Napoleon BonapEe - Bibigraphy, ata, o le tagata lava le ola o le Emeperoa

Anonim

Talaaga

Napoleon BonapEe o se tagata aulelei o le faʻatonu, o le tipiloma, o loʻo i ai le poto lelei, e sili ona mafaufau lelei ma le poto masani. O le vaitaimi atoa ua faʻaigoaina ia te ia, ma na faʻatiga ai ana gaioiga ona faʻateʻi mo le tele o taimi. O ana 'autau o loʻo iai i tusi faʻaupuga, ma le Norrat o Democrasions o atunuʻu i sisifo o loʻo faʻavae i luga o le "Napoleon Tulafono".

Napoleon Bonaparte

O le matafaioi i le talaʻaga o Farani o lenei mea sili ona faʻaletonu o tagata. I Sepania ma Rusia, sa taʻua o ia o se Anetikeriso, ma nisi e mafaufau pea e manatu ai tagata suʻesuʻe i nai toa na faʻatonutonu.

Tamaitiiti ma le Autalavou

O le matagofie o le taʻitaʻi, setete, Emperor Napolen o le Bonaparte o se tagata leaga o le Corysa. I le aso 15 o Aukuso, 1769 na fanau i le taulaga o Ajaccio i se Toun Tountan Pulega ma le Lone Fast. E toa toa valu ni matua o matua o le lumanai. Na taʻitaʻiina e le Tamā e Carlo DlouTapia le Paleta Faiga, Tina o Tonicia, Nee Ramonono, na aʻe tamaiti. E aofia ai ma le tagatanuu, oi latou o ni kopi. O Bonapart o le TUSCAN lomiga o le lauiloa corsacan surname.

Napoleon Bonaparte

O lana tusitusi ma le tala faasolopito paia na aʻoaʻoina i le fale, i le ono tausaga talu ai, na tuuina atu i ai se aʻoga tumaʻoti, i le vaefa - tausaga le matutua - i le orenis. Ina ua maeʻa kolisi o loʻo faʻaauau pea ona suʻesuʻe i le Baryna militeri aʻoga. I le 1784 ulufale i le paka militeri academy. Ile iuga, o le suafa o le Deouttuntantantans maua ma mai le 1785TET tautua i Tufuga.

I le amataga o le autalavou, na ola ai Napoleon, sa fiafia tele i tusitusiga ma aʻoaʻoga. I le 1788, i le Cornica, auai i le atinaʻega o le puipuia o faiga puipuia, galue i se lipoti i le Faatulagaina o le Ortiaiini, etC. Sa faapea ona avea o ia ma tusitusiga faatamalii, faamoemoe ona avea ma lauiloa i luga o lenei fanua.

Napoleon Bonaparte i le autalavou

O le fiafia i le faitauina o tusi i luga o le tala faasolopito, laufanua, o le ituaiga o setete o tupe maua a atunuu o Europa, e galue i le filosofia a Jeanseau ma Abbot Reynal. Na ia tusia le tala ia Korssa, le tala o le vaega o le talanoaga e uiga i le alofa "," o le perofeta taufaaʻoleʻole "ma taitai se tusi.

O tusitusiga a le talavou uo tama a o latalata atu i le tasi i tusitusiga. I nei galuega, e manaʻomia e le tusitala i lagona le lelei e tusa ma Farani, e mafaufau ai i le faʻafoeina o le Corcia, ma le alofa o lona nuʻu. O faamaumauga a le Dopoleon fou o le faʻaupuga faaupufai ma faapaʻu e le agaga fouvale.

Talavou Napoleon

O le Farani Revolution Napoleon BonapEe faʻafeiloaʻi ma le naunautai, i le 1792 ulufale i le kalapu a Jamestin. Ina ua manumalo le vanu i Peretania mo le puʻeina o The Palo i le 1793, o le suafa o le B ¯ logo a Broniade. O le mea lea e avea ai ma le liliu i lona tulaga i lana talaaga, pe a uma le amataga o le tele o le tele o le militeri.

