Talaaga
O Maurice meterlink o le Belgania tusitala o fasi, filosofia tala ma faʻamanatu, o le na mauaina le Nobel Dede i tusitusiga. I se faʻaopopoga, o se tagata talenia na ia tuuina atu le faʻasologa o le Faʻamautu e avea ma faʻailoga e faʻaaloalo ai i galuega ma galuega tusitusi.Tamaitiiti ma le Autalavou
O le tama, o le igoa atoa o le mea lea e pei o Marice Polydor Marerdor Bernard, na fanau i se Famither Mounlikitin i le 1862. O le falemama o le aiga i le ogatotonu o le taga, na pule ai le siosiomaga o aso malolo faavavau, ona o tagata na ola ai e leai se faaeʻeoliaʻi ma galuega.
Tina Mataomi, Panavakalafi faaseeialua, ma le sa galue malosi o se malo mautu, ma na galue ai le tamā o Partley o se tusitala tutotonu o le faamasinoga i le Central Belgan. I lona taimi atofa, ona fiafia le tamaloa o sana laau ma fafie, o lea na tupu aʻe ai laʻau ma laau ma tupu i le fale o aiga.
Ina ua mauaina le aʻoaʻoga autu a le Peraimeri mai le Pule, na ulufale Mariave i le aʻoga a le Jesfiti, na latou faasaina ai tusi o Roma. O tamaiti sa sauni e aʻoaʻo upusii mai le Tusi Paia ma solo solo a le lagi, faʻapipiʻi le malamalama i le fesoasoani mai o faʻasalaga ma manatu i le tusi.
Ona o lenei, i le laititi lea, na aveʻesea natū ese mai i faiaʻoga ma le kapokiko le Ekalesia nai lo le tele o se tama fai o se tama ma le tina. Sa ia fausia foi tala a le lalolagi ma galuega tuʻufaʻatasi ma le fautuaga a tamaiti o le vasega na maeʻa ona filifili e tusi.
Na faasolosolo malie lava, na avea ma masani, ma sa lepetia le talavou i fatufatu, faalavelave mai le malosi o mafaufauga ma le le fautuaina aʻoaʻoga mataupu. Ae ina ua alu le taimi e suʻe ai le taimi, na ave ifo ai Marive mo se tipiloma o aʻoga, e aunoa ma se tipiloma o faʻafitauli.
I le amataga o le 1880s, na faʻailoa e lona tama le ataliʻio le ataliʻio le ataliʻi ia o le anotusi, ma le lalagi e tatau ona suʻesuʻe i tala faʻasolopito ma le Juniver. I le iuga o le tulaga ese o le faalapotopotoga, o le Mincink e leʻi avea ma loia loia, ma o Akaris ona ia alu loa lea ma faʻailoga ma galue i le tusitusi.
Olaga a le tagata lava ia
Faamasinoina e le puipuiga o ata, Millink o se talavou aulelei, ae e ui lava i le vasega vave, e leʻi puleaina ai se tagata lava ia. Naʻo le tele o tausaga, na ia foaʻi atu le fatu o le tamaʻitaʻi o le tamaʻitaʻi, o le na te faʻailoaina le faʻapipiʻi ma ata se tamaloa ona o le KULS.I le 1895, ua feʻeiʻesea Birice ma le agaga ma tofia le aso muamua e ala i le lalelei georgente leblan. O se talafatai o le fale na tupu e fiafia i ai le ata vali ma musika, ma na vave ona malamalama ai le tusitala o Peresia, na ia malamalama lelei i le alofa mai ai.
O le na talia matafaioi i Fale o Falepuipui sa sauni e faʻaipoipo i le toʻalua, ae e leʻi faʻaaluina e lona toʻalua ma lona toʻalua le faʻatagaina. Na tatau ona ou ola i se faaipoipoga lautele, i le taimi muamua o se saga faamalosi a le sosaiete, ona mafai lea lea e Madame meterlight ona faafilemu tagata tautala.
O le tagata galue na avea ma ma uo Musemu, ma fesoasoani ai ia te ia moni, fesoasoani e soalaupule faatasi lolomiina o fale e uiga i le lolomiga ma le faatauina atu o le tala. Ae e leʻi taʻutaʻua mataupu filosofia i le aso malolo o le lalagaina o tagata tafao, ma le toesea o soʻo se totogi o loʻo aʻafia ai le popole aiga.
Opo mai le gotty ataI le aluga o taimi, geoati ia ua vaivai fua ma, amata ona totogi atu tupe faʻaalu, faʻamalosia le toʻalua e tufatufa le paketi. Na maua e le fafine uiga ofu ma mea taugata, ma o le tagata i lana taga e masani ona ou laiti laiti.
Ona o lenei, i le 191010 o le mafutaga a le tusitala ma le fai togafiti na faaleagaina, ma sa mapu ai, i lenei taimi, o Renaun Rena na tulaʻi mai i le olaga o Metsunk. Sa taaalo le teine i le taʻalo i le galuega a le BEGia, ma ia, e leʻi manatu foʻi lona mafaufau.
Na vave tele foi fesiitai, ma e lei umi ae faʻaipoipo le tusitala i se teine sa i ai se teine lelei ma tausi lona toʻalua i mea uma. Ina ua faʻamalosia Marice i le amataga o le Taua Lona Lua a le Lalolagi e o ese ai Europa, René e aunoa ma le faʻaʻamuina o le faʻanoanoa na vaeluaina ma le faia o le togafiti.
Mo le tele o tausaga, o le agaga o le agaga, o le ulugalii na ia miti i tamaiti, ae i le faaiuga na latou muamua na malaga ai. Na faʻasolosolo faʻaeteete le fafine i le leiloa, ma o le tagata e 76 tausaga le matua e le mafai ona o ese mai le pogisa o le loloto seʻia oʻo i le iʻuga o lona olaga.
Tusi
I le 1888, na lomia e Waterlink le tusi o "moli moli", o fea solo na aoina, tusia i le taimi o le tagata soifuatagata. Ona iai lea o le mea taʻalo "perenise fafine", lafo e le okora Mirabo mo le toe iloiloina, ma e le i faʻataʻitaʻia le talitagofie lelei.
I le 1890, Marice na tusia i le tele o galuega, o le a le faʻafetai i se faiga tulaga ese o loʻo faamamaluina ai o ia i tusitusiga tusitusi. "Tauaso" ma "Lalas ma Melmennda" Tuʻuina mai o le Agaga Paʻaga, faʻamatala e uiga i tagata le faʻatamaʻia e aunoa ma le alofa.
Ina ia faʻaalia manatu, o Bellian o loʻo faʻaalia i le tele o tusitala, o le sili ona taʻutaʻua o le "mafaufau o fugalaʻau" ma le "olaga o le pi". Ile filosofia autu ma ata matagofie o loʻo tuʻufaʻatasia ma le masani a le masani ai o loʻo paʻi i ai tagata uma ua uma ona faitau ia i latou.
Tauasolai na faitau lelei e uiga i auseta, fai mai na malamalama le tusitala i le taua o le le leoa, aua na fausiaina Ana tusi i lalo ifo o fuaitau. O le faʻatusatusaga faʻatusa o le alofa ma le oti, faʻapea foi ma mataʻitusi o tagata na faia le uluaʻi ma taua soʻo se tala lolomi.
O le verteex o le tusitusiga o le belgian o le fasi-faataoto "lanumoana manu", tusia ma tuuina atu i le fale faafiafia i le 1908. Na faʻaalia e le tagata taʻalo o le fiafia o le fiafia ma se tagata lata ane, ae o le toʻatele e le matauina.
O le manatu lava e tasi na aliali mai i le galuega a le "Consaring", na fausia i lalo o le faatosinaga a le au cosland georget Na tuu foi lona lima o le fafine i le "Maka Makara" ma le "Margia Victoria", na e manao i le tusitala na tusia le tusi.
Melillink, o ai ni pepa laiti, na le fesuiaʻi mai ai se tala tele ma, e ui i lenei, mauaina le Nobel Deving i le 1911. I se gagana faʻavae, sa taʻua ai le faʻamuamua o le faʻataʻitaʻi ma le filosofia, atoa ai ma lana mafaufau loloto ma le fiafia o le tusitusi galuega.
FAAMATALAINA SOIRURNE Marice e fealuaʻi ai i le faʻatonuga filifilia, ma na ia toe totoina le pebelic o latalata i tala fou. I tausaga na tausolo ai ma fano, o Peresia tofi i le agaga o le taimi, ma na mātua ai le malaia o Stalmond "faafuaseʻi ona tupu se mea fiafia.
I le taimi o le matua, o le metierlink na o ese mai le ata, auai i solo ma le tusitala, ma mafua ai ona memo "fiafia manatua" (po o le "Blue Boobles"). Na ia talanoa e uiga i lana galuega ma lana lava tulaga o le vasega, tuu le au faitau ma faitioga e sui ai lana faamasino i le le tuuina atu.
Maliu
I le faaiuga o lona soifua, na fausia ai e le Merternink se fale nofo i le manaia, ae sa le mafai ona fiafia mafanafana ona o le Taua Lona Lua a le Lalolagi. Sa sosola atu i le pule a le Nobel Theel mai le aufaʻatasi i Amerika ma sa iai seʻia oʻo i le 1947 i le sosaiete a uo ma lona toʻalua.Na maitauina le mataupu e toe foi i Farani, e leʻi finagalotuce i le minute, ona o lona manaʻo e faʻaleleia le soifua maloloina i le toetoe o lava le talimalo a le tagata foi. A o lona nuu, na ia lagona le tuulafoaiina ma le taofio faamatalaga, tapata ma filosofia tala.
I le tautotogo o le 1949, ua maeʻa ona aʻafia le soifua maloloina o le tusitala, ma ia le mafai ona ou toe faia e aunoa ma le fesoasoani a lona faletua ma fomaʻi faʻapitoa. Maliu ona o le fatu osofaʻia i le taeao o le taeao o le 6 toʻilalo o uo 6, o aiga ma le faitau selau o tagata intephoty.
Bibliography
- 1889 - "moli"
- 1896 - "pese e sefulu ma le lua"
- 1890 - "tauaso"
- 1894 - "iina i totonu"
- 1901 - "O le Aiga Pete"
- 1903 - "O le vavega o St. Anthony"
- 1907 - "mafaufau o fugalaʻau"
- 1908 - "O le Blue Biy"
- 1913 - Le Maliu "
- 1916 - "Laasaga Taua"
- 1919 - Burgomaster stalmond
- 1926 - "O Le Soifuaga o Taimi"
- 1929 - "Juda Iscariot"
- 1936 - "ata o apaau"
- 1942 - "Isi Lalolagi, poo le portual"
- 1948 - "Blue Beabbles" ("Fiafia Manatu")