Kalilaia Galileole - Biography, Ata, Ola o le Tagata Lava, mauaina ma aitia masani

Anonim

Talaaga

Kalilaia Galileolee o le sili faʻamanatuga o le Renaiance vaitau faaionau, o le tino ma le tulilima o manatu o Copernicnis, o lea e muamua i ai Newton.

O le saie saienitisi na fanau i Italia, o le taulaga o Pisa Fepuari 15, 1564. Tama Vincennnzo Galileo, oe sa ia faia i le Greentures Genesis o Aristocrats, taalo i le au malie ma tusia ni tala i le mataupu o musika. O Vincenzo o se vaega o le sosaiete o lafu manu o manu mea pueata, o tagata o loʻo taumafai e toe faʻaolaina e le gagana Eleni anamua. O le iʻuga o gaioiga o tagata faimusika, tusiʻa ma tamaiti taʻitasi o le Foafoaga o le suiga o le Xvi-xviini o seneturi fou o loʻo iai se Floara Genera's.

Ata o Kalilaia Galileole

Tina Iumia na taʻitaʻia se aiga ma tausia lana fanau e toafa: Matua Kalilaia, Reangi, Libheangelo ma Michealangelo. Na alu le ataliʻi laʻititi o le tama a le Tamā ma mulimuli ane ma taʻutaʻua mo le patu. Ina ua 8 tausaga le taimi o Galiko, sa siitia atu le aiga i le laumua o TisCan, o le taulaga o Floresty, lea na iloa ai e le au failautusi.

I le sefulu tausaga, na tuʻuina atu Galiseta i le aʻoga i le Bengakitionse Jasystery Nanstery o Vallomboz. Na faaalia e le tama tomai mo le ata tusi, ma aʻoaʻo gagana ma gagana saʻo. Mai Tama o Galileo, na te mauaina le musika, ae o le saienisi na tosina noanoaga le taulealea.

Suesuega

I le 17, o Kalilao alu i Pissa e suʻe vailaʻau i le iunivesete. O le tauleʻaleʻa, faʻasaga i mea taua ma faafomaʻi, ma fia asiasi i tamaiti aʻoga. Na maua e se alii talavou le lalolagi o talafatai ma algebic fua, lea na aafia ai le lalolagi o Kalilaia. Mo i latou e tolu tausaga na manaʻomia e le alii talavou i le iunivesete, sa ia suʻesuʻeina atoa le galuega a tagata aʻoga Eleni o mea Sa Eleni ma saieluces a Copercesc of Coperlicus.

Kalila o Galleyo Kalileye Suʻesuʻega Comenicus Tetee

Ina ua maeʻa le taimi e tolu tausaga o nofo i le aʻoga, sa faamalosia le faaputuputuina i le pepelo ona o le leai o se tupe mo nisi aʻoaʻoga mai matua. E leʻi alu foʻi le taʻitaʻiga o iunivesete i le taulealea ia te le tama talavou, e leʻi faʻatagaina le avanoa e tuʻu ai le kosi ma aumai le tikeri tikeri. A o Galileo ua leva ona iai se malosiaga o le pule o le, ma Marquiceobabababababelto Del i le ata o Kaleritanana i le fanua o mea fou. O le Aristocrat Picted mo le uarota aʻo leʻi oʻo i le Tuscan Togaloa Furdinwa ia Me Dechansind Ou te tausia le tama talavou ma le totogi o le pule.

Galue i le iunivesete

Na fesoasoani Marquis Del Moling i se salesi saienitisi ina ia maua se nofoaga o le faiaoga i Bololoction University. I le faʻaopoopo atu i tautalaga, sa taʻitaʻia ai e Kalilati o gaioiga faʻasaienisi. O le saienitisi o loʻo auai i mataupu o masini ma le matematika. I le 1689, mo le tolu tausaga, o le mataʻu toe foʻi mai i le Pisinonipanofaga, ae o lenei ua avea nei ma faiaʻoga o le matematika. I le 1692, 18 tausaga le matua agai i le venace Republic, o le aai o Patu.

Tuufaatasiga o Aʻoaʻoga Galuega i le Iunivesite tumaʻoti ma aafiaga faasaienisi, lolomi tusi "i luga o le taulaga", lea na ia suia ai manatu o Aristotle. I ni tausaga e tasi, o se tasi o mea taua e tupu - o le saienitisi e fausia se telessepes ua faatagaina e matau le soifuaga o le Atua. O mea na mauaina na faia e le Katitia i le fesoasoani a se masini fou, o le astronomer na faamatalaina i le feagaiga "Star Butletini".

