Jacques Louis David - Ata, Biogragrarhity, Ola o le tagata lava ia, mafua ai le maliu, atavali

Anonim

Talaaga

O le lauiloa Farani tusiata Jacquies-Louis David na lauiloa i lona atunuu atoa ma le lalolagi atoa o se sui malamalama o Farani neoclassism. I galuega a le vali ese na i ai faiga tuai, ma e fiafia foi le agaga soifua maloloina. E le masalomia lava, sa sao le tamaloa i le atinaeina o faatufugaga i Farani.

Tamaitiiti ma le Autalavou

Na fanau Jacquees Louis i le faaiuga o le taumafanafana o le 1748 i Pale. O lona tama o se tagata faisoao na maumau ai, pei ona o lona tama na o lona alu i le tausiga o le tina. O lenei tele o aʻoga sa faiaoga foi i le tele o aʻafiaga i le laina tama.

Amata ona ia faaaʻoaʻo i ata o Arth David, ma o lana taleni o le a le mou atu, na aumaia e le aufaiti le faʻalauiloaina o le tupua ma poto. O iina sa ia ulu atu ai i lima o le Matai o le tala a Iosefa lea, o ai na latou aʻoaʻoina le gagana-losis, ua mavae lona poto masani ma tomai tusia. Na talitonu le alii i le tamaititi ma sa ia malamalama i ai afai e le tu ai lona auai, o le a ia avea ma taʻutaʻua vali. I le ata o faʻataʻitaʻiga o na tausaga, atonu e manino lava i le autalavou a Tavita o le tausaga ma ogaoga, ma o lea na nafa ma le atekaʻe.

Olaga a le tagata lava ia

Faatasi ai ma le faletua i le lumanai o Charlotte Perkul na feiloai Tavita i le 1782. E le o mea uma na faʻapipiʻiina i le ola o le ulugaliʻi o le ulugaliʻi. E ui i le iai o fanau masani e toafa, i le 17900 na latou tetea ai. Na tupu ona o le faaupufai o eseesega o ulugalii.

Ile 1796 O lana toefaafoliga ma Riclotte na tupu. O le malamalama na faia i latou mo le tasi, na soifua ai Lona feagai uma ma Tavita i Lona taualuga. Sa sao mai le ava le toalua mo le na o le tausaga.

Atavali

Faiaoga David March Martien Venna mai le amataga o lona tamaitiiti o se suʻesuʻega loloto o sitaili. Sa faia e Jacques Louis na faia le fiafia i le mea moni ma i le ogatotonu o le 1770 ma lona ulu na alu atu i lana suesuega. O uluai Foimata o fatufatuga vaaia i le tiga ina ua mavae le 10 tausaga, ina ua uma ona avea ma sui o le ata tifaga ma mo le taimi muamua na maua ai se faʻaaliga o ana lava atavali.

I lena taimi, fouvalega fesuiaʻiga sa maua mai i tua, lea sa leʻi faʻasa ai i le toe sau o talavou o loʻo tusiata. O le le fiafia, lagona ma le ogaoga, pei o le toʻatele, na vave ona ia tuʻuina atu le tonu o augatupulaga o le saʻolotoga. I le ata o le tusitala na tusia i lena vaitaimi, o le faapolokiki o tagata ua sailia. O le Hormadorian Suafa na faʻamutaina mo Jacquees-Louis e fai faʻatasi ma le vaega o totoe o gaioiga.

Ina ua taunuʻu mai Napoleon Bootaurte i le malosiʻaga lea, na avea Tavita ma sui o lana soa fesoasoani, ma mulimuli ane a se tusitala faʻapitoa. Ina ua pa'ū le manuia o le Napoleonic na lele atu i Switzerland ma ia Brussels. O iina na ia faʻaauauina ai pese fou, ae le o le tosinaina tele o ia o ia, faʻafetai ia te ia, na mauaina e Tavita le matu o le mamalu.

Sa tusia e le tamaloa ata seia oʻo i aso mulimuli o le olaga, ma o le mea lea na tuʻua ai le tele o aofaʻiga o galuega. I totonu nai lo le taʻutaʻua, o lana galuega o le 1784 "o tautotogo o Horati", lea na aafia ai i le faʻaosoosoina o se ata vali. O le autu autu o le poloka o le tusi Donysinia Gallicarnas "Roma anamua". I le 1793, na ia faia le ata vali "maliu o Maatra", lea na avea ma se tasi o ata sili ona taʻutaʻua i le toto o Farani fouvalega.

O se isi lisi e tatau ona puipuia Tavita i Napoleon. O ata ia o le "Napoleon i le ua sau-Bernard V", "Nepoleon Bunipton i le The Wiperou Inforon i le Berored o le Guist De Griotte" ma isi.

O le tele o Jacquees-Louis na ata, mo se faʻataʻitaʻiga, Frasts Francis Denin, Alfon Leru, Atone Larecieer Borrrett Borred. O le tagata lava ia-amio na ia faia faalua, i le 1791 ma le 1794.

Maliu

Seia oʻo i aso ua teʻa, o Tavita sa nofo i le fale i Bussels, na iai lona ola i le tau malulu o le 1825 i le taumalulu. O le mafuaʻaga o le oti o le tusiata e le o iloa. O le tuugamau o Jacques Luis o loʻo i ai i se taimi e oʻo atu i le fanua o le BRUSSSE.

Atavali

  • 1781 - "Kanisina, Faʻasalalauga e molia"
  • 1784 - "o le goraciyev othe"
  • 1787 - O Le Maliu o Selatonu "
  • 1788 - "Alofa Paris ma Elena"
  • 1793 - "Maliu o Marat"
  • 1795 - "" O le MUDCH MESEDNE I LE PARIS SAMA "
  • 1799 - "Ata o Madoame de vernuna"
  • 1799 - "sabinenini, taofi le taua i le va o tagata Roma ma Sabinbian"
  • 1800 - "ata o le madame e manatua"
  • 1805 - "Ata o Pia Pia Vii"
  • 1825 - "le ita o Achilla"

Faitau atili