Talaaga
Antonio Luciano Vivaldi - Pule o Italia, fasioti tagata, faiaoga, bainnist forteorso, le tusitala, o ana galuega na tautino atu mo le 200 tausaga.
Na fanau Antonio ia Mati 4, 1678 i Venice i le aiga Tsavanni Civalni Bativista. Na sau Giovaanni mai le Brescia, ma i le 10 tausaga na foia i Vence ma lona tina. I nai aso na, i Tolu, Spriggi, Curgginge o tagata faatau, ma faafiafia foi ia i latou ma le tautalaga.
Vivaldi-sonia tuufaatasia o le afu i luga o le taaloga i luga o se vaiolini. Na avea Kivianni o se vaiolifaʻiga i le falesa o le falelotu o St. Marque, o lona igoa foi o loʻo i totonu o le lisi o faʻavae o se tasi opera na maliu 1609.
O le faatonu o le sosaiete ua taʻua o le faapalepale ma le tusitala o le Opera Giovanni Agovanni. Faʻavae i luga o nei mea moni, na o mai ai le talaaga o Vivaldi o Vivaldi i le faaiuga o le tusitala o le taleni ma sitepu muamua i le alofa o le tama, e saʻo lava le faʻalogo ma le faʻalogo atoatoa le taaloga. E i ai foi le version o le talavou Antonio na suesue i Giovanni Ornitzi.
O tulaga o fanau mai o Vivaldi Jr. faʻatagaina e iloa ai le aso saʻo o lona foliga i le malamalama. O le mea moni o le tama na fanau muamua, i le fitu masina. O le ogatotonu na ave ai le fanau mai, na fautuaina loa ona papatiso le tamaititi i le tulaga o se oti faʻafuaseʻi. Ina ua mavae ni nai itula talu ona tausaga ua uma ona ootia le pepe, e pei ona folafolaina e le faʻamaumauga i totonu o le Tusi a ekalesia.
E tusa ai ma le talatala, na tupu ai le mafuio i lena aso i Venice, ma na fanau ai le tamaititi i luma o le aso e gata ai. Sa masalomia e Camilla e ave le tama i le atalii i le faifeau, pe a na soifua. I se mea e ofo ai, na ola ai mai Natonio, e ui ina taʻutaʻua e le vaivai o le soifua maloloina ma se subtineit fausaga.
Ona o le moli, sa faigata foi ona masipa le tama, fai mea fai mea fai ofu tofu a mea faasaina. Ae o le vaiolini e sili ona e fiafia i ai mai le underan sa le taliaina atoa le lumanaʻi mastro, ma mai le sefulu tausaga le matua na sui lona tamā, o loʻo taʻalo i le falesa o St. Mark.
Mai le 13 o ona tausaga, Vavaldi jr. na faatinoina le tulaga o le "tagata tausimea" ma le falesa, tatalaina le faitotoʻa o le malumalu. Ona o nai isi taimi o le misiona a le Ekalesia i le tulaga maualuga ua sui i ai. Na auauna Antonio na, sa ia faia se mafutaga ona o le vaivai, ma sa maua e le alii talavou le avanoa e tuʻuina atu ai o ia i musika.
I na aso, na auai ai faitaulaga i vaitausaga o neikotalanoa, musika faaleagaga ma le auauna i le Atua. Na manatu i se tulaga masani ma le i ai o musika mea faifaaili. I le XviI senituri, o le leoleo pule o le sili sili ona faʻamalamalamaina ma faʻaleaganuʻu atunuʻu o le lalolagi, ma le aʻoaʻoga o musika o tagata uma o loʻo totoe.
Musika
I le 25 tausaga, na amata ai ona aoao e Vivaldi le tusiata o le vaiolini o le vaiolini i le venetian Conkarevary Opela Pineà. Na taʻuaʻesea le tautua i le aʻoga i le aʻoga-fale, lea na aʻoaʻoina ai nai lo nei malamalama ma tamaiti, e le mafai e ona matua ona avatua ia latou. O nei aʻoga mai le Republic na faʻatupeina.
Malutaga mo teine faʻapitoa i Faʻasalalauga Faʻasalaʻaga, aemaise na totogi ni pese, musika, le faʻatinoina o leo faʻaleagaga ma totone. Tama na latou saunia ni faʻatauga ma tagata faʻatupega, na latou aʻoaʻo saʻo saienisi.
Na avea Antonio Vi Movana avea ma matai o le vaiolini mo tamaiti talavou o le malutaga o le malutaga, ona sosoo ai lea ma le faiaoga o Alta. O Ona Tiute ua aofia ai vaega masina tusitusiga tusia o koneseti, faʻalavelave, leo galue mo tagata aʻoaʻo ma le aufaipese faʻapea foi ma le fausiaina o ni 'aiga o le ekalesia. I se faʻaopopoga, o le faiaoga lava e faʻataʻitaʻi i musika e sili, le taʻaloga i luga o mea faigaluega ma faʻataʻitaʻi, na toe faʻatonutonu ma faʻalilolilo ai le tomai o teine.