Kalilaia Galileoloa Aoao Viviani

Toe foʻi i le 1610 i Florence, i le tausiga o Tuscan Duke Kozomi I II, e taʻitaʻia ai e Galileo II, le tele o tala o le Katoliko. I le amataga o le xvii senituri, sa galue ai le suesuega ma se salu tele. Ma o soo o Copernicus sa i ai o Juspies o le Faatuatua Kerisiano o loo i se tala faapitoa.

I le 1600, na fasiotia Ioritana Bruno i luga o le afi, lea e le i faapogaia lona lava vaaiga. O le mea lea, sa manatu le galuega a le Kalilaia GalueoCis sa manatu mamafa i ai. O le saienitisi lava ia manatu o ia lava o le latalata o Katoliko ma sa latou le vaʻaia o feʻeseʻeseaʻiga i le va o ana galuega ma le Apeʻaga ata o le lalolagi. O le Tusi Paia a Aneti Tusi Paia ma matai matai mataitu ua faaauuialameina o le faaolataga a le tagata, ae le o le saienisi o saito.

Na faʻaalia e Galileo o Galleyo le tele o le tele o le lapoʻa

I le 1611, o Kalilaia e alu i Roma e faʻaalia ai se augutu Pope Paulo V. O le ata o le masini na faʻaalu e le saienitisi. Peitaʻi o le talosaga a le saienitisi e tumau le faaiuga mulimuli i le faʻafitauli o le Heatolit Amthomerity of the Micoul Cate i fofoga o le Ekalesia Katokopo. O le pule aoao na folafola le Kalilaia i lenei taumafaiga, o le tuuaʻiga na faalauiloa i le 1615. O le manatu o le faʻafiafiaga faʻapitoa e faʻailoa aloaia i ai o se faʻatonuga Roma i le 1616.

Filosofia

O le vaega autu o le vaega autu o Kalilaia o le faailoaina o le manatu o le lalolagi o le lalolagi, tusa lava pe o le malamalamaaga malamalama e le tagata. O le atulaulau ee e faavavau ma leai se gata, na amataina e le pavie paia. Leai se mea i le avanoa e leai se mea e aunoa ma se faʻailoga, naʻo le suia o le tulaga o le mataupu. O le lalolagi lalolagi e faʻavae i luga o le masini o vaega o fasipepa, o loʻo suʻesuʻeina e mafai ona aʻoaʻoina e le tulafono a le vateatea. O lea, o gaioiga faʻasaienisi e tatau ona faʻavae i luga o mea na tupu ma le poto masani o le lalolagi. Natura I Galileoo o se mataupu moni o filosofia, ma iloa ai lea e mafai ona e faaauauina atu ai le upu moni ma le faamasino muamua o mea uma.

Talipupuni Galileo

O Kalila o se tautinoga o le lua metotia o neward nectivel - faʻataʻitaʻiga ma toese. Faatasi ai ma le fesoasoani a le auala muamua, o le saienitisi sikola ai faʻamatalaga, o le lona lua o manatu o se olaga faifai pea mai le poto masani poto masani. I le galuega, o le tagata taamilo faʻaalia tonu lava i aʻoaʻoga o Faʻamaumauga. O le faitioina o le Aloga faatatau o Aristotle, Kalilaia e leʻi teena ai le auala auiliili sa faʻaogaina e le filosofia o le Aso o Tupulaga.

Astronomy

Ona o le na fausia i le 1609, o le Teleskope na faia e faʻaaoga ai se convex tioata ma le chacave Bhatiece, na amata ai loa le mataituina o le ata o le lagi. Ae o le faʻaluaina ua maua ai e le tagata muamua le masini saienitisi mo faʻataʻitaʻiga atoa, ma e le o toe i ai le Astronomer o loʻo fausia le tele o le tele o le tele o le tele.