I le 1795, na tu ese ai Natolo po o le faatoilaloina o le fouvaleina o Kalilians, mulimuli ane ai le pule a le Vaega o Aloaloa. O le Mitian's Dapinevility ua faatinoina i 1796-1797 i lalo o lana poloaʻiga faʻaalia le taleni o le taʻitaʻi ma faamamaluina o ia i le konetineta. I le 1798-1799, ole taofii atu ia te ia i le malaga a fitafita i Suria ma Aikupito.

O le satani na uma lava ma faʻatopetope, ae e leʻi mafaufauina o se toilalo. Na te tuua le 'autau e le o le tau o le Rusia i lalo o le faatonuga a Suvorov. I le 1799, General Napoleon BonapEe toe foi i Pale. Faʻatonu faiga i le taimi lea ua uma ona i ai i le tumutumu o le faʻafitauli.

Fafine i le Itiiti Faiga faaupufai

I le maeʻa ai o le ave ma le folafolaina o le koneteina i le 1802, ua avea o ia ma tagata taʻalo, ma i le 1804 - o le emeperoa. I le tausaga lava e tasi, faʻatasi ai ma le auai o Napoleon, o se fou tulafono e faʻasalalauina, lea sa faʻasalaina tulafono Roma.

Emperor Napolen BonapEe

O tulafono i totonu e faʻatinoina e le tupu o lona faʻamalosia e faʻamalosia lona lava pule, ia, i lona manatu, ma faʻamaonia le faasaoina o tau fouvalega o le fogafulu o fouvalega o le Fouvalega. O amioga e mafai ona suia i le fanua o le tulafono ma le pulega. Ua latou aveina le tele o suiga i le tulafono ma pulega. Se vaega o nei mea fou ma o lenei o loʻo faia nei le faʻavae o le faʻagaioiga o setete. Na le toe mafai e Napoleon ona le mautonu. Na tatala le tulafono, e maua ai le aia tatau i mea totino. Tagatanuu uma o Farani na amanaia peʻa tutusa ma aia tatau ma avanoa.

Na tofia Maypania i taulaga ma nuu, na foafoaina ai se faletupe Farani. Ole faʻafou ole Tamaloa ole Tamaloa, lea na te le maua ai foi le fiafia tele o le faitau aofai o tagata. Seti i le 'au a le au' au e maua ai se mativa. Fanua tatala i le atunuu atoa. I le taimi lava lea e tasi, na faalauteleina e le Ofisa o leoleo, ua maua le Matagaluega faalilolilo, o le masini tautiga sa faigata i totonu o le tinotusi. Na faasolosolo lava ona iai se tupe toe faafoi i le autu o le malo.

O se mea taua mo le au Farani o se maliliega ua faʻaiʻu i le pope o le Roma, faʻafetai lea o le faia o le pulega o le Bonapart i le lotu autu o le tele o tagatanuu. Na vaeluaina le sosaiete i le Emeperoa i ni tolauapiga se lua. Vaega o tagatanuu na faapea ane, na faalataina le fouvalega a Napouon, ae o Bontaght e talitonu o ia o le sui o ona aitia.

Faiga Faavae mai fafo

O le amataga o le komiti o Napoleon na faitauina o se taimi, pe a taitaiina Farani ma Austria ma Egelani. O le New Victorive Italia Coupotign e aveese le taufaʻamataʻu mai tagata Farani tuaoi. O le iʻuga o mea e manaʻomia i le vaega o mea na toetoe a toetoe o tagata uma Europenan Europa. I le ogatotonu o le teritori e leʻi faʻatuina mai i totonu o faʻatoʻaga, aiaiga o le Emeperoa i le Malo na faia, na avea ma taʻitaʻi o lona aiga. Lusia, Prussia ma Ausetalia ua tapunia le Union.

Napoleon Bonaparte

I le amataga, na iloa ai le Napolena e avea ma safea o le tina o le Faaola. Na mitamita tagata i mea na 'ausia, sa i ai i le atunuu le atunuu le atunuu. Ae o le 20 tausaga le matua o le matua vaivai uma. O le konetineta o le konetioa, folafola atu e BonapArte, na taʻitaʻiina le tamaoaiga o Egelani, o lona malamalama o le aʻoga, faamalosia le Peretania e taofi ai le fefaʻatauaiga ma tagata Europa. O le faʻafitauli na taia ai le taulaga o taulaga o Farani, o le tuʻuina mai o oloa popo na le toe faia i Europa na masani ona masani ai. E oo lava i le fafine Farani sa mafatia i le leai o se kofe, suka, lauti.

Ruler Napoleon BonapEe

Na faateteleina le tulaga e le tamaoaiga o le 1810. Sa le manaʻo le Bourgeoie e faʻaalu tupe i le taua, talu ai o le faʻamataʻu o osofaʻiga o loʻo osofia ai i taimi mamao. Na ia malamalama o le aoga a le atumo o le itumalo o le Atunuu o le tago lea i lona lava malosi ma le puipuiga o mea e aiaia ai le Dynasty.

O le amataga o le ato a le malo sa 1812, ina ua faatoilaloina e Rusia fitafita le Arpoleonic Army. O Le Foafoaga o le Aneti-Oona o le onosaʻi, lea e aofia ai Lusia, Ausetalia ma Ausetalia ma Sweden, i le 1814 na avea ma malo o le malo. O le tausaga nei na ia faatoilaloina ai le Farani ma ulufale i Pale.

Napoleon i le taimi o le taua ma Rusia

Na tauemumua Napoleon i tua le pule a le malo i ona tua. Na taʻua o ia i le motu o Elba i le Meteterranin Wad. Ae ui i lea, o le faasinomaga sili atu na nonofo ai mo le umi.

Farani sitiseni ma o le militeri sa le faʻamalieina i le tulaga, vaʻai i le toe faʻafoʻi o taʻe ma tamalii. O Bonapart e sosola ese ma Mati 1, 1815 agai atu i Pale, lea na ia feiloai ai i le fiafiaga fiafia o tagatanuu. O le militeri gaioiga o loo toe faaauau. I le tala faasolopito, o lenei vaitau ua ulufale o se "tasi selau aso." O le faʻatoʻa faatoilaloina o le napoleonac roops na tupu ia Iuni 18, 1815 ina ua maeʻa le taua i Waterloo.

Foia emperror Napoleon Bonaparte

O le faʻatoilaloina o le tupu o le 'āiga na aveʻesea e le Peretania ma na toe foi mai i le fesoʻotaʻiga. O le taimi nei na ia mauaina ai o ia i le vataʻiiga Atlantin i le motu o St. Helena, lea sa nofo ai mo le tasi 6 tausaga. Ae le o tagata Peretania uma na fai ma le leaga. I le 1815, Siaosi laau, na faagaeetia i le itu o le Emeperona Emperor, fausia se "taamilosaga o le lima o le NUPOLESIC! I totonu o le aufailau a fitafita, o le pese a Charloleon - Prinekin Charlotte, o le afafine o le taimi o le taimi o le taimi o le Ola Fou, ae na maliu o ia i le 1817 i le taimi o fanau ai.

Olaga a le tagata lava ia

Na iloa e Napoleon Bonaparke mai se talavou talavou na iloga i le fiafia. O le tulaʻi mai ma le talitonuga lauiloa, o le alualu i luma o Napolena e maualuga atu nai lo uiga o loʻo iai i na tausaga - 168 cm, lea na le mafai ona tosina mai ai le isi itupa. Masini foliga, pou, lea e vaaia i le toe gaosia o loʻo faʻaalia i le ituaiga ata, na mafua ai le fiafia o tamaʻitaʻi i tamaʻitaʻi.

O Le Au pele, lea na faia e se alii talavou se ofo, o le aso 16-tausaga le faanaunauga - Clara. Ae i lena taimi, o lana galuega i Pale na amata tele ona atiaʻe ma le maʻaloā o Paris. I le laumua o Farani, Bonaparte sili ona mafai ona amata mai tala i fafine matutua nai lo ia lava.

Napoleon Bonaparte ma Josephine

O se mea taua taua o le ola o Napoleon, na faia i le 1796, na o lana faaipoipoga i totonu o Iosefataine. Pele bonupparte ua sili atu nai lo le 6 tausaga. Sa fanau o ia i le aiga tuaoi i le motu o Martininy i le Caribbean. Mai le 16 ona tausaga, sa faaipoipo ai ia Vipeta Alexander De Airgane, na fanau mai i tamaiti e toalua. Ono tausaga talu le faaipoipoga, na vaelua ma lona toalua ma le tasi taimi le taimi na sioa i Pale ma le fale. Ina ua toe alu le fouvalega, 1789 toe alu loa i Farani. I Pale, o lona toalua sa lagolagoina, e ala i lena taimi na faia ai se faitioga tele o le faaupufai. Ae i le 1794, na fasiotia, ma Iosefane na tele se taimi o ia i le falepuipui.

I le tausaga mulimuli ane, sa ou susu le saʻolotoga, Josepheri Kenighte, e le sili ona taʻutaʻua. E tusa ai ma nisi faʻamatalaga, i le taimi o Taotoga, o loʻo ia mauaina se Alofa o France e Byrads E le gata i lea, na faitio Barrassi i le tulaga o le Groom o le taitai o le Italia Army of the Republic.

Napoleon Bonaparte ma Josepreine Baurna

O tagata suʻesuʻe e finau e sili atu le tele o tagata alolofa. Sa nonofo uma i luga o Farani mai Farani i luga o atumotu o iai atumotu. Sa aʻoaʻoina le tupu o manumosa i atumotu, nofo i le falepuipui, na laki i le falepuipui. Ina ua uma ona malaga le faaipoipo atu, na alu ai Napoleon i le tulaga o le autau a iairinsian, ma Johiane na nofo i Pale. Ina ua maeʻa le Molian Volpagn, o Bonaparto na lafoina i Aikupito. Sa leʻi mulimuli mai foʻi e Iosiaina lana tane, ae na fiafia i se olaga faʻalelalolagi i le uluaʻi galuega a Farani.

Sa fememeʻenaʻiina e le lotoleaga, Napoleon na amata amata ona amata ona ou fiafia i ai. Fai mai le au tusi mai, o le alofa mutimutivale i Napoleamon na amata mai i le 20 i le 50. E tele tusi o tala, na tutupu atu i le suli faaletulafono. E iloa e uiga i le lua - Alexander Colonne-Valevsky ma Charles Leone. O le ata o koluma-valevsky na sao i lenei aso. Na avea ma tina o Alexander ma le afafine o le Polani Aristocrat Maria Vasavskaya.

Tamaitai Napoleon BonapEe

E l ¯ e mafai ei fanau a Joseki ona maua ni ana fanau, o lea lava i le 1810t na vaeluaina o ia. Muamua, o le Bonapart e fuafua e faʻavasega i le malo o Roma o Romaniav. Na ia fesili atu i lima o Anna Pavlovna mai lona tuagane o Alexander i. Ae o le Emsiar Emperoe na le manaʻo e faanatinati atu i le ua tupu. I le tele o itu, o nei feʻeseʻeseaʻi aʻafia le malulu o fesoʻotaʻiga i le va o Farani ma Rusia. Na faaipoipo Napoleon le afafine o Empeeest Austria Maria-Louise, o le 111 na fananau mai ia te ia le suli. O lenei faaipoipoga e leʻi faia e tagata lautele.

Napoleon BonapEe ma Maria Louise

Na matuaʻi mamao lava, ona, le fiafia o le tama o le atalii o Joseldineʻe, ma e le o Napoleon o le tagata Farani. O ia na tupuga mai le pule o Tenimaka, Belgium, Norgium, Nouei, Surthen ma Luxembourg. E le i toe tumau a latou e tupuga ia Napoleon a o le i fanau lona atalii, pei ona ia oti ma laitiiti.

Ina ua maeʻa sailiga le motu o Elba Bonartie, na ia iloa e vaʻai i le itu faʻa-agaga i oʻu tafatafa, ae o le tagata e ona le umiaina. Na taunuu Maria Valevskaya i Bonapart ma lana tama. O le toe foʻi i Farani, Napoleon na moemiti e vaʻai na o Maria Louise, ae o le emeperou e leʻi mauaina se tali i mataitusi uma na lafoina i tusi a Austria.

Maliu

Ina ua maeʻa le toʻilalo o le Waterloo Bonaparte Corrotal taimi i le motu o St. Elemene. O tausaga na te mulimuli mai i lona olaga na faʻatumuina i mafatiaga mai le faʻamaʻi ma le leaga. Ia Me 5, 1821, Na maliu Napoletona, ua maliu ia Bantaghte, o ia o 52 ona tausaga.

Napoleon BonapEe i tausaga talu ai nei

E tusa ai ma le tasi faʻaupu, o le mafuaʻaga o le oti o le onchology, i le isi - o le oonaʻi oona. O tagata suʻesuʻe e taofiofia tala o le manava o le manava o le iʻuga o le autopsi, faʻapea foi ma le amioletonu o Bonaparte, na maliu le tama o le manava. Taʻu mai i isi talafaasolopito o ē na taʻua i luma o le oti, 11aleona toltie. Ma na avea ma faʻailoga faʻapitoa o le faʻaonaʻia o le arsenic, talu ai o tagata gasegase o loʻo leiloa le mamafa ma le fesoʻotaʻi. I se faʻaopopoga, i le lauulu o le Amemua mulimuli ane, o mau o loʻo faʻaalia ai le maualuga o le maualuga o le maualuga o le maualuga o le maualuga.

Napoleon Bonapeat i le mafaufau faaletino

E tusa ai ma le finagalo o Napoleon, o ia lava na avatu i Farani i le 1840, lea e faafoliga i totonu o le fale o tagata e iai manaʻoga faʻapitoa i le falesa. Faataamilo i le tuʻugamau o le moni o le tagata muamua o le Farani na faʻaalia ai faʻailoga faʻapitoa na faia e Jean Jacques Pradier.

Manatuaga

O le manatua o le Nepolen's Bonapartant faaalia i le faatufugaga. I totonu oi latou, o isi mea o lo o le Lodwig Van Beethoven, Horctor Berlioz, Robert Shean, o galuega taulima o Fyocah Dostoy, leona. I le tifaga, o lona ata e puʻeina i ata tifaga o eseʻese vaitau, amata mai i se ata leoa. O le igoa o le tagata faʻatonu e taʻua o le genus o laʻau tuputupu aʻe i le konetineta o Aferika, faʻapea foi ma le faʻalumaina o le Matai-o se keke. O tusi o Napoleno na lomia faʻasalalau i Farani i Napoleon III ma na lafoina i upusii.

Upusii

Talafaʻasolopito o le pau le itu o mea na tutupu i le mea na tutupu i totonu o matou faʻauiga. Faʻamuta o le loloto o le maualalo, o loʻo iai se tagata e mafai ona faʻagaioi, faʻamalosia e tagata faʻatau. E ono mafai ona feiloai ma se pule lelei na ala ai i le mana e le tofi nai lo le palota.

Faitau atili