Isaako Newton - Oomi, Tulafono o le fipuka, aiga, Olaga, Olaga Losonalua, Ata ma Tala Fou

Anonim

Talaaga

O Isaac Newton na fanau ia Ianuari 4, 1643 i se tamaʻi pupuna a Wbersp o Wolstrp, o loʻo iai i le teritori o Lincolnshire County. Faʻamalo, na vave lava ona le vave lava le lalolagi o Loʻu Usu i le lalolagi i le lalolagi lea i le lalolagi, i le taimi na maliu ai o ia i le Tama o le Kerisimasi.

Sa vaivai le tamaititi mo se taimi umi na o le taimi ae leʻi papatiso. Ae o loʻo iai lava si anaaā i Sadac Retton, na faʻaigoa lona tama, na ola ma nofo ai i se olaga umi mo le seneturi toʻasefulu - 84 tausaga.

Isaac Newton i le autalavou

Na avea le Tama o tagata saienitisi i le lumanaʻi o se tamaʻi faifaatoaga, ae ua matua manuia ma tatou. Ina ua maeʻa le maliu o Newton, na maua e lona aiga lona aiga i le tele o tausaga o laufanua ma fanua, ma le tele o eleele o le 500 pauna.

O le tina o Isaako, o Anna Ejsc, e leʻi leva ae faʻaipoipo ai ma na fananau i lona toʻalua fou o tamaiti e toʻatolu. Na mafaufau muamuanaʻi ane Ana i le fanau laiti, ma Tamaʻitaʻi Isaako na muamua maua ma le mauana o lona ulumatua, ona ia te ia lea o lona tamā o William Elisamu.

A o ou tamaitiiti, sa ou fiafia ia Newton ia o ata, solo, ona faataunuu ai lea o le vai, ma le aufaasmupaina. I le taimi lava e tasi, sa matua tiga lava, ma e matua le iloa lava: manuia taʻaloga ma tupulaga o Isaako e fiafia i ana lava mea fiafia.

Isaac Newton i le autalavou

A auina atu le tamaititi i le aʻoga, o lona vaivai tino ma le leaga o loʻo agavaʻa lava i le taimi na mafua ai le tamaititi ona o le tamaititi. E le mafai ona faalumaina e le fou. Ae o le mea moni o le po i le po o lea, na te le mafai ai ona faʻatau se fatugatu o le tino, o lea na filifili ai le tama e aʻoaʻo lona faʻaaloalo lava ia.

A i ai a o lei faia lenei tulaga na ia suʻesuʻe ai le leaga ma e manino lava le le agaʻi atu i le aʻoga. Na faasolosolo malie lava ona avea o ia ma tama aʻoga sili, aemaise tele nai lo le taimi muamua, na amata ona fiafia i tekonolosi, matematika ma ofoofogia, e le mafaamatalaina o le natura.

Isaac Newton

Ina ua mavae atu le 16 tausaga o Isaako, na toe ave o ia e lona tina i le fanuatae, ma ia taumafai e fai se vaega o le tamaoaiga tele o lona maliu). Peitaʻi, na o le tama na o le faʻamalosi i le mea moni o le inchastus o masini na fuafuaina, "foloina" le tele o tusi ma tusia ni solo.

O le aʻoga o se tauleʻaleʻa, na faʻatau e le tama pele, faʻapea foi ma le uso o William Ejscu ma masani Humphrey Babbirey Boady Fai Anna Eysco e faʻatagaina ai le tama tama e faʻafiafiaina e faʻaauau a latou suʻesuʻega. O le iʻuga o le faʻaputuputu faatauanau i le 1661, na faamaea e Isaako ana aʻoga i le aoga, pe a uma ona ia tu ma manuia le ulufale i le iunivesete o Cambridge.

Amataina o le saienisi o le matagaluega

A o iai se tulaga o le tamaititi aʻoga o le "sizar". O lona uiga na te le totogia lana aʻoga, ae tatau lava ona faia mai eseese galuega i le iunivesete, poʻo le aumaia o 'auʻaunaga i tamaiti o River. Iloina ma le fiafia o Isaako O lenei suʻega, e ui ina matua fiafia lava e lagona faʻanoanoa, sa maitauina ma le iloa faia ni uo.

I lena taimi, o filosofia ma le natura faasaienisi i le Silisili Ese lalolagi Anarbridge na aoaoina e Aristottle, o le Amiotonu o Solitulafono Poloketi . O Isaac Newton ma le matapeʻapeʻa na faʻaaogaina uma faʻamatalaga uma i matematika, astronomy, omos, o tagata telefoni ma e naʻo musika. I le taimi lava e tasi, na te galo foi i meaai ma moe.

Saienitisi Isaac Newton

O se tumaoti tumaoti gaioiga na amata i le 1664, o tusia se lisi o le 45 faʻafitauli o le tagata ma le natura o le tagata, ia e leʻi faia. Ona o le taimi o le tamaititi aʻoga ma se matematika e oʻo ia Isaac Barrow, na amata ona galue i le matematika matematika o le kolisi. Mulimuli ane, o Barrow na avea lea ma faiaoga ma lona faiaoga, faʻapea foʻi ma se tasi o nai uo.

Sili atu le fiafia i le matematika faafetai i le faiaoga le fiafia, na faʻataunuʻuina ai le Newton le Banomalian Decomocial mo se mea taua o le numera o le matematika. I le tausaga lava lea, na maua ai e Isaako le tulaga o Bakchelor.

