Siaosi Washington - Biography, ata, o le tagata lava ia, o polokiki, upusii

Anonim

Talaaga

O Siaosi Uosigomo o le uluai Peresitene o le Iunaite Setete, filifilia e tagata ma iloiloina se tasi o faavae o le Iunaite Setete. Sa nofo tele i le isi tulaga o le gagana xiiii. O ia o se pologa tetele ma ananafi. O Siaosi Uosigitone o se tagata auai i le American Revolutions, o le tusitala o le US Personal Agency ma le ulu o konetineta o konetineta.

O le talaaga o le lumanaʻi o le Peresitene Peresete na amataina ia Fepuari 22, 1732 i Virginia, i luga o le taʻele popz creek. Na avea muamua Siaosi le toʻatolu o fanau e toʻalima i le aiga o le tamaoaiga mauoa, o le na maliu ma le tupu o le tama. A uma lenei, ua avea le ulu o le aiga o lona matua sinia ma le uso pele. Ua suesueina e Siaosi le fale ma faapipii atu se taua i le agavaa e tatau.

Ata o Siaosi Washington

Fanau i totonu o le aiga o pologa umia ma le mautofituina o le setete, o Uiti o Uitimera ma le feteʻenaʻiga o le ola mama ma le ola mama o le a tatalaina na o le tele o tausaga.

O se sao tele i le iʻuga o le talavou o George Washington na faia e le Alii Mardfax - o le sili ona tele o le malo o le malo o le malo. Na avea o ia ma se faufautua agaalofa i se tama talavou sa le toe faamagaloina lona Tama i le laitiiti o le laititi, ma tuu atu ia te ia se fesoasoani alofa pe a fai o le fausiaina o se galuega o le Amole ma ofisa.

Seti o George Washington

Na maliu le uso matua o Siaosi i le luasefulu o ou tausaga, na alu le malo o Vernoni i le tamaloa, atoa foi ma le sefuluvalu o pologa. Mai le 17 o Washington sa galue ai i Calpepper County o se laueleele, ma ina ua mavae le maliu o le uso, na avea o se maliu o le itumalo o le taupou o Virito.

I le 1753, tele Washington na mauaina se tulaga faigata: faʻailoa le Farani e uiga i le le mafai ona agaʻi atu i le vanu o le vaitafe o le OOI. Mo le 11 vaiaso, na manumalo ai George i lamatiaga atoa o le ala, o le umi lea, ma o mai iʻuga, ma faia ai se Komisi. I le 1755, na ia puʻeina i le taua tau i le uʻu o le Dukeen. E leʻi umi ae tatala pea Washington, ma i le taimi o le toe faʻaleleia atili e faasaga i lenei aiga o loʻo faʻaalia ai le lototele ma na maua ai le tulaga o le Colonel.

Siaosi Uosigitone i luga o le solofanua

Ina ua mavae lena, sa fai le alii talavou ma pule aoao o le taupou. I lalo o lana taitaiga, na faʻaauau ai ona tau le agavaʻa ma tagata Initia ma Farani ma ia nofoia se tulaga puipuiga. Peitai, i le 1758, i le tausaga a ma 24, sa filifili Siaosi Uvidton ia alu ese ma o ia ofisa o le tagata ofisa ma pule.

O le lalolagi atoa o le Young Washington sa i lalo o le malosi malosi o le Igilisi tusitusiga o le amataga o le Xvio seneturi. O se mea taua o George George sa avea ma tagata faaupufai o Roma anamua Coaon Jr. E pei o le lelei, na taumafai le Perofeta o Amerika e faʻaaoga ai naʻo le faʻataʻitaʻiga o le faifaasofiaina, e fetaui ma le faʻataʻitaʻiga o lona fiafia ma le olaga i tagata taʻitasi i se tulaga lelei.

Na avea le Faʻamanatuina o Heightston, o le tagata na te pulea lagona ma le faʻatagaina ai o ia e le mafai ona le toe faʻataua le pulea o oe. Mataupu Faʻatino ma le Faʻaaloalo - Ae e aunoa ma le Faʻatupu faʻafetaia.

Polokiki

Toe musu i se ofisa faigaluega, George Heighshoton faaipoipo ma avea ma manuia tele pologa tagata e ana. Ae o le taimi e tasi, o le faiga faavae na faaauau pea ona faia se sao taua o lona olaga, ma i le 17787774 Na masani ona ia faia taumafaiga faʻamanuiaina o Virgi.

O le avea o se tagata e ona o se laau tele na tupu, sa i ai i lona lava aafiaga tele, o le tulafono a le malo e le ausia manaoga oo tatou taimi. O le manaʻoga o pulega a Peretania ua faʻasaoina ai le atinaeina o alamanuia ma fefaatauaiga i laufanua o pulega o le faitio. Ile vaega, o le Oshongton na fausia i Virginia se faaee atu na i ai le sini a le Boycott o le gaosiga o le Igilisi. Thomas Jefferson ma Patrick Henry na fesoasoani ia te ia i le mea lenei.

