Willie Brandt - Ata, Biography, Ola o le tagata lava ia, Siamani faapolokinisi, lona fa o le heclellel freg, mafua ai le oti

Anonim

Talaaga

Wiellie Brandt o le lona fa sui o Siamani, o se sui o le sosaiete faa-faatiega poto ma le pule o le nobel devier o le nolub deb.

Tamaitiiti ma le Autalavou

O le igoa moni o le Siamani Faiga Policy o Herbert Eston Carl Sram. Sa fanau o ia ia Tesema 18, 1913 i le lübeck ma o se tamaititi mamao o le faiaoga ma saleswomana. E leʻi avatua lava e mātua ia te ia, sa toe tau atu foʻi e leʻu loʻu tina le tuputupu aʻe o le Alo o le Alo. O le tamamatua o lona tina o Democrat ma tuu lona talitonuga. I le 14, na avatu le tama i le faamalositino. I le aʻoga, sa fiafia le talavou i le talaʻaga ma le Siamani.

Opo mai le gotty ata

Ma faasolosolo malie lava, o le Feeers na malilie faatasi ma sui o le autalavou agafesootai gaioiga. Ile 1930, na avea ai o ia ma sui o le pati SDPG ma matamata i felafolafoaiga a Democrats ma Nazis. I le tausaga mulimuli ane, o se talavou ose ulugalii o le pati a le Sili, o le mea o ia o le taʻitaʻifono o le Aualofa. Na lomia le femo i nusipepa "tagata faigaluega taugata" ma taulai atu i le faufautua a Iakopo. I le 1932, na alu ai Herbert e suʻesuʻe i le au solitulafono taufaʻatau Samoa.

Olaga a le tagata lava ia

I le 1940, na avea ai le faletua o Noupy Carlotte o lona faletua o Wielie. Sa matua o ia i totonu o lona toalua mo le 9 tausaga. O le afafine e igoa ia Nimpi na aliali mai i le faaipoipoga. Ina ua mavae 3 tausaga, na tupu se teteʻaga, na mafai ai e le vete na te faia ni sootaga mafana.Opo mai le gotty ata

Na tuua e Vioe le aiga ia Ruta Hensen, ae na te leʻi mauaina le alofa mulimuli o faiga faapolokisi. O le faasinomaga a Brigitta saʻiepae na taofia ai o ia i le 61 tausaga, ma o le teine ​​o le 28. na faatau e le teine ​​le faletalimalo i Fasifolau. Sa leai ni fanau mai le paga.

Polokiki

Ina ua sau i le mana o le Adelf Hitler i le 1933, na faauigaina faalilolilo Herbert i Nouei. O le alii talavou talavou e 19 tausaga na suia ai le igoa i Wiellie Brandt, Aʻoaʻoina le Norwey gagana ma avea ma tusitala o tusitusiga mo kulupu kulupu. I le vaitaimi, o Brand na malaga tele. I le 1936, i le faʻatonuga o le pati, na ia mauaina o ia i Sepania, ma toe foʻi i Noupway, Soumminted fusuaga ma le Nazis.

I le atunuʻu i le itu i saute, na ia molimauina le galuega o fesoʻotaʻiga o tagata, feagai ma trotkyists ma faʻaupuga. O lea na sau ai Bed Bedot i le faatemokalasi. I le 1940, na faoa ai e Agency Carewy. Na tumau le faʻamalieina ona o le suisui i lalo o le fitafita Norwegian, ae oso atu i le tafeaga a Amerika. Na ia sola i Suetena, lea sa ia faʻatulaga ai le ofisa o le nutimoli, ma ufiufi tala mai i Nory, fegalegalefe ma le faʻapitoa. I le tausaga lava lea, na maua ai e Witeslie Swiedship.

Opo mai le gotty ata

Ina ua maeʻa le taua, na ofoina atu ai le Brandt le pou o le laumua o le libeck Burgomiscard, ae na ia alu ai pe o le osofaʻiga o le tagata faʻatau. O le toe foʻi atu i le Siamani Siamani, i le 1948 Willie na avea ma Amapasa o le pati ma sa i ai ni manatu saʻo. I le 1960, na amata ai le fausia o le Bellin Wall i le GDR. O Brandt o se muvae o le aai.

Ina ua mavae 2 tausaga, na aapa soo auga o tafaoga faamasani i le itu i sasae. I le taimi lava e tasi, ua uma ona taʻu atu e Aplose ituaiga o le Iunivesite, ae na leiloloa palota ona o itu pogisa i le talafaitino o le tagata talosaga. Manuia le fiafia e le ataata ia te ia i le 1965 O aʻu na pau i le atuatuvale ma amata ona faʻaititia le 'ava malosi. Na tupu se tina o le fatu.

Toefuataʻiga, na toe foʻi mai ai polokiki le tulaga muamua ma amata le galulue faʻatasi ma le Counclel Kourt georineyger. Faatasi na latou faʻamalosia ai le faʻavae mai fafo o Siamani, ma taunuʻu feagaiga i le itu i sasaʻe. I le 1969 na toe avea foi ma sui o le Tetee i le Ti-Palota Filififo na manumalo ai, i le tusia o Democrats. I le meli fou, o Angie Brandt na auai i le gagana faaupufai ma faaumaina le toe faaleleia o Siamani. O le 1970, na faia ai se fonotaga e mafai ai ona faatatauina Siamani ma Gd e le tupu fua, a na le tupu lenei mea.

Opo mai le gotty ata

Faaopoopo avanoa mai ia i le USSR, faʻamalosia le Tulaga Upusii. Na ia iloaina le nofosala o ni fusuaga i totonu o tagata fasioti tagata. I le 1971, Brand na avea ma Nobel Talofa mo le faʻalauiloaina o fesoʻotaʻiga lele. O le mauaina o le malamalama mai i le GDR puleaina, naʻo ina ua o mai Esch Honeker. I le lavaʻa matata, e le talitonuina le Faatulolo i ona agavaʻa, e ui ina faʻaauau e faʻatinoina manatu pamu. Na avea atili ni faamalosi a le faatulaigofie o pulega, sa ia toe faalēelo i le 1974. O le sui sui o le Sounclolor o Helmut Schmidt.

Na mafatia Vitee Brande le maʻi fatu, ma ina ua uma 2 tausaga na ia toe toe foi ai e toe faʻagaoioi. Na avea o ia ma ulu o le faitalia o vaega o tagata fealofani. O poloātiki na lagolagoina i totonu o Sepania ma Potukale, o le Leonaid Brezhnev sa uo ma ia.

Maliu

O le mafuaʻaga o le maliu Windee ua avea ma se maʻi o le gasegase. I le 1992, na ia tiga ai ia te ia lava ma seasea tu i luga mai le moega. Na maliu le polokiki ia Oketopa 8. O aso nei, o le ata o le ata o le kamupani sa lomia i totonu o tala faasolopito.

Faailoga

  • 1960 - O le satauro tele o le Poloaiga o St. Ollaf
  • 1965 - O le koluse tele o le faʻatonuga "mo le tau i le Italia Republic"
  • 1971 - lasoa o le Nobel Tane o le Lalolagi
  • 1978 - Big Cross 1 tikeri o le Poloaiga o le Faamamalu mo Merit i Austria
  • 1973 - o le satauro tele o le mamalu mamalu
  • 1981 - Golden Medlol Bnei-BRI
  • 1985 - Albert Einstein Frize manumalo
  • 1992 - O le satauro tele o le ogatasi o le paepae leona

Faitau atili