Isaac Newton ma Isaac Barrow

I le 1665-16677, a o le mala tele, o le afi Lone Lotu ma le taua tele ma Holani, Newton, o Newton i le tagata o le tagata i le tagata o le tagata. I nei tausaga nei, na ia lafoina lana galuega autu e tatala ai mea lilo ua tatala. Taumafai e suʻe pe faʻapefea ona sefe lenzovyss mai le Chromatic Suauu, o le saienitisi na sau i le suʻesuʻega o tuinavale. O le aano taʻu o faʻataʻitaʻiga o Isaako ua fai ma taumafaiga ia iloa le ese o le lalolagi, ma o le toʻatele o i latou e faia i totonu aʻoga fesoasoani.

O le iʻuga, na sau ai Hardton i le maamomoia o le malamalama, filifili faapea o ni auala e felelei atu ai i se auala e felelei ai i se auala lata ane. Se faʻataʻitaʻiga e ui lava e le mafai ona fai mai mo le magagana o le aʻoga, ae na avea ma faʻailoga o le Fugamu, e aunoa ma ni faʻailoga sili o aso nei e uiga i le phonamoni foliga mai

Le Tulafono o le Lalolagi Soifua Maloloina

Na tutusa le taimi lava la, o Isaako ma le tusitala, atonu o le iloa sili ona sili ona lauiloa: le tulafono o le lalolagi. Peitaʻi, o nei suʻesuʻega na lomia mo le sefulu o tausaga mulimuli ane, talu ai e leʻi saili le saienitisi ma taʻutaʻua.

I le tele o tagata e fiafia e aoina mea manaia ua leva ona sese o se mea sese o lenei tulafono autu o le au fou menu o le menu masani. I le mea moni, o le poto o le mea na poto ai Isaako i lona mauainaga, e malamalama ai i lana tusitusiga tele. O le tala e uiga i le apu na ova le supersativefution filelosorap girire i na aso.

Faasaienisi lauiloa

I le tuai o 1660s, Isaako Newton toe foi i Cambridge, lea na ia mauaina ai le tulaga o le Matai, lona potu o talavou na avea ma faiaoga. E ui i lea, o le aʻoaʻoga e le manino lava ae le o le "Sese" o se tagata suʻesuʻe manaia, ma auai i ana lauga le tali tele. I le taimi lava lea sa faia ai e le saienitisi le matala o le Telessepolo, o le na faʻaipoipo 'i le Lonetona Solinoa. E ala i lenei fetuunaiga, tele faigata ofoofogia o le mea na maua.

Isaako Newton - Oomi, Tulafono o le fipuka, aiga, Olaga, Olaga Losonalua, Ata ma Tala Fou 18068_7

I le 1687, lolomiina NewTeton, masalo, o le galuega sili ona taua o se galuega e mafai ona faʻatagaina "matematika o loʻo amata mai i le filosofia masani". Na lomia le tagata suʻesuʻe ma muamua na lomia ana galuega, ae o lenei mea e sili ona faʻatauaina: Na avea ma laina o le saʻo ma le fiafiaga atoa. O lotaʻisauina o se lalolagi lauiloa o le lalolagi atoa, e toʻatele e taʻutaʻua tulafono o le vasega e le mafaamatalaina, ki manatu faʻale-tino, leai ni masalosalo o le faʻaeega a le henicitascus.

Saienitisi Isaac Newton

E tusa ai ma le matematika ma le tulaga o le tino, "o le matematika amata i le filosofia faalenatura masani" o se faasologa sili atu nai lo le suʻesuʻega o saienikes i le New Sword. Sa leai se tali le le-vavaspyfoss faʻataʻitaʻiga tele, magamaiga, o tulafono le malamalama ma le le mama o upu ma dostotle, lea ua agasala.

I le 1699, ina ua galulue ai Newton i tulaga tau pulega, i le Iunivesite o Cambridge, sa amata loa ona ia aʻoaʻo lona Lolo i le lalolagi.

Olaga a le tagata lava ia

O fafine e le ova le tele o tausaga e leʻi faʻaalia se lagona faʻapitoa mo malumalu, ma i ona olaga atoa, e leʻi faʻaipoipo.

Fomai Isaac Newton

O le maliu o se saienitisi tele na ō mai i le 1727, ma na toe la mafuta Lonetona na potopoto i lona falelauasiga.

Tulafono o Politoton

  • O le tulafono muamua o mechanics: O loʻo malolo uma le tino o le tino pe tumau i se tulaga o le toniga faʻaliliuga, seʻia fetuunai lenei setete e le faʻaaogaina o malosiaga mai fafo.
  • O le tulafono lona lua o inisinia: o le suiga i le manaʻoga e tutusa ma le malosi malosi ma faʻatino i le itu a o lona aʻafiaga.
  • O le tulafono lona tolu o Mepunacs: mea e fai e fegalegaleai ma le tasi ma le isi i se laina sao, fesoʻotaʻi latou, tutusa ma le faʻafeagai ma le faʻafeagai ma malosiaga.
  • O le tulafono o le lalolagi o le soifua maloloina: O le malosi o le totoina o le alavai i le va o mea e lua o mea e tutusa i le oloa o o latou masei masani, ma o le sili atu o le tele o nei manatu.

Faitau atili