Talaaga
O le faʻavae o le Sarbizon School o vali Sean-Francois Middle na pasia le ala mai le ataliʻi tama o le Merolist o le Prephor World Exadist. O le talaaga ma le fatufatuga o le tusiata musuia le ituaiga o Twain e tusia ai le tala "Na maliu o ia pe o le a le tama o le borard ma Rilhard Wagner .Tamaitiiti ma le Autalavou
O le tusiata na fanau i le itu i matu o Farani i le tausaga o le muamua toe faia o Napoleon BonapEe mai le nofoalii i le aiga mauoa. Matua Jean-Louis Nicolas ma Amy Aserie Adolaide na tali atu i le taleni a Jean-Francous o se atalii o le Atua.
O le alii talavou, faafetai i le tuagane malu, ae le gata i le tusitusiga, ae na oʻu faitau foi i le pupula o Monneyney, la e amata ai le kopiina o le Sipaniolo ma le vikstie. I le 1837, na ulufale ai Mille i le aoga aoga o ata lelei. Faufautua Jean-Francois o le tusiata na faaeeina e Paulo.
Olaga a le tagata lava ia
E uiga i le olaga faaletagata o le tufuga e iloa laitiiti. O le toʻalua muamua o Jean-Francois o le afafine o le Taia Ponona. Sa faʻaalia i le Mill 1841. Na maliu le fafine i le 3 tausaga talu ona mavae le faaipoipoga. Ua avea le mafuaʻaga o le oti ma le oti.I le 1853, Milled Midle o le muamua Catherine Leine's muamua teine. Na faia e le toalua lona lua le tiga o tamaiti e iva.
Atavali
Ole Mill e mafai ona faaigoaina Nekrasov Farani atavali. E pei lava o le mau a le Lusia, na atagia mai ai le tusiata i galuega ae le o le tele o le uzankaya solo, pe fia le ogaoga o galuega. O le ata o le "aoina o le Kohl" o le Siʻoti o loʻo maua ai se aga masani: e toʻatolu fafine piki i luga shamemelets ua tuua pe a uma le seleselega.
O le sitaili o loʻo faia ai le millus na faia le tapoleni e le masalomia o le moni o le faʻamaoni o le moni o le ata ma le tusiata o lona uiga. Peitaʻi, o le tele o tagata tala tusia o loʻo iai ni ata e manatu e Jean-Francoiin lonamatua o lagona. Laufanua "gatasi i le Greville" foliga tutusa ma le galuega o le Czanne fanua.
O le ata "O le pusa olo", lea o le Mille rosa i le fausiaina o le lautele o le ata o le manie, kopiina Vincent Van Gogh ia lava. O le "Asao" Angela ", tumu i se faalavelave, ma siiina ai Salvador Dali.
Mille e le valiina laufanua mai le natura. Ua savali atu le tusiata tusi, lea na faaaoga i ata vali. O le faʻaaogaina o le galuega faigata, Jean-Francois, manatua talu mai le taimi nei, na foliga mai, o loo taumafai e toe faia se Auala e fesuiaʻi ai. O lea, le atavali "seleselega", na faia i le 1855, ina ua mavae 7 tausaga na taulimaina ai le tusitala "pateta."
I le tele o tausaga, o le vevesi o Missimosm na faaitiitia. Afai o le ata o le 18599, o le faiā lea o le povi, na taʻu le lakapi le povi, o le manatu le mautonu, ona o le pito mulimuli o le tusiata "ua tumu i le alofa i le natura ma le vali ma le shopy
Maliu
Jean-Franchio na maliu i Ianuari 1875. O le tuugamau o Mille o loʻo i ai i le fanuatanu o Shai-A-Brierre i le Matagaluega o Loʻu ma Marna. O le fale i Barbizon, lea na nonofo ai Jean-Francis mai le 1849 i le oti, i le 1922 na avea ai o ia ma le fale matatioata.Atavali
- 1841 - "Ata o Porina o Ponuvai"
- 1848 - "Moelier"
- 1850 - "le fale"
- 1850-1853 - "Faigofie i tafaoga"
- 1852 - "o loʻo i ai ma le laʻau"
- 1854 - "Tama, Paʻugiga Areto"
- 1855 - "faamamaina o pateta"
- 1857 - "Aoina Aoina"
- 1857-1859 - "Angela"
- 1859 - "Maliu ma le Paʻu"
- 1862 - "Totoina pateta"
- 1863 - le teine gogo
- 1866 - "o le taumalulu laufanua ma raves"
- 1874 - "Hun Hunt mo manulele"
- 1874 - "Haystacks: Autumn"