Siaosi Washington i le militeri toniga

O le Tuiviga mo Aia tatau o Matapo ai na avea ma George a George a mataupu faavae. I le 1769, na ia faatautaia se faaiuga o le ata, na faʻatupe ai le aia tatau e faʻamautu ai o lafoga ona o le fono fai fai fai fai faife o tagata failautusi. Peitai, e l ¯ e vave lava ona manaʻomia e tagata lautele i lenei faafitauli ua faʻaitiitia ona o le soloia o tiute agai atu. O le CRARAND TRANDON faʻatatau i le Bricnies e le tuʻua avanoa mo le leleiga, ma ina ua maeʻa ni faufautua muamua o le au talavou, o loʻo malamalama i ai o le Uo Taualuga,

Taua mo Initipene

Filifili tonu o Amerika Manaomia o se Warlord, sa fuafuaina ai le lumanaʻi o le atunuʻu matou te faʻalauiloa auaunaga a le au konetineta. I le 1775 na ia mauaina ai le tulaga o le taʻitaʻi taʻitaʻi o le vaegaau o lea. O le faʻavae o le militeri malosi, o le oso aʻe lea o Siaosi Uosigitone, o loʻo faia ai le Oritoria Diecations mai lea setete.

I le muamua, sa tele ni lava faafitauli a fitafita Amerika i le aʻoaʻiga, aʻoaʻo ma meafaigaluega. Peitaʻi, o loʻo faʻamalolo ai (faʻafetai i taumafaiga a le faʻatonu-i-aliʻi-sili), o se tautua lelei ma le lelei na fausia ai, na faʻaaoga lelei le faʻauluuluga-tuufaatasia.

Siaosi Uosigitone na muamua lafoina e le manogi o Boston. I le 1776, na puipuia e le 'au a le Niu Ioka, o le iʻuga o ni taua e aunoa ma le tetee i le teteʻe atu i tagata teteʻe ma ofi le taulaga o Peretania Tele. I le faaiuga o le 1776 na amata mai le 1777, sa taui le taui ma sui i Uosigitone ma fitafita le taui mai i Peretania i Tureshne ma Prieceton, ma le manuia. O lenei manumalo e taua ma e aoga: manuia taua: manuia taua ma le fili na siʻitia atili ai le faʻamalosi ma le talitonuga faʻalelei o fitafita a Amerika.

Sainia le faʻaaliga o le tutoʻatasi

Na mulimuli atu: O Le Manumalo o le Saratoga, o le faasaolotoina o le ogatotonu o setete, o le alavai o Peretania a le Peretania o le Yorktown ma le faamaeaina o tagata i Amerika. A maeʻa ona amata ona masalosalo i taua, o le au ofisa a Amerika, o le Fuafuaga e totogi ai se totogi mo le taimi na faʻaaluina i le taimi. Tausia o Siaosi Siaositon Onetone, na lauiloa mo le faamaoni ma le matua mataupu faavae o amioga lelei, na latou mananao e avea o ia ma ulu o le atunuu.

O le American Revolutions aloaia i le 1783, ina ua uma ona sainia le Palemia Griny. I le taimi o lea mea, sa soneʻesea ai le pule i totonu o le pule ma lafoina ni tusi i malo, na fautua mai ia i latou e faʻamalosia ai le malo tutotonu e taofia le palakalafa o le atunuʻu.

Uluai Peresitene o le USA

Ina ua maeʻa le tulaga talafeagai o meafaitino, sa toe foi mai Siaosiosio Aisu mai i lana fanua. Peitaʻi, o le talaʻaga o le atunuʻu sa tele pea ona naunau ia te ia, ma sa ia sao mai i tulaga faʻapolokiki i le Iunaite Setete. I le 1786, ana lagolago ina ua uma ona fesoasoani lona valaʻau i le faʻaititia o le faʻamalosiʻau o le Massuchuchustts.

E leʻi i mai le amataga o Uosigitone o le ulu faʻavae o le Apla'dehian Endect. I le 1787 na tuʻuina mai ai se US Faʻavae fou, ona faia lea o palota. Na toʻa lava le taʻitaʻi o le taʻitaʻi, i le sosaiete e aufaʻatasi ai tagata filifilia mo ia (mo le taimi muamua ma le filifiliga o le Peresetene ma i le taimi muamua ma le taimi muamua.

Uluai peresitene o le US Siaosi Washington

I le pou o le Ao o le Malo, o Siaosi Uosigitone na sailia e tuu i tagata Amerika e faʻatatau i le Faʻavae, e faʻamalosia ai suiga talu ai, mafai ona galulue mo Amerika. I le taimi lava e tasi, o Washington taumafai e galulue faʻatasi ma le aulotu ma e le faʻalavelave i finauga faaupufai i totonu o le atunuʻu. I le vaitaimi lona lua, o le uluai Peresitene o le Iunaite Setete ua faatupuina se Agavaʻa mo Alamanuia ma Tupe Faʻavae o le atunuʻu, na aveese Amerika e lafoai le tele o le malosi o Europa), Faasaoina le malosi o le ava.

