Francesco Petrarch - Oomi, Ata, Ola totino, Synets ma Filosofia

Anonim

Talaaga

Faranico Petrarch o le tuatusi Italia o le 14th seneturi, lea ua avea ma faavae o le amataga o le amataga o tagata. Mafaufau i le faufautua o le Onnk-Monk Vallam Kalabrichskyky i le Italia STrantin ma avea ma fa 'ata o le ogatotonu o tausaga.

Na fanauina e Farani Clonceco Petron i malae o le Iulai 20, 1304. Avea lona tama Pytro e sili atu ona taua, o le loia loia na tuliesea mai le Florence i le taimi e tasi e pei o le Patte, Paʻepaʻe ". Parenzo sa i ai le igoa tauvalaau Petrakko - masalo ona o lenei mea mulimuli na fausia ai le pseloponym o le tusisolo. Na feosofi le aiga o Parenzo mai le tasi aai Tufunu ai i le tasi atunuu, ae na avea ma mea e iva Francesco, ma afa Farani. Mulimuli ane, na siitia le tina o Petracha i le taulaga tuaoi o le Carterra.

Ata o Francesco Petrarca

I totonu o le tama, na amata ona auai le tama e auai i le aoga, sa ia suʻesuʻe le gagana Latina ma amata ona fiafia i galuega a le tusitusiga Roma. I le 1319, na faauu ai Farani i le aoga, ina ua uma ona fautuaina e le Tama le aia tatau. E ui lava e le latalata mai le Jursisprippers i Farani, o le tama na faia le finagalo o le Taren, ma susuga i le motherpellier, ma e vave - ma le iunivesete o Bologna. I le 1326, le Tama o Peraki na maliu, ma na ia iloa ai ma le tama talavou o tusitala galue mo ia e sili ona sili ona manaia mo tulafono.

Na pau lava le tofi na talia e Farani pe a uma ona maliu lona tama o le tusitusiga tusitusiga o Visil. O se vaega ona o le faigata o mea tautupe, i lea vaega ona o le manaʻoga mo le aʻoaʻoga faaleagaga, ina ua uma ona faauu le Iunivesite o A Peoteka na filifili e fetuunai ai le perisitua. O le faʻalilolilo na nofoia i le faamasinoga faapaupa i taupou ma faalatalata atu i sui o le aiga pule o le komiti faʻatonu (o se uo mai le taimi o le iunivesete i le iunivesete i le iunivesete).

I le 1327, na muamua iloa e Franceko muamua ia Laura de fou, o le le-le-o le alofa o loʻo unaʻia ai o ia e tusia ni solo e manatu o le pito i lalo o le tomai i le lalolagi i le lalolagi o le Italia.

Le Foafoaga

Petrotta o le sili sili o Apararca, tusia i Italia. O le mea na lofituina o le vaega o loʻo tuuto atu i le nofoa o le D fou (e ui lava o lona igoa atoa o se mea lilo lea, ma larat defied o le sui sili ona talafeagai mo le matafaioi a musika Perarch). O le Pototone o loʻo galue na o ia na o lona igoa o Laura, o le na ia vaʻaia ia Aperila 6, 1327 i le Ekalesia o Santa Coara, ma le oti o lenei fafine. Ina ua mavae le maliu o Laura na luitauina lenei alofa i le sefulu tausaga.

Laura de Fou - le le mafai ona faʻaoʻo le alofa o le Francesco Petrarch

O le aoina o le Kanzon ma Synets na faapaiaina i le Loana ua taua "II Meszoniere" po o le "RIme Svaliss". O le aoina e aofia ai vaega e lua. E ui lava o le tele o galuega na faia i totonu o loʻo faʻamatalaina le alofa o perasi i le nofoaga, i le "aoga" sa i ai se nofoaga mo le tele o fuaiupu o le isi mea: lotu ma faʻapolokiki. E oʻo lava i luma o le amataga o le sefulu ma le fitu o le seneturi, o lenei aoina na toe lolomiina le lua selau taimi. Iloiloga mo Synets o loʻo i ai i le "Saʻolotoga" tusia tusisolo ma saienitisi le taua, o le a faʻaalia ai le taua o Fracesco mo le atinaʻeina o galuega a Farani ma le Lalolagi.

E iloga lava o le petrarch lava ia e le fesoʻotaʻi tele i lona suʻega Italia. E ui o Po o Le Potu na Puipuia Tagata Lautele, ma muamua na tusia e le Pertiraque na tusia lelei mo ia ma manatu o ni talitonuga poto, ma fesoasoani ia te ia e faigofie ai ona fesoasoani ia te ia. Ae na pauu lo latou faamaoni ma le faʻamaoni i le lalolagi nuu, ma o le iʻuga, na maua ai foʻi le aafiaga o nei galuega ma taʻitaʻi o augatupulaga mulimuli ane.

Seti o Faranico Petrarca

Italia-tautala faautauta Peperard faataamilo i lalo o le igoa "manumalo", na matauina ai e lona olaga filosofia lona foliga. Na i ai foi le Tusitalaiga ma le fesoasoani a le limafoliga o loʻo faamatala ai le filifili o manumalo: "O le alofa e faʻaumatia ai se tagata, inosia, ma le oti, tumau, o le olaola e oʻo i le taimi nei.

