Thomas Mor - Biligraphy, ata, o le tino o le tagata lava ia, filosofia, "Utopia"

Anonim

Talaaga

O Thomas Mor o se tusitala lauiloa lauiloa, o se filosofia ma le loia mai Egelani, o ia foi na umiaina foi le atunuu. O le sili ona lauiloa Thomas o se galuega e taʻua o le "Utopia". I totonu o lenei tusi, na ia faia ai se fanua na filifilia e se faʻataʻitaʻiga, na ototaʻi ai o lana vaʻai i le itu lelei o le social social.

Thomas Mor.

O le Filisofiaia foi o se tagata lautele lautele: o ia o se tagata ese o le Toe Fuataʻiga, ma na ia faʻamalosia le faʻasalalauga o le Troporation i fanua Peretania. Tetee ia maua herrich VIII tulaga o le ulu o le Ekalesia Igilisi, na faia ai o ia i le gaioiga a le puleaga. I le Xx senituri, o Thomas Mora ua amata ona ia feagai ma le Au Paia o Katoliko.

Tamaitiiti ma le Autalavou

O le faamatalaga sese o tagata ia Toram amata i le Minduon Faʻamasino o le Tuputupu Pulea Roma a Sio John Mora. Sa faaali Tolie ia Fepuari 7, 1478. Na lauiloa lona tama i lona taua, o le faʻamaoni ma le maualuga o faʻavae, na matua fuafuaina ai le lalolagi taʻitoʻatasi lona Alo. O le aʻoaʻoga muamua a le ataliʻi o le Faʻamasino lauiloa na mauaina i le aʻoga Grammar o St. Anthony.

I le sefulutolu tausaga, na maua ai e le pupula matagofie se itulau ma le avanoa John Worton, mo sina taimi na galue ai e le Alii. Na pa'ū Morton i le tofo o se tama talavou fiafia, ma le mafaufau ma le tautaliga talavou. Fai mai Chemilia o le a mautinoa o Thomas e avea ma tagata ofoofogia. "

Ata o Thomas Mora

I le sefuluono tausaga, o le solofanua na ulufale mai i le iunivesite of Oxford. O ana faiaʻoga o le loia sili a Peretania o le tuai o le xv seneturi: o William Grosin ma Thomas Alkr. O le suesuega na tuuina i se alii talavou e faigofie tele, e ui lava i le taimi atoa na amata ai ona latou tosina mai le tele o upu matuiā o le tagata. O lea, mo se faʻataʻitaʻiga, o loʻo tulaʻi mai Thomal i le Igilisi le talaaga o le BILASY ma le galue "e sefulu ma le lua pelu" o le Italia Mirandol.

Lua tausaga talu ona taunuu mai i Oxford Mi-JR., I le taitaiga a Lona tama, na toe foi atu i Lonetona e maua ai le faamalieina o le poto i le fanua Peretania. O Toma e mafai ona aʻoaʻoina o ni loia masani o le aʻoga i maa uma o le tulafono o le tulafono o le tulafono ma avea ma loia sili ona lelei. I le taimi lava e tasi, sa naunau ai o ia i le filosofia, sa suʻesuʻeina galuega a vasega anamua o vasega anamua (aemaise le Lusia ma le plato), o loʻo faʻaauau ai ana lava tusitusiga, o loʻo tusia i le Oxford.

ERRESMMUS ROMDTTMY

O le "tagata faatau" i le lalolagi o Tagata Tagata mo Aikupito O le Teroa o Rosterthom, ma i latou na faʻatino ai e le loia le pule mai a le Aliʻi. Faafetai i le faauoga ma le rodam, a le tagata amataina atu le poto o tagata e ulufale i le lio o lona taimi, faʻapea foʻi ma le liʻo o le filifilia. O le asiasi i le fale o Thomas Mora, Rockstomky na faia le Satira "Vivii tamaiti aoga".

E mautinoa lava, o le vaitaimi mai le 1500 i le 1504 na faia ai le loia talavou i le Lonetona Carpentian Mountains. Peitai, sa ia le manao e tuuto atu le olaga i le galuega a le Atua ma o lo o nofo ai i le lalolagi. Auai o le taimi lena, talu mai le taimi la, Thomas Mor, e le ofuina masaniga na mauaina i le soifuaga i le nofoaiga, na ia le faʻagaloina o se pou ma o loʻo ia te ia lava. O lenei sa tuʻufaʻatasia ma le manaʻoga e tautua ma fesoasoani i le atunuʻu.

