Alfred Marshall - Ata, Talaoaga, Ola o le Tagata lava ia, Fuatinoa o le Maliu, Manaʻoga

Anonim

Talaaga

Alfred Marshall talu mai le tele o tamaitiiti i le saienisi na ia filifili e faʻafesoʻotaʻi ai le olaga. Na ia faia se saofaga a lagolagoina le tamaoaiga, lea na faʻatagaina o ia e tuua se faʻailoga i le tala faʻasolopito ma fuafua le faʻatonuga o le faʻatinoga o aʻoaʻoga i luma atu.

Tamaitiiti ma le Autalavou

Na aliali mai Alfred Marshall ia Iulai 26, 1842 i Lonetona. Sa oso aʻe o ia i le aiga o se pagota o loʻo avea ma lotu ma e eseese lava le malosi, toetoe tele le leaga o le tagata. O le mea lea, o le tama o le itu ua auai i lana tama aʻoga seʻia leva le po, ona o le mea na vaivai ma tigaina ai ona o galuega. Na alu sina taimi puʻupuʻu ma tupulaga ma o loʻo fiafia i le foia o le chess galuega.

I le taofi o le Tamā, na faʻauʻu ai le tama talavou mai le au faigaluega Tayloars. Muamua, sa tuʻituʻi mai Mashall i le matematika, ae ona o le poto masani o le mafaufau, na faamalosia le tuufaatasiga o le tamaoaiga.

Na mauaina se sikolasipi i St. Sheone's Goll, lea i le 1868 na amata ai ona ia aoao atu. I le vaitau lea, na tusia ai e le taulealea ma tusitusiga i luga o fefaʻatauaiga faavaomalo ma saili se siʻitia o suʻesuʻega tamaoaiga.

Olaga a le tagata lava ia

I le 1877, na faaipoipo ai le tamaloa ia Mary Palafono, o le tamaititi lea i Cambridge. Sa latou nonofo faʻatasi i le maliu o le Marshall, ae e leʻi maua ni tamaiti. E leai se saienitisi faamatalaga e uiga i isi auiliiliga o le olaga.

Gaoioiga faasaienisi

Alfrere o loʻo i ai i totonu o le faʻavae o micrononomics. O loʻo faʻavae i luga o faʻavae faʻataʻitaʻiga o foliga masani, latou te saofaga ai i le atinaʻe ma le faaʻaʻaina o manatu o fanau a John Urt Clark. I se faʻaopopoga, o le saienitisi na tu i le amataga o le neoclacscal teori ma o se sui o le aʻoga CAMBridge.

I suʻesuʻega faasaienisi, na taumafai tagata e tetee e faatupuina le tulaga o le ola o vasega faigaluega, iloiloina le aafiaga o le totogi i le tau o totogi. Na taʻitaʻia o ia i le faitioga a le galuega a Karl Marx, o ai na finau e sili atu le taua o le tauvaga nai lo agavaa.

O le tusi muamua o le "tamaoaiga o le tamaoaiga", o le mea lea na faia faʻatasi ai Marshall ma lona toʻalua. Sa ia taumafai e teuteu i se faigofie gagana, malamalama lelei i le tele o tagata, ma tuu le matematika i tusi o loʻo faia mo polofesa mo polofesa.

E leʻi leva, ae tuua e le tamaloa le pou o le faiaoga i St. Oona, ma siitia atu i le Iunivesite o Bristol, lea na ia faitauina ai le tamaoaiga ma tamaoaiga faapolofesa. I lenei vaitau, sa galue o ia i le faʻaleleia atili o le "tamaoaiga o aʻafia", mulimuli ane lomia i le faiga o aʻoga.

Ona amata loa lea ona galue Marshall i luga o le "Mataupu Faavae o Saienisi", lea na ia malilie lelei ai 10 tausaga o lona talaaga. I le taimi lea, sa mafai lava e le saienitisi ona avea ma faiaoga i Oxford, ona toe foʻi lea i Cambridge e ave le polofesa o le tamaoaiga o le tamaoaiga.

O le galuega sa lomia i le aso 1890 o loo iai le vaaiga autu o le a tuuaia ma avea ma se tagata taʻutaʻua e le gata i Egelani, ae faapea foi i le lalolagi. "O mataupu faʻavae o le Saienisi o le tino, na faʻalauiloaina upu i le tele o gagana ma faʻaʻuuauina lemu, tuʻutuʻuga.

O le ki autu o le manatu o saienitisi o le auala o le vaega o le tutusa. Ia iloa mea e aʻafia ai manaʻoga ma fautuaga, o loʻo ofoina mai e le tagata le maketi o se mea lelei, lafoaia o le tau o oloa ma sui o tagata faʻatau ma o latou manaʻoga .

O le isi taunuʻuga o Marshall na avea ma faʻataʻitaʻiga, o loʻo taʻua foi o le koluse, pe faʻafefe. O le ata ata lea o loʻo i ai le manaʻo ma fuaiupu o loʻo pipiʻi i se tulaga o le paleni o le maketi.

I le matua o le soifuaga, o le soifua maloloina o le saienitisi na amata ona olopalaina, ma sa faamalosia o ia e alu ese ma le iunivesete ma nofo i le fale. Ae na faʻaauau lava le auai i le atinaʻeina o le tamaoaiga, lolomiina tusi "alamanuia ma fefaatauaiga", peitaʻi o "tupe, ae e le lauiloa i galuega muamua.

Maliu

O le lauiloa Nekodlassic Maliu ia Iulai 13, 1924 i totonu o le fale i Cambridge, o le mafuaʻaga o le oti na faʻavaivaia ai le soifua maloloina. O loo i ai Lona iloga maualuga i luga o le laufanua o le paie i lalo o le Ekalesia o le ui lea. Tusa lava pe a uma le oti, na tumau lava le malosi o le tamaloa i le tamaoaiga ma tuua le faʻamanatuga o ia lava i nai galuega ma uliuli.

Bibliography

  • 1879 - "o le tamaoaiga o alamanuia"
  • 1879 - "O le Amio Manatu o Fefaatauaiga Fefaatauaiga ma le upega le upega o taua i totonu"
  • 1890 - "Mataupu o le tamaoaiga o le tamaoaiga"
  • 1919 - "Alamanuia ma Fefaʻatauaiga"
  • 1922 - "Tupe, nonogatupe ma Fefaʻatauaiga"

Faitau atili