Na galue Vivaldi i Petà mai le 1703 i le 17 tausaga le malologa mai le 17 tausaga le malologa mai le 17 tausaga le aso 1715 i le 1713, ma le avea ma faatonu o le Conservatetation. I nei tausaga uma, sa leai se mea na galue ai le tagata i le malu, e silia ma le 60 galuega na tusia, faufautua mo solo, کلرک tifiti.
I le 1705 ma le 1709, Venetian Pisinisi na lomia lua Opus Vivaldi Saunia e 12 Soniatas, i le 1711 - musumusuga faʻaalia ". I ni tausaga lava e tasi, o le talavou ma talenia muamua na muamua faalogo i fafo atu o Italia. I le 1706, na faatinoina e Vivaldi i le Farani Farani, ma ina ua mavae tausaga na ia faalogologo i le tupu o Foa, o Sengione, na mulimuli mai.
I le 1712, na faamalieina ai lea e le faitala faalotonoa tagata Siamani, ma le lima tausaga mulimuli ane, na siitia e Vivaldi ia Mantui i le valaaulia a Prince Prighstadt mo le tolu tausaga.
Talu mai le 1713, na fiafia ai le tausi tau i se musika fou musika mo ia lava - o se polokalame a le au pala. O le tusi muamua na tusia Vivaldi opera na "Otton i luga o le Villa". O se aliilenia talavou na matauina i le vevesi ma tagata faapaupau, ae vave talia Antonine le pule o le au agelu agelu agelu agelu i le tapē fou.
E tusa ai ma le tusitala, i le vaitaimi mai le 1713 i le 1737, na ia tusia ai le 94 operas, ae na o 50 paaga na sau i lenei aso ma le tusitala o Vivadi. O le tusitala o le Opera sa ou faatali mo se afa manuia, ae o le mamalu ulu o VavaldIDI na puupuu. O le venetia i le lautele o le faʻataʻitaʻiga na maua i le musika fou na maua ai tupua fou, ma o le Opera Antonio na o mai mai le faʻapitoa.
I le 1721, na asia e Maine Milan, lea na ia tuʻuina atu le tala faʻa-lalolagi ", ma O Le Faʻasolo Faʻasolo Valu e Toe Faʻaliliu i le autu o le Tusi Paia. Mai le 1722 i le 1725, Vivaldi sa nofo i Roma, lea na ia tusia ai o operaras fou ma faia i luma o tama i se valaaulia patino. Mo se faifeau musika, o lenei mea na tupu o se mamalu tele.
I le 1723-1724, vivaldi tusia ni tagata lauiloa lauiloa, sese o loʻo taʻua i totonu o le Cis "o vaitau" (le saʻo igoa - "fa tausaga o le tausaga"). O le aufaitau a le 'aʻai o le alplin e faʻaoleole i le tautotogo, taumalulu, lele ma le tauatun. E tusa ai ma le tele o faitioga ma tagata suʻesuʻe, o nei konaseti o le pito i luga o le fatufatuga o le mastro.
O le Revolusionesm o le lelei galuega o le mea e faʻamamaina ai le taliga o le tagata i le fetuunaiga o faiga ma le phonamena o musika, uiga uiga o le tasi poʻo le isi vaitau. O lea, i le vaiolini, e mafai ona e lagona le leo o afa o afa ma barking maile, o le uati o vaitafe, o le viliina o manulele i luga o le aisa.
Na taitaia lava e le au faigaluega ma o tagata faigaluega mastro e masani ai ma le Austrian Emperor Carl VI. O le tupu o se saua tele o le WIVADI's Foafoaga, ma na amata ai se faauo mafutaga i le va oi latou. O le mea e ofo ai, e pei ona lauiloa le lauiloa o le lauiloa o le lauiloa o Tina, i Venice, o lona mamalu na tupu i Europa, ma faasalalauga o Farani ma Ausetalia.
I lalo o le iʻuga o le olaga, o le laki na alu le tusitala sili ona lelei, ma na faamalosia ai o ia e faʻatau lana tama mo se penina, ae le o le faitio i le mativa, ae le taʻua lava i le mativa. O le le fiafia i Venetons na tau ana foafoaga, na filifili ai Anninio Vivildi e siitia atu i Vinona, "i lalo o le uarota" Karl vi.
Ae paga lea, o le taimi lava e gaoioi ai le paperloser i Vienna, sa mitamita le Emanperoa le malo o le fitafita, na amata loa le taua, ma na galo ia i latou e uiga i Maestro.
