Talaaga
Francisco Franco - Sipaniolo faaupufai, Redentician ma Cadillo. Mai le 1939 i le 1975, sa ia pule ai i le atunuu. Lautele o le 'au tau faʻauu e avea ma faʻatasi ai i totonu o le tagata lautele o le 1936Tamaitiiti ma le Autalavou
Na fanau Fleco na fanau ia Tesema 4, 1892. O lona nuu, na avea ma taulaga o le El frore. O le aiga na iai se tuleaga e tautua i le taulaga po o luga o le alatele. O le tama a Francisco, Nicholas Francyco, galue e pei o se leoleo uafu, ma lona atalii na miti i le auaunaga tau. Ae na o atu le uso o le uso matua o lenei mamalu, ma sa auina atu le taulealea i le aoga a le anoanoaʻi.
Opo mai le gotty ataI le 1910, na auina mai ai le Franc na lafo atu i le Beantry Devicent El Ferrel. Ina ua mavae 2 tausaga, o le i ai o le igoa o Retontonant, Francisco auai i le Colonial Broops e auai i le taua i le Sipaniolo Morocco. I le 1916 sa manuʻa ai o ia, ma i le tausaga mulimuli ane, na ia foaʻiina atu foi le faʻailoga autu.
Olaga a le tagata lava ia
Sa fiafia Franco i lona lava olaga ma manuia i faiga faapolokiki. Na avea lona toalua ma sui o le simisi a le malo pome.Opo mai le gotty ataO le tulaga o le teine ma le aloaʻia o lona aiga puipuia o Francisco saili se taimi umi. Maliega i le faaipoipoga na tuuina mai e ala i le iloiloina o galuega a se tagata. Ulugaliʻi na aumaia le afafine o Mariae HEPER. Na ia avatua i matua le toa toʻa itiiti a fanau a fanau a fanau.
Francude vivii o le tifaga, ae e le i ai sooga i tusitusiga. Mo taimi paganoa e sili ona fiafia ma fagota. I le matua, na mafatia ai le tamaloa mai le faʻamaʻi o le Paranin.
Galuega faaupufai
I le 1920, Francisco Franco na tu i luga o le ulu o le vaega muamua o le mainsion "TRRO". I le 1923, na faaitatonu o ia i le militeli ia mililotooti ma faamauina le igoa o le Renuttory Colone. Na amata ona faʻatonu e Francisco le faʻatonutonuina o le faʻatonuga.
Sa matauina e le tupu o Alfoson xiii le maelega a le aufaigaluega o le aufaigaluega ma tuuina atu i le tulaga o poloka, ua faalauiloa Franco i le sisitema lautele. I le 1923, o le na ave le faaiuina o le setete, lea na faafaigofie ai le tupu. Ua soloia se Palemene, ma na faasolitulafono itu o le faapolopoloki. I le 1927, na avea le taʻitaʻi ma ulu o le aʻoga maualuga a le au tau o le au tau o le au tautai, ma i le 1931 na ia maitauina ai le aotelega o pulega.
Opo mai le gotty ataO le pule fou o Manuel Aiana. O le faʻavae ma le Democratic faʻataʻitaʻiga o le Komiti Faʻafoe na faia faʻamalosia. O le suiga na mafua ai le tapunia o le Academy, lea na pulea e Franco, ma ia taliaina le faatonuga a le vaega 5 o le Saragogo. O loʻo valaʻauina e le Warlord le lagolago a uili roma, atoa ma mai lena taimi i le pule o le taʻitaʻi na amata ona tupu. E leʻi leva ae talia le tulaga o le vaevaega lautele.
I le taimi o le faʻasalalauga i le au osofaʻiga, franco galuega faʻamalosiʻau, lea na aumaia ia te ia le suafa o le aliʻi o le auʻauna Aoao. Ona alu ai lea mo atu motu faʻaporetolo, ua avea ai o ia ma tagata na auai i le felauaiga. Na tumau pea le faamaoni o le sui i le Republic, fesoasoaniga mai le itu. O lona Aslilf Hitler na saunia. Na maua ai e Fleno Spencis, o se poloaiga i le mana maualuga ma le soifuaga, ona latou avea ai lea ma ulu o le Malo.
Sa faʻaiʻu le taua i le 1938, ma se tulaga fou na amata i le tala ese a le taʻitaʻi o le atunuu. Na faamalosia e Sendaist SPAYA. Francisco Franco na avea o se "taʻitaʻi o le atunuʻu" Phalanxi ma faʻalauiloa tuʻufaʻatasia tuʻufaʻatasia. Na mafai ona ia faia mea e faʻateʻia ai manaʻoga o Hitler.
Opo mai le gotty ataO Sepalai na tumau pea le aofia i le Taua Lona Lua a le Lalolagi, ma sa masani ona fuaina fesoʻotaʻiga ma le Coastson Centic. I le 1946, o le le taʻutinoina o le Sepai "amio mama", ma se talafani tau tamaoaiga na aliaʻe. Na oo mai le faʻaolataga o Frano i le tulaga o se faʻapaaga ma Amerika. I le tausaga mulimuli ane, na faia le Referendm, ma na fai lava Kanata le malo.
O le 1969, sa saofa le fānau i le nofoaiga a le Tupu o Jan Carlos, ma o loo feagai ma faifesili i toe fuataina o le tamaoaiga. Tele faifeau na suia i pou o tekonolosi, lea na sao i le toe faaleleia o le atunuu ina ua uma taua ma boikot. Amata atinaʻe o tagata tafafao maimoa, na amata ona toe faafoi mai le polofesa vaʻalele, faʻavaivaia ai le fanitia o le faʻatafunaga. I le 1971, o Sepania na tuuina mai se talosaga mo se fesoasoani i Ues, ae na maua ai lona mumu. I lenei tausaga, o Francisco Franco na tuua le pou o le ulu o le malo.
Maliu
Na maliu le numera faaupufai ia Novema 20, 1975. O le mafuaʻaga o le oti na maʻi mata. E leʻi amataina, sa faʻatulagaina le tuugamau e latalata i Madrid, i loʻu vanu o le paʻu, ae na faʻaseʻe atu i Mingoroloo, latalata i le atunuʻu ese o lautele o Genesissionali.