusa lava poʻo le a le tele o lenei vaʻa ma meaʻai a le ea, o le olaga i ia tulaga e le fananau mai, ona sa tumau ai lea o le 'au o le pepe o le ua leva ona tupu i le anoga o le ua umi. Afai o le ua na 'aveʻese mai ai ni solo i le anoanoai o le vai auala, ona amata loa lea ona faʻateleina microfilisms. O le mea lea, o le saienitisi a Farani na le toe iai le pule malosi na le toe maua ai e le microbes ma taimi uma e aumaia mai fafo. Mo lenei mauaina, o le Farani Academy o Sciences na tuuina atu le pasteer i le 1862 se faamaoniga faapitoa.

Palauvale

O le faʻaleleia o tagata saienisi suʻesuʻega na fesoasoani i le manaʻoga e foia le galuega aoga. I le 1864, o le au faʻatau e faʻaaoga e faʻapipiʻi ai ma se talosaga e fesoasoani e fuafua ai mafuaʻaga o le faʻaleagaina. A maeʻa ona suʻesuʻeina le tuʻufaʻatasiga o le inu, na iloa e le microbiologimichi poto, e leʻo se mea na tupu i le faʻaleagaina o le oloa. Ona mafaufau lea o le saienitisi e uiga i le aveina o lenei faafitauli. Na fautuaina e le tagata suʻesuʻe le sasaina o le ala i le 60 tikeri, mulimuli o le mea na oti ai microfinisms.

Tofotofoga Luis Pasteur

Na amata ona faʻaaogaina le metotia na fuafuaina e le Paseru i le gaosiga pia ma uaina, faʻapea foi i isi vaega o meaʻai. I aso nei, o le tala lea e taʻua o le au kopiina, e ala i le igoa o le au faafefetei.

O mea na maua mai na aumaia ai saienitisi a Farani, peitaʻi o le mala na le faʻatagaina e faʻamalieina filemu i ai. Tolu microbiologist tamaiti na maliliu o le manava o le manava. I lalo o le aʻafiaga o mea mataʻutia na tutupu, sa faia e saienitisi le aʻoga o maʻi pipisi.

Tui

Na tusia e Louis Chort Wurces, Ullurs ma Ulcers, o se iʻuga o le mea lea na faʻaalia ai se numera o faʻamaʻi pishogens (mo le stphylocus). Faʻapea foʻi, o le microbiologist moa moa kolena ma taumafai e suʻe le tetee i lenei faʻamaʻi. O le filifiliga na sau i le polofesa faataulaitu e le avanoa.

Tui o Louis Pasteur

O le saienitisi na tuua se aganuu ma Cholera Microbes i le Hermostat ma galo e uiga ia i latou. Ina ua tuʻi le siamaā mago i moa, e le felelei manulele, peitaʻi na toe salalele i le faiga o le maʻi. Ona toe aʻafia ai lea o le paletili i moa ma aganuu fou o le siama, ae ua le manuʻa manu. Faʻavae i luga o nei faʻataʻitaʻiga, na maua ai e le saienitisi se auala e aloese ai mai le numera o faʻamaʻi: E manaʻomia le faʻailoa vaivai o le paopai.

O lea sa i ai se tui (mai le lat. ARCA - "Cow"). O le igoa lenei o le feololo na faʻaaogaina i le mamalu o le lauiloa saienitisi edward Jenner. Na taumafai le tagata mulimuli e taofiofia le maʻi o tagata i ni tamaʻi ata, sa ia faʻaputuputuina le toto o povi e le afaina ai le tino o le tagata.

O se faʻataʻitaʻiga ma moa na fesoasoani i se microbiologist e fausia ai se tui e tau ai le siber o le siberian. O le faʻaogaina mulimuli ane o lenei tui faʻatagaina le malo o Farani e sefe ai le tele o tupe. I se faʻaopopoga, o le fou mauaina na tuʻuina atu i le pasese o le tagata faigaluega i le Academy o Saienisi ma le Penisione o le Oversion.

Tofotofoga Luis Pasteur

I le 1881, na molimauina e le past le maliu o le teine ​​mai le maʻi o le maile valea. I lalo o le lagona o le faʻalavelave, na filifili ai le saienitisi e fausia se sefe se tui ese mai ia maʻi. Ae o le microbiologrist na maua o le rabies siama na i ai i totonu o sela o le faitaaga. Sa i ai le faʻafitauli o le mauaina o le faʻavaivaia o le siama.

E leʻi tuua e le Saienitisi aso le falemaʻi ma faʻatautaia faʻataʻitaʻiga i luga o lapiti. O le microbiologist muamua o manu e aʻafia ai manu feʻai, ona suia lea o le faiʻai. I le taimi lava e tasi, o paster e feagai ma le oti le maliu, aoina lapiti mai le gutu. E ui i lea, o se saienitie na mafai ona maʻigo ai le tui mai le faiʻai o le faiʻai o le lalaga. E toʻatele e mautinoa o lenei mauaina ua avea ma mea autu o loʻo iai ma le faʻailoga iloga o le masini laʻititi.

Rabbits Luis Pasteur

O nisi taimi e leʻi popole ai le katis louis e faʻaaoga se tui i tagata. Ae i le 1885, o le tina o le 9-tausaga Josef na alu atu ia te ia, o le na fai le maile ma le maile le ita. E leai se avanoa e ola ai i le ava, o le a le avanoa mulimuli mo ia. O le iʻuga, na toe ola le tama, na taʻu mai ai le aoga o le tatalaina o le Pasteur. Sa matua i se taimi mulimuli ane, faatasi ai ma le fesoasoani a se inisi, 16 na tooina ai tagata e faʻaolaina. I le mavae ai, sa masani ona faʻaaogaina le tui e faʻatalave tele ai mala.

Olaga a le tagata lava ia

I le 1848, na amata ona galue Louis Passa i le Iunivesite o Parasburg. E leʻi umi, ae valaʻauina se saienitisi laʻitiiti e asiasi i le fouvale a Lauren, lea na ia feiloai ai i le afafine o lona pule - Marie. Ina ua mavae se vaiaso, o se talenia microbilogigutu na tusia se tusi i le toe fuatai, lea sa ia fesiligia ai lima o le teine. E ui lava o Louis na talanoa ma le marie na o le tasi, ae na te leʻi masalosalo i le saʻo o filifiliga.

Louis Pasteur ma lona faletua

O le tama o ia ua filifilia, paʻia e pei ona ia te ia lava le loto lelei ma ia ola maloloina. E pei ona faamasinoina mai le ata o le saienitisi, e le ese le tamaloa i le matagofie, e leai se tamaoaiga o Louis.

Ae o le Recken talitonu i le Farani Biologist ma tuuina mai lana maliega. O tagata talavou na faaipoipo ia Me 29, 1849. Mulimuli ane, nonofo faatasi le toʻalua mo le 46 tausaga. Na amata e Bili ia lona toalua e le na o lona faletua, ae o le lagolago muamua ma mautinoa. Ulugalii e toʻalima tamaiti, e toʻatolu o latou na maliliu mai le manava o le atunuʻu.

Maliu

Na ola pea Louis Louis i le 45 i le 45, ina ua uma ona le atoatoa le le atoatoa. E leʻi gaoioi lona lima ma le vae o le saito, ae na faaauau pea ona galue malosi le tamaloa. I se isi tulaga, o le migooloo sa masani lava ona lamatia i le taimi o suesuega, na faatonuina ai le aiga e popole e uiga i lona olaga.

O le saienitisi tele na oti ia Setema 28, 1895 mai faigata ina ua mavae ni taisū. I lena taimi, na 72 tausaga le matua o Louis. Muamua, o mea o totoe o le microbiologist na malolo i le nore dame de Paris, ona oso ai lea i le Paseru.

Monument Louis Pastere

I le taimi o le olaga, o saienitisi na mauaina faʻailoga mai le toeitiiti uma ona tele atunuʻu o le lalolagi (toeititi 200 poloaiga). I le 1892, na tuʻuina mai e le malo Farani se vaivaiga faʻapitoa mo le 70 tausaga o le microbioologist ma le saini o le "tagata fesoasoani o tagata." I le 1961, e leʻi avea ai Paren, ma patipati, ma i le 1995, na tatala mai ai se faʻailoga i Peteseum ma le ata o le saienisi.

O le taimi nei, o le igoa o le microbiologuast e sili atu nai lo le 2 afe auala i le tele o atunuu o le lalolagi: USA, Arnirina, Cambodia, ma isi I St. Petersburg (Lusia), o le suʻesuʻega o le Inisiua o le epidemiology ma microbiology. Pasteur.

Bibliography

  • Louis Pasteur. Ediad score de lea - 1866.
  • Louis Pasteur. Vaaia le Wor Pro le Vinaiga. - 1868.
  • Louis Pasteur. Etside pw la manatoa o le usa fuaiupu à Soie (2 voluma). - 1870.
  • Louis Pasteur. Quelques réflenyxaons Dancation Entern maua Farani. - 1871.
  • Louis Pasteur. Endides e tusa ai ma le bidure. - 1976.
  • Louis Pasteur. Les Microbes Organisés, Leir Ricle Dans La Fersization, La Dorréflic mo le talafeagai pisia. - 1878.
  • Louis Pasteur. Mavaega de Éception de M.l. Pasteur À l a académie Françase. - 1882.
  • Louis Pasteur. O le Traeteection de B o le ita. - 1886.

Faitau atili