Polokiki

I le amataga o le 15 miliona MOD MODS sa aʻoaʻoina le sao i le tutusa masani ma le talitonuina o le Palemene mai tagata faʻatau a Lonetona. Galulue i le Palemene, Na Ia Iʻuga Tusa Na Ua faʻatagaina o ia e faʻailoa i le lafoga, na ia faʻamaloloina ai tagata o le tupu o Egelani o loʻo vivii. PI. Ona o lenei, sa faʻamau ai foi e le loia ona toe faʻatau atu i Ekelasens of Edtuns o le Malo ma sa faamalosia e teʻena se galuega faʻapolokiki.

Loia Thomas Mor.

Ole taimi o faʻatasi ai ma le taʻitaʻi o Faamasino, i lenei vaitaimi, o loo mafai ma le mautinoa lona malosi i le malosi o loo lelei ai. A o i le 1510, le Pule fou o Egelani - Heinrik VII - FORI - na maua ai e le tusitala ma le loia le nofoaga o le atunuʻu. I le taimi lava lea, na maua ai e Mor le tofiga o Shering Cinder o Sherifiefi, ma i le lima tausaga (i le 1515) na avea ai o ia ma sui o le sui usufono Embassy.

Ona amata loa lea ona galue Tomasi i lona "Utopia":

  • Na tusia e le Tusi te le tusitala le tusi muamua o lenei galuega i Flanders ma faʻamutaina lata mai ina ua foʻi mai i le fale.
  • O Le Tusi Lona Lua, o Tala Aututuina o le tala i le motu o le motu o le sami i le sami, lea na manatu na talia talu ai e le au suʻesuʻe, ma le iʻuga o le muamua vaega o le galuega faaleleia le mea.
  • O le tusi lona tolu na lomia i le 1518 ma aofia ai, i le faʻaopopoina o mea na tusia muamua, o le Fonotaga a le Tusi Paia "o loʻo faia e le lautele" solo ma le sili atu ma le lautele o palota.

"Utopia" na fuafuaina mo le malamalama o tupu o tupu ma tagata faasaienisi. E tele lona tosina i le atinaʻeina o le faʻavae o le vaʻavaʻaia ma faʻamanatu mai le faʻaʻaiina o meatotino tumaʻoti, tutusa o le taumafaina, lautele gaosiga, ma isi. Ae i le taimi lava e tasi, na tusia ai lenei galuega, na galue ai Thomas i seisi tusi - "Talafaasolopito o Richard III".

Thomas Mor - Biligraphy, ata, o le tino o le tagata lava ia, filosofia,

Na talisapaia e le Tupu HEINRIRICH VIIIE LE "UPU" o se loia fiafia ma i le 1517 na ia filifilia e tofia ai i lona lava faufautua. Ma o le Uopania lauiloa na auai i le Fono tautupu, na mauaina le tulaga o le faifaatoaga Royal failautusi ma le avanoa e galue ai i luga o le DIPLLMATATATA. I le 1521, na amata loa ona nofo i le maualuga o le Igilisi o le faamasinoga - le fetu potu.

I le taimi lava e tasi, sa ia mauaina se suafa taua, o fanua a fanua ma avea ma fesoasoani lagolago. E ui lava i le manuia aʻoaʻoga, e sili o le faʻamaoni ma faʻamaoni, e uiga i le manaʻo ia iloa e tagata Egelani le faamasinoga uma. I le 1529, na fesoasoani ai le Tupu o Herrierch Viii i le faitalia sao i le setete pito sili ona maualuga - o le po o le pule o le Alii. O Thomas Mod na avea muamua ma taʻitaʻi mai le burgelisie, na mafai ona ave lenei pou.

Galuega

O le taua sili i totonu o galuega a Thomas Mora o loo i ai se galuega "Uppine", lea e aofia ai ni tusi se lua.

O le vaega muamua o le galuega o se tusitusiga-faʻapolokiki-faʻapolokiki o le (galuega o se tusiata ma tusitala natura). Na ia tagofia le tusitala ona manatu o ona manatu i le le atoatoa agafesootai ma faiga faapolokiki. Ua faitio atili mai e le Sili ona taua o le oti le oti, ma tumau pea le aitalafu a le faifeau ma le faamamafa o tagata o nuu, e uiga i le "toto toto" tulafono e uiga i le aufaigaluega. I le vaega lava lea, Toma e fai se polokalame Toefuatai o le fua fuafuaina e faʻasaʻo le tulaga.

Thomas Mor - Biligraphy, ata, o le tino o le tagata lava ia, filosofia,

O le vaega lona lua o loʻo faʻailoa mai ai le aʻoaʻoga a le Mora. O manatu iloga o lenei aʻoaʻoga e faʻaititia i mea nei: o le Ao o le Malo tatau ona avea ma "tupu poto", e le tatau ona faʻaaogaina meatotino tumaʻoti e le lautele ma e le mafai ona faʻaaogaina naʻo le fefaʻatauaʻiga ma isi atunuʻu (monopoly lea e aofia ai i le taʻitaʻi setete), o le tufatufaina atu o oloa e tatau ona faia e tusa ma manaʻoga. O le filosofia o Mora o le Mora o le Mora o le Moracracy ma le tutusa, e ui i le iai o le tupu.

Thomas Mor - Biligraphy, ata, o le tino o le tagata lava ia, filosofia,

"Uptodia" ua avea ma faavae mo le Atinaʻe o le Sui Autusia aʻoaʻoga. E aofia ai, sa ia faia se sao taua i le fausiaina o se tulaga o le tagata asiasi e lauiloa ia te oe, pei o Tommaso Camella. O le "Talafaʻasolopito o Risa Ibi", ae o le isi galuega taua o tagata pepelo, ua sili atu le le fiafia i ai: O nisi e sili atu tomai faʻapitoa i le tusi. O loʻo tusia foi e le vaeloʻa le tele o faʻaliliuga ma le solosolo.

Olaga a le tagata lava ia

A o leʻi amata le vaitaimi o le Renaisgance Aing o le galuega lauiloa o Thomas Mora ma aʻo leʻi amataina pou o le setete e lefitu. Na tupu lenei mea i le 1505. O ia o se teine ​​filemu ma le agalelei ma ua leva na ia fanauina o lana tane e toafa lana fanau: o Ioane ma afafine o le Cleci, o Elisapeta ma Sgaries.

Aiga o Thomas Mora

I le 1511, Jane maliu na maliu ona o le fiva. Thomas Moder, le manaʻo e na te aumaia tamaiti e aunoa ma se tina, na te leʻi mai lava ia faaipoipo se fafine ua oti lana tane, sa ia nofo lelei i le oti. Sa ia te ia foi se tamaititi mai le uluai faaipoipoga.

Maliu

Mo tagata Moras Mora, upusii mai ana galuega sa leʻi naʻo se ata tala faatatau - Na matua talitonuina aiaiga uma o lana aʻoaʻoga ma amata ai i le au lotu. O lea, ina ua mananao Henki Gila e faʻamuta le faʻaipoipoga ma lona toʻalua, o Momesi na fesoasoani ai i le naʻo le pope. I le vaega a le aupito mulimuli, na faia ai le tauea tikeri i le taimi lea na tupu ai foi.

Kazny Thomas Mora.

O le iʻuga, Heritek viifai fāmalu ma Roma ma tu i le ala e fatu ai se ekalesia tauaosana i o latou atunuʻu. E leʻi leva, a faapaleina ia Ana Boley, le toʻalua o le tupu. O nei mea uma na mafua ai ona matuā malosi le turtuurbation i Thomas Mora, sa ia fesoasoani foi i le Turou TenButher, ae o le NUN e faasamoa ona amio a le tupu.

E leʻi umi ae talia e le Palemene se "gaioiga o le nofoalii": O le Igilisi uma e tatau ona tauaveina le tautoga, iloa le fanau a le Henry ma Anna Bowlites o le au pulega o le Toudoor Dynasty. Na musu Thomas ina ia aveese le tautoga ma na faaiuina i le Toto. I le 1535, na fasiotia ai o ia mo le Sopoukeri.

I le 1935, sa faitauina ai o Ia mo le taua o le Au Paia Kapeki.

Faitau atili