Kalila o Kalilaia sa faia

O le uluai luminare, o loʻo suʻesuʻeina auiliili ai e Kalilae ma le fesoasoani a se masini fou, o le masina. O le saienitisi na mauaina le tele o mauga ma craters i luga o le sami o le satelite o le lalolagi. O le uluaʻi mauaina o le mea ua folafolaina mai o loʻo iai le eleele i uiga masani masani e leai ese mai isi tino selesitila. O le muamua le taliaina lea o le faamaoniga a Asstoletle e uiga i le eseʻesega i le fogaeleele ma le Atua.

Galileo o Galileo o le muamua faaliliuga o le masina

O le lona lua o le mauaina o le vaega o le Astronomy e aʻafia ai le mauaina o le fa satelite o Jupiter, lea i le 20 seneturi ua maeʻa faʻamaonia e le tele o cosmic ata. O le mea lea, Na te lefitia le finauga o le au tetee o Coperninnicus, pe a fai o le masina o loo faaliliuina faataamilo i le lalolagi, e le mafai ai ona fao le laueleele i le la. O Kalilaia ona o le le atoatoa o le muamua telescopes le mafai ona faʻatuina i se vaitaimi o faʻafitauli o nei satelite. O le faʻamaoniga mulimuli o le liliega o le masina o Jupiter sa tuu i luma pe a maeʻa le 70 tausaga o le Astronomer Cassini.

Galleno Galileo na tatalaina e toʻafa satelites o le jupiter

Sa le iloaina e Kalilaia soo o le lāgata, na ia matauina mo se taimi umi. O le suʻesuʻeina o le susulu, na faia ai e Kalilaia le iʻuga o le la o le la faataamilo i lona lava ia. Matamata i le Venus ma Mercury, o le ASTronomer na fuafuaina o le orbits paneta e latalata atu i le la. Na maua e Kalilaia aiga o le toa ma na ia faʻamatalaina foi le gafa o Neptane, ae seʻia oʻo i le iʻuga i nei iloa na ia le manuia ai, ona o le le atoatoa o tekonolosi. Matamata i le telescope i tua o fetu o le Milky Way, ina ia mautinoa ai e le saienitisi latou tele.

Sa maua e Galleyo Galileole pisia i le la

Faʻataʻitaʻiga ma faʻamalosiʻau, o Galaleletaga, e lamatia le lalolagi o loʻo paʻu faataamilo i le la, ae faataamilo i lona Axis, na atili ai ona faamalosia le saʻo o le tagata faʻatauga o Comeronis. I Roma, ina ua maeʻa le taliaina o le Faletalimalo i le Vatikana, o Kalilaia e avea ma sui o le ACADEMY o DI Lisoo, na faʻavae i le perenise o le Lase.

Inisinia

O le faʻavae o le faʻagasologa o le faʻagasologa i le natura tusa ma Kalilaia o se masini masini. O le lalolagi le mautonu na manatu o se auala lavelave e aofia ai mafuaaga faigofie. O lea, na avea tagata inisinia ma tootoo eseese i totonu o le Saienisi o Gamespili. Galileoo na mauaina ni mea se tele i le itulagi tuusaʻo masini, ma faʻailoa foi taʻiala mo le lumanaʻi.

Kalilaia na faia le tulafono o le Toeria

O le saienitisi na muai faʻamautuina le tulafono o le Pa'ū ma faʻamautu e faʻamatuʻu. Na tatalaina e Galileo le tino o le tino o le tino lele, agai i se tulimanu i luga o le faaupuga i luga. O le paralic gaoioi o se mea ua tuulafoaʻi e taua mo le fuafuaina o ata puipui.

Na faia e Kalilaia le tulafono o Tuetenia, lea na avea ai ma tulaga taua a le au faiva. O le isi mauaina o le mafuaʻaga mo le faʻavae o le toe tuʻuina atu mo masini faʻavasega, faʻapea foi ma le fuafuaina o le faʻavae o le onetitou. Faʻavae i le suʻesuʻega mulimuli, muamua itula ma le pendulum i le 1657 e Guigenes Fomaʻi na fausia.

Na muamua e Kalilaia ona ou mafaufau muamua i le tetee atu i mea nai lo le ola mama o le tutoatasi saienisi. O le mafuaʻaga o le saienitisi a saienitisi, na mulimuli ane o tulafono o le physikis on o le faʻasaoina o le malosi i le faʻavae o le kalave, o le taimi o le malosi.