O Seatasi, Selents, Vitio Matcncesco sa iai sona aafiaga e le gata mo le solo, ae foi ile musika. Komiti Faʻatonu (A o le toe foʻi mai o le toe fanau mai), ona faʻaali ai lea e le XIX Tino I senituri o se faʻavae ia latou musika. Mo se faʻataʻitaʻiga, fentac pepa na tusia ai "alofilima paʻu" mo Piano i lalo o se uiga loloto o PoeMo.

Tusi i le Latina

I le taua o galuega a Faranico, tusia i latin aofia tusi nei:

  • Autobiography "epistola Ad App Bootteros" i le ituaiga o tusi i tupulaga i le lumanaʻi. I totonu o lenei auga aʻe, o loʻo faʻatino ai e Pharaka le talaʻaga o lona olaga mai fafo (talanoa e uiga i mea taua na tutupu i lona olaga).
  • Autobiography "De thympu mundi", o loʻo faʻaliliu "e uiga i le faʻalumaina o le lalolagi." O lenei galuega tusitala tusia i le faʻatulagaina o talanoaga ma le fiafia o Auseline Aug ifo. O le tagata aʻoga lona lua o le ulu ua faʻamatala tele e uiga i faʻaaliga i fafo o lona olaga, e uiga i lona atinaʻeina totonu, o le tauiviga i le va o manaʻoga o le tagata lava ia ma aʻoaʻoga. O le talanoaga ma Auseline ua liliu i se tulaga taua i le va o le tagata ma le lotu ma le lotu ma le agaleaga a le tagata soifua maloloina.
Tusi o Pothes Francesco Petrarch
  • Asiasiga (tuufaatasi tautalaga fai lauga) e faatatau i sui o tulaga faʻaleaganuʻu, faʻapolokiki, tagata lotu. O le Petrarch o se tasi ma muamua fatufatu fuainumera mafai ona suʻesuʻe i faʻamatalaga, aʻoaʻoga ma talitonuga faʻaonapole lea ona faʻapogaia mai nei manatu taua. O lea, o lana suʻesuʻega faasaga i se fomaʻi, o loʻo iloilo le saienisi e sili atu le taua nai lo le agavaʻa ma solomuli. Na faʻaalia foi e Francesco e faʻasaga i le tele o upu faʻasolopito a Farani (sui o le sili atu Katoliko Maualuga), e uiga i le lauiloa o le XIIISO: ma isi mea.
  • "Tusi e aunoa ma tuatusi" - galuega o loʻo faitioina e le tusitala le faitioina o amioga le mautonu o Roma xiv seneturi. O le Petirk, i lona olaga, o se lagona mautinoa tele Siasholic, ae na te leʻi fiafia tele i le tele o Soasta, ma e le matamuli lava. "Tusi e aunoa ma tuatusi" o loʻo faʻatatau i na mea na fausia ai, ona tagata moni o tagata. O manatu o tusitusiga o tusitusiga o loo galue i na ituaiga tagata francesco na nono i Cistro ma Seneki.
  • "Aferika" o se epic poMe tuuto atu i le scypaon's fets. O loʻo iai foi le tatalo ma salamo salamo.

Olaga a le tagata lava ia

O le alofa o le olaga atoa o Petrarch o Laura, o le uiga o loʻo tumau pea. Ina ua maea se fonotaga ma lenei teineititi, ua toe foʻi se solo mo le tolu tausaga, ma sa outou maitauina e faoa ni manatu se tasi i totonu o le Ekalesia. I le 1330, na faapopoleina ai le solosolo i Luma, ma mulimuli ane tausaga fitu na ia faatau le esetutuputu i le mafaufau e nonofo latalata ia Laura. O le taliaina o sanikeri, Petrarch e leʻi iai se aia tatau e faʻaipoipo ai, ae leʻi vaneina ma isi fafine. Na taʻua e le tala o le askarch e lua tausaga o le isi tausaga.

Na aliali mai lava ia, o le matua, o se fafine na te faʻaipoipo faʻamaoni i lona toʻalua ma lona tina o le sefulu ma le toʻalua. Ole taimi mulimuli na iloa e le faitotoʻa ia le pele ia Setema 27, 1347, ma i le 13488 na maliu ai se fafine.

Francesco Petrack ma Laura

O le mafuaʻaga tonu o le oti e leʻi iloa, ae o le tusitala e talitonu o se mala, aua o le mea e tupu tele o le faitau tausaga o le taufeno na tupu i le 1348. E le gata i lea, o Laura mafai ona oti ona o le vaivai ona o le masani ai o le genus, ma ule cubcusis. E le o iloa pe fai mai Pepecks e uiga i lagona, ma sa iloa ai e Limura lona iai.

O solosolo ua maitauina, afai na avea lava laed ma ava malosi o Francesco, na te le mafai foi ona tusi le tele o tumutumu maualuga o sunnen. Mo se faataitaiga, Aron, Karamzin, faapea foi ma le Soviet Uvirold Aufaitau na saunoa e uiga i lenei. I o latou manatu, o le mea e fiafia ai le tagata alofa, o le le mafai ona i ai ma ia faʻatagaina Perarca e tusia ai galuega e sili ona aʻafia i tusitusiga atoa o le lalolagi atoa.

Maliu

Olaga o Peperarch, o ana tusitusiga masani na mafai ona faia e tagata lautele, ma o lona uiga, na ia mauaina ai valaau mai le faaoolima o Napu, Paris (toetoe tasi ma Roma (toeitiiti lava tino (toetoe lava a le tumau). Na filifilia e le tusisolo lalalo a Ladench o se Laureel ua tagi i luga o le capitol i le Eseta 1341. Seʻia oʻo i le 1353, