Herodotus - Biographigraphy, Ata, Ola Tagata Lava, Tusi ma Galuega, "Talafaʻasolopito"

Anonim

Talaaga

O Herodheds e tatau ona iai ma le tiute o Eleni anamua, "Tama o le talafaasolopito". O le Eleni na avea ma tusitala o le muamua-ola i le taimi muamua o le "Talafaʻasolopito" i lenei aso, lea na iai le Tiute a tagata i le lima seneturi, faʻapea foʻi ma le tele o taua Greco-Peresia . Na sili ona taua le sao o Taualumaga o Herodoss i le atinaeina o aganuu anamua.

Ua matou taunuu i ni faʻailoga taua e lua e uiga i le olaga o Herodope: Faamasinoga o le "Faʻamasinoga", na faia i le afa lona lua o le Talaʻaga o ia lava. O nisi faʻamatalaga i nei faʻamatalaga e feteʻenaʻi ai.

Ata o Herodota

O le masani masani o le lomiga na fanau ai Herodotus i Galkornasssa i 484 i le matou vaitaimi. O lenei aai anamua sa tu i luga o le teritori o le tala faasolopito "Kariya," i le talafatai o le Saleterranean Sale i Malaya Asia. O le aai o Kalikora na faavaeina e Dorian, o le tuufaasolo a taaloa (ma tagata taʻitaʻi, ma tagata taʻitaʻi o ituaiga autu e- eseese e- eseese na tutusa ma isi o ituaiga talavou.

Na soifua mai le lumanai le tala faasolopito o le tala lea a le Eleni a le Eleni a Gaosi Eleni i se itu taua ma mautu le aiga o Lixis. I le autalavou a Herodoma na auai i le olaga faaupufai o tagata. Na ia auai i le 'Uluga o le seti o sini e faatoilaloina le pule o le Tui o le liki na ola ai, mo sina taimi leva o nofo ai i le motu o Samoa.

Ata o Herodota

Ona o ai lea o Heredotas i le umi ma le tele o malaga. Na Ia asiasi mai i Aikupito, Papelonia, o Malaya Asia, Asuria, Totah Black Coad, Gellespli, ma faimalaga i Pepekan Peninslela. I le taimi o malaga, o le Talafaasolopito na faia ata mo Lona gafuaaga mulimuli ane.

I le fasefulu-tausaga, na foia ai e Herdoota i Atenai. O le taimi lea, ua leva ona faitauina o ia e sui o le maualuga maualuga o le Tofofo o le Totasoofa o le Sonumalo E uiga i lona "Talaʻaga", lea na toe tusia ai ata i le taimi o femalagaaiga. I Atenai, sa fono ai foi le tusitala mo ni tagata potopoto o Perkila - le tagata ofisa ma se failauga, ma o se tasi o matata o Atelani o iai. I le 444 TLM, ina ua faavae le Kolose Eleni na tuʻuina i luga o le nofoaga o le Atinaʻe o le Atinaʻe o Sinarisi, na ia auai i le nofoina o le faʻasalaga mai i le malaia.

Le saienisi

Faʻafetai i Herodoos, saienisi na faʻamalosia i le tala faʻavae o le "Talafaʻasolopito". O lenei tusi e le mafai ona faʻatatau i suʻesuʻega faʻasolopito. E atagia mai ai se uiga fiafia o le fia iloa, soʻo ma le alofa, ma ua mou atu le tagata na asia le tele o nofoaga ma i ai se poto masani o tupulaga. I le "Talafaʻasolopito" o Herodous, tele vaega o loʻo tuʻufaʻatasia:

  • Otometi faamatalaga. O le tusitala na o se tulaga taua o faamatalaga o faamatalaga i luga o aganuʻu, aganuu, foliga o le olaga o ituaiga eseese ma tagata.
  • Faafanua faamatalaga. Faʻafetai i le "Talaʻaga", na mafai ai ona toe mafai ona toe faʻafoʻiina le otootoga o mataupu anamua a le lala o lona lima o le seneturi.
  • Mea masani talafaasolopito. O Herodotus o loʻo aofia ai faʻamaumauga i mea fai tala faʻasolopito i le tusi, o ia molimau na mafai ona ia avea ai.
  • Vaega tusitusi. O le tusitala o se tusitala gofie na mafai ona fatuina se tala manaia ma manaia.
Tusi

I le aotelega, ua ova le faavae o Herotadu tele e iva tusi. I lea tulaga, o le tala e masani lava e masani ona tuufaatasia e lua vaega:

  1. I le vaega muamua, sa talanoa le tusitala e uiga i le sythia, asuria, Tebban, Aikupito, Papelonia ma le tele o isi tulaga, faapea foi i le tele o setete o Peresia. Talu ai i le afa lona lua, sa faapena foi ona fesiligia e le tusitala le tele o taua a Eleni-Peresia, i le vaega muamua o le taulaiga i le va o suisui ma uto. Ona o le manaʻoga mo sea lotogatasi, o le fesoʻotaʻiga ma le faʻailoaina o Herodotu uma e leʻi aofia uma ai mea i galuega na ia manatuaina mai le faimalaga, ae o le numera tau na te manatuaina. I Lana galuega, na masani ona ia faalauiloa se manatu autu o ni mea taua.
  2. O le vaega lona lua o le galuega a Heroddoma o se tala o le tele o tala e uiga i le militeli ona feagai ma le va o Peresia ma Eleni. O le tala o loʻo i ai i le 479 i le matou vaitaimi, ina ua vaʻiaina lea o le aʻai a Atenania ma ave le aʻai Peresia o le tuafafine.

Pe a tusia lana tusi, e uta saʻi le Heroditis i faitioga o le malaia ma le matautia o malosiaga faalelagi e faʻatatau i le fiafia o tagata. Na talitonu le Tusitala, e faalavelave pea atua i le masani ai o tala faasolopito. Na ia iloaina le mea moni o uiga patino o Faipule, o le ki foi i lo latou manuia.

Le lalolagi mai le manatu o Herodota

Sa tausalaina e Herodotus le au pule o Peresia mo a latou anoa, mo le manaʻo e solia le galuega o le lalolagi, ma Elnan - i Europa. I le 500 T., o se tagata taʻutaʻua i le Aso Sa faia, ua tatau ona faia le Eleni anamua i se taua matuʻa toto. O lenei mea na tupu o le tusitala e iloa o se faamaualuga faaalia ma ogaoga le le talafeagai.

Le fausaga o le "Talafaʻasolopito" Herotadota

  • O le tusi muamua o le "Clio". O loo faamatalaina ai le amataga o le fenvid i le va o tagata taʻoloa ma le helmennas, o le talaʻaga o le Atunuʻu Anamua o Lydia o loʻo tuʻuina atu i polokiki, Turana. I totonu o lenei tusi, o Herodututu ua taʻua ai swsethins i le tala o le feagai ma tusitusiga, ma talanoa uma i le taua i le va o agigatiga ma Peresia.
  • O le tusi o le lona lua - "aitalafu". I lenei vaega o le galuega, na faapea ona faapea ona faapea ona faapea ona faapea ona talanoa le tusitala e talanoa e uiga i le talafaasolopito o Libya ma Aikupito, na uiga i Pgola ma Naalason, e uiga i le anamua Farao. O iinei na faamatala ai e Herodotus le tala faatusa o le auala na ou manatu ai o tagata leaga o tagata sili ona anamua i le lalolagi.
  • O le lona tolu o le "puimanava". O loʻo aumaia ai faʻamatalaga e uiga ia Arapi ma Ine, e uiga i le Eleni o Ticisitila, ma faʻamatala foi le Lataʻaga o Aikupito, o le taupulepulega tutasi na tupu i Papelonia.
Fasi pepa mai le itulau mai le tusi
  • O le numera lona fa o "Qulpomen." Lea na faamatala e le tusitala ma tagata o Sesethia, Frakia, Libea ma Asia, ma ia fai mai foi le faamatalaga o le Fitugafulu Kura.
  • O le tusi o le lona lima - "Terraticor". O lenei tusi o loo taulai atu i mea na tutupu o taua Eleni-Peresia. Afai i tusi muamua tofia le tusitala le tele o itulau i lalo o le faamatalaga o le ethnographic vaega o tagata, o iinei o ia talanoa e uiga i Peresia i Maketonia, e uiga i le fouvale Ionian, e uiga i le afio mai o le Peresia kovana o Aristagora i Atenai ma taua o Atenai.
  • O le tusi o le ono - "Erato". mea autu na tutupu o le faamatalaina - le taua o le gataifale o le "Taua o le Lady", o le pueina o le Carian aai Eleni anamua o Mileta, o le tauiviga o le Peresia taitaiau Mardonia, o le tauiviga o le Peresia taitai o Artafrene ma Datis.
Herodotas
  • O le tusi o le fitu - "Polhymy". E faatatau i le maliu o Tariu ma le Advisions o Xerxes (o Tariu ma Xerxes sa Persian tupu), e uiga i le taumafaiga o Xerxes e faatoilalo Asia ma Europa, faapea foi le faailoga taua o Peresia ma le tagata Eleni i le mato Fermopyl.
  • Tusi o le valu - "Uranius". O lenei vaega o loo faamatalaina ai le taua sami i artemism, le taua sami ma Salamin, o le malaga o le Kerks ma le aulotu o Alexander i Atenai.
  • O le tusi o lona iva - "Callieopa". I le faaiuga o le galuega maoae, o le tusitala filifili e taʻu atu e uiga i le sauniuniga ma le faagasologa o le taua i totonu o totogi (o se tasi o le taua aupito tele i le taua Eleni-Peresia, sa faia i le laueleele), o le taua o Mercale, o se taunuuga o le mea lea na mafua ai le vevesi o le autau a le Peresia, ma le ave o le Sessa.

O le "Talafaʻasolopito" o lenei gagana Eleni anamua ua taʻua o "Musika", talu mai nei saienitisi a le tagata e iva.

E iva Musika

I le gasologa o galuega, Herodohes e le gata i lona manatuaina ma lona lava uiga i fesili o meafaitino, faʻatupu mau o tusitusiga. Mo le toe toe faʻatulagaina o taua uma i se soʻoga e mafai ai, na asiasi atili ai i le nofoaga o le tau. Avea o se lagolago a Percla, e tele lava ona nofo o ia i le fiafia o lona ituaiga.

E ui lava i le faʻatuatua i le faʻatinoina paʻia, ole mafuaʻaga taʻiala ma le faʻatapulaʻaina o tupe mo faʻamatalaga i le taua a tagata e tau i lona saolotoga. Sa ia taumafai foi e iloa mafuaʻaga ma taunuuga na o latou manumalo pe faʻateʻaina. Talafaasolopito Heroputat ua avea ma se taua taua ile atinaeina o le lalolagi tala tusia.

Monument i Herodotata

O le mamafaina o le galuega a le Tala o le Talafaʻasolopito e le gata i le mea moni e tasi i totonu o le galuega na ia aoina mai le tele o tagata ma mea tutupu i lona taimi. Na ia faʻalauiloaina foi i le maualuga o tala ia, 'ua aumaia lana' tala "i le epika ma le faia o tala faʻanoanoa uma mo manatu mo tagata. Ole tele o mea moni na tusia i totonu o le tusi mulimuli ane tusa ai ma le tala i luma o tala fatu.

Olaga a le tagata lava ia

O le talaaga o le Herodomoen o loʻo oʻo mai i lenei aso, o loʻo le mafai ona suʻe ni faʻamaumauga i lona lava aiga o le tagata faʻaoleo sauā, pe o lona toʻalua ma lana fanau. Na o le tasi na o le tala lea, o se tagata manatunatuga ma le agalelei ma le agalelei, e faigofie ona feagai ma tagata ma iloa le auala e faʻaali ai le ofoofogia le finafinau i le sailia o mea moni faʻatuatuaina.

Maliu

Na alaga lemu le Herodous i le 425 i le matou vaitaimi. O le nofoaga o lona tanuga e le o iloa.

Faitau atili