Olaga a le tagata lava ia
I le avea ai o se faifeau, na faia e Antonio Vivildi se tautoga o le fiafia, lea e faatatau i lona olaga atoa. E ui i lea, o le le gaoi na mafai ona iloa le solia o tautalaga i lana mafutaga vavalalata ma se tasi o tamaiti o le Persit Pietà, Anna Sila.Vivaldi o se faiaoga ma o se faufautua Anna, e tusa ai ma le manatuaina o le au usufono e ala i le faʻamalosiʻau ma le tele o palota, ae galue. Mo lenei teineititi, na tusia e le tusitala le sili o le Opera, Insiad e Aria ma faʻaalu se taimi faʻatasi ma le auala.
O le tuafafine o Anna, Kolinati, o le tapuapolo a Mafanon ma avea ma tagata tauofo Ma Tauva, Fesoasoani e faʻafetaiaʻi ma vaivai foʻi. O failautusi maualuga mo se taimi umi na sa vaʻaia i luga o tamatamailima i le naunau o Mastho ma musika fanua ma gaioiga, ae ia e ola pea i teine talavou e toʻalua e le mafai.
I le 1738, Cardinal-Archibishop frrara, O le isi Carrara e tatau ona faia i le faʻagaioiga le mafai ona faia i le faia o le taulaga.
Maliu
O le mea sili lea tomai faapalepale na maliu i le mativa ma le tuuatoatasi i luga o se laueleele ese, i Vienna. Na solia e Antonio Vivaldi le Iulai 28, 1741. Na faamatalaina lona meatotino ma faʻatau atu mo aitalafu, ma ua tanu le tino i luga o le fanuatanu mo le taulaga matitiva. Na o le masina talu ona maliu Antonio, o ona tuafafine laiti na mauaina se tala faanoanoa.
A mavae le oti, o le igoa o Vivaldli na matua ioeina. Masalo na o Johan Nine Serbastian Buch ma le fiafia tele i le musika a Italia, mo se taimi umi na matou matua faamemelo ai lana pele. O le BACH EXCHER SEO LE VASEGA VIva'DI mo 'auʻaunaga eseese ma orchestra, ma le talatuu o le venetian o loʻo iai le aoga o le organist-vineso.
Mea fiafia
- O le sili sili ona lelei i le suʻesuʻega ma le tatalaina o le vivaldi's masterpioces mo suli o loʻo iai i le Italia Wordsoologist Alberto Jentylis o le Borcoreli.
- Atonio Vivaldi o le muamua tusitala na faia koneseti mo Aplin ma le powerstra, lua, fa vaitusi ma lua maualuga.
- Na o le pau lava le lanu o vivaldi, o loʻo masani ai i ata uma i totonu o tusitusiga, atonu o se ata o se tagata ese o le tagata (o muamua e le pei o isi ata o le paie).
- Na i ai se igoa igoa o Maestro "i le leoleo mamoe" ona o le apamemea lanu o le laulu, seasea i le venetins.
- Na lauiloa foi Vvialdi mo le mea moni e mafai ona ia tusia se tafia o tataʻi i le lima aso ma le tele o taʻaloga.
- Le le masani ai "Tango o le oti", faʻasino atu e Vivaldi, o se tuʻufaʻatasiga e igoa i Palladio o le New Parl Cekins, ma pese o le vaega lilo.
- O le tuʻufaʻatasiga "o le taumafanafana o le taumafanafana (afa)" mai le taamilosaga "O vaitau" na faia e Vanea Me o se tasi o faʻailoga sili ona taʻutaʻua i le lalolagi.
Vavaeese
Operas:
- "Otton i le nuu", 1713;
- "Romary, valea manatu", 1714;
- "Asselde, Queen Ponta", 1716;
- "Faamasino mai Darius", 1717;
- "Atistan", 1718;
- "Tessson", 1719
- "Faanei Mitiary", 1719;
- "Faatausaga", 1727 ma isi.
Chil ma ata leo:
- Sacrum (meta);
- Faasee Domim Omnes Genetes;
- Strabat mea ma isi.
- Salamo:
- Taupou taupulega;
- Tuʻuina atu o le Fale o Tibi;
- Dixit puleaina;
- Latana Ierusalema ma isi.
OSoria:
- "Laiga Nofofua mo Tagata Amiomalo", 1716;
- "Tapuai i le tolu faamaneta a Iesu", 17222;
- "O Le Manuta Agita" Goruma ma HEES ", 1721.
- Canota mo le leo e pei o:
- "I lalo o le ata o se beek matagofie";
- "O loʻu manatu na faasino ia te ia";
- "Amo, ua e taitaiina";
- "Ua e mou ese, aso auro";
- "Ma tagi tagi, punavai io loimata" ma isi.
Meafaigaluega faufautua ma Papafa, aofia ai:
- "Afa i le sami";
- "Fiafia";
- "Tulimanu";
- "Vaa";
- "Po";
- "Shesegglenok";
- "Amata".