Matematika

O Kalilaia i le matematika o le matematika na tuʻuina atu i le manatu o le ono manatu. O le lava suʻesuʻega i luga o lenei saienisi, sa faamatala ai e le saienitisi i le talitonuga i ponaivi ", lea na lomia o le 18 tausaga talu ona maliu le au tusitala. Na avea Kalilee ma tusitala o le lauiloa lauiloa matematika paradox i numera masani ma a latou sikuea. Na tusia e Galileo i le galuega "talanoaga e uiga i faasalalauga fou e lua". O mea nei o loʻo atiaʻe mai le faʻavae o le mataupu o seti ma latou faʻavaʻa.

Feteʻenaʻi ma le lotu

A maeʻa le 1616, O se suiga o loʻo i totonu o le saieniticical tala faʻasolopito o Kalilaia, ma na faʻamalosia o ia e alu i le paolo. Na fiafia le saienitisi e faʻaalia ona manatu manino, ae naʻo le pau le tusi o Galira na lomia ina ua uma le faʻasilasilaga o Copernicus o le faʻavae o le 1623 "." Ina ua uma ona suia le mana i le vatiʻin Katilie, sa ia aveina le Agaga, sa ia talitonu o le a tupu le tama o UPBiiovsky i luga o le muamua.

Kalila o Kalilaia i luma o le faamasinoga o le suesuega

Ae a uma ona aliali mai i le fetaomi i le 1632, o le finauga taulima o le "talanoaga e uiga i le lua faiga autu e lua o le lalolagi", na toe mou atu i le saienitisi. Sa toe iai le tala na faʻamuamua, ae o lenei taimi mo Galatuao na sili atu le leaga tele.

Olaga a le tagata lava ia

Sa fetaiaʻi le nofo i Padua, ma le talavou Fullin ma mataupu a le Venetan Republic o Martina Gambba, lea na avea ai ma tagata lautele o le saienitisa. I le aiga o Ginsee na fananau mai - o le atalii o Vincenzo ma le afafine o Virgi ma Libba. Talu ona o vaʻai i fafo atu o fanau i fafo atu o le faʻaipoipoga faʻaipoipoga, na māuagi teine ​​lava o teine. I le 55, na mafai ai e Galiko ona faaupu e na o le tama, o le alii talavou na mafai ona faaipoipo ma avatu i le tama o le atalii o lona atalii, o le uso na avea ma auvai.

Kalilaia Galileo i le falepuipui

Ina ua uma le suʻesuʻega, sa faʻailoa mai i Galioo mai le tulafono, sa ia sii aʻe i le Ieremia i Archeryry, lea e leʻi mamao mai le navanster o Afafine. O le mea lea, e masani lava, e mafai e Coluki ona iloa le mea e fiafia i ai, o le afafine matua o Vinunia, e oʻo i lona maliu i le 1634. E leʻi asiasi atu i lona tama o Libyna i lona tama ona o le tiga.

Maliu

O le iʻuga o le puʻupuʻu-umi i le 1633, o Kalilae na te lafoaia le manatu o heliontrimps ma pa'ū i lalo o le puʻeina tumau. O le saienitisi na tuu i lalo o le fale saogalemu i le taulaga o Archeryry ma le faʻatapulaʻaina o fesoʻotaʻiga. Sa nonofo Kalilato i tagata o Tusca e faigofie seia oo i aso mulimuli o le olaga. O le loto o le atamai ua taofi ia Ianuari 8, 1642. I le taimi o le oti, sa i ai tamaiti aoga - viviani ma Torriceli latalata i sikola. I le 30S, o le galuega mulimuli o le tagata mafaufau na faia - "talanoaga" ma "talanoaga ma le matematika ma le matematika e faʻatatau i le Trylands fou.

Grave Kalimaio Galileye

Ina ua mavae le maliu o Katoliko na faasaina e tanuina le potu peltao i le Saanta Broce Bandilica Campt, lea na taumafai ai le saienitisi. Na taumafai le faamasinoga i le 1737. Mai le taimi nei, o Kalilaia a le tuugamau o loo ili sosoo ai ma le sikaila. A maeʻa se isi itu o le 20 tausaga, sa toe faʻaleleia e le Ekalesia le manatu o le humalism. Sa faʻamaonia le faamaoniga a Galileo e ono faʻatalitali umi. Na naʻo le 1992 o le talosaga a le talosaga na filifilia i le 1992 e le pope ia Ioane Paulo.

Faitau atili