Meaola George Washington

O le faʻavae o Georges ma le mai fafo o George Washington na feiloaʻi ma nisi vaega lautele, ae o le malosi o le fouvalega a le peresitene ma lana 'au, sa tatau ona vave taofi lana autau. I le maeʻa o le lua faaupuga o le laupapa, na ia mauaina se ofo na e sola ese mai ai ma le faalēlua, ae musu e nofo i aiaiga o le Faʻavae. I le taimi o le pulega a le atunuu, na ia se ese mai le inosia, ae sa faʻatautaia lava lana meaʻai ma manaʻo pologa na taunuʻu ai. I le aotelega, e 390 pologa i totonu o ia.

Olaga a le tagata lava ia

I le 1759, sa faʻatagaina e Siaosi Weighfien ona ave o le ava na nofoeina e ala i le fafine ua oti ia Má na muamua ma toʻatasi. Ona o le umiaina lea o Mareta, o maota ma le 300 pologa ma 17,000 eka o fanua. I lenei meaʻai, sa faatonuina ai e Siaosi ia lava ma le mafaufau, ma liliu i se tasi o fanua sili ona aoga i Virginia. Ua leva na fiafia tele lava Siaosi ma Matena. I totonu o lenei aiga, o le fanauga a Tili mai le muamua faaipoipoga na tulia, o fanau lautele o le toalua sa leʻi amataina.

Maliu

O le peresitene muamua o Amerika na maliliu ia Tesema 15, 1799. Lua aso aʻo leʻi faia lona mea, na ia mauaina o ia lava i lalo o le timu ma le kiona, iloiloina lona oti oti. I le toe foʻi ai i le fale, na te leʻi aveesea lavalava susu ma na ia filifilia i totonu. Mo le taeao na sosoo ai, na amata ai le fishtonton, ona faʻamaʻi pi ma le malosi o le pneumoia. O sauniuniga mo vailaʻau o le 18 -th senituri na le mafai ona fesoasoani ia te ia, e le gata i lea, ma faʻateleina lona tulaga (fomaʻi.

Siaosi Uosigitone i luga o pili

I le 1888, na tusia le Faamanatuga 150-Meter i le IFe American Youth i le FAASOLOGA I LE MUAMUA muamua o le atunuʻu. I lona mamalu, o le alafeusiuau na faʻaigoa foi i luga o le vaitafe o Hudson (tasi o le umi i Amerika), o le Atomic vaalele feaveaʻi, o se Iunivesite i Walshoton. Tala pili ua teuteuina i se ata ma lana ata. Ma, o le mea moni, o le tausi i le faʻaaloalo i le uluai Peresitene o le Iunaite Setete o le Iunaite Setete o le tupe a Amerika o Amerika.

I le 2000, o le ata o le ata tifaga "Siaosi Uosigitone" na tatalaina, e iai foi le faasologa o faasologa ma isi ituaiga o faiga faapolofesa.

Mea fiafia

  • O se tasi o faʻatoʻaga autu na tupu i luga o le togalaʻau o le fufuluina o le fufuluina o le fufuluina. I le seneturi XviIII na faaaogaina mo le faia o pepa, maea ma fasi ie.
  • Sa avea Siaosi Weingweton ona pau lea o le peresitene o Amerika na sikoa i le 100% o palota.
  • O le uluaʻi Peresetene o le Iunaite Setete e leʻi ofuina ni Wigs, o loʻo maua ai ni sitepu mumu lauulu mai le natura. I luga o ata na te o mai i lalo i o latou lava taimi, e foliga malamalama lona laumata, talu ai i le masani ai o le seneturi xidies na latou masani ai.
  • Siaosi Tisiko o se iloiloga faapitoa ma tusi ai ni tusi i le itu taumatau tala o tupe. Tusa lava pe te faia e le au peresitene, o ia lava sa te mataituina mea tau tupe maua ma tupe o loo tupufua, aua "e faigofie lava ona mulimulino i peto."
  • O le taʻutaʻua lauiloa ma le Warlord o se malaga manaia tele atu, ae ia sa ia te ia lava le "aluga": le solofanua ia na te alu ai, e tatau ona ia te ia le mama atoatoa. Uosigitoto na faapipii i lenei tulafono se taua tele o lona vaai atu i le nifo o le manu ae e te leʻi nofo ai ia te ia.

Upusii

  • E tatau ona tatou toe tepa i tua naʻo le faʻateʻaina o lesona mai i taimi uma tuai ma penefiti mai penefiti mai le tagata tau faʻatau.
  • O auala sili ona aoga mo le faʻatumauina o le lalolagi ua sauni mo taua.
  • Matou te galulue faʻapena o le taimi lea i lou agaga, e leʻi oti i na susulu o le afi mumū o le afi mumū o le afi mumū o le afi, 'o se lagona faʻaalia.
  • Afai e te talisapaia lou taʻuleleia, faʻafesoʻotaʻi lou olaga i tagata faʻaaloalogia.
  • Aua le faailoaina le fiafia i le vaaiga o le le lelei a se isi tagata, pe o lou fili lava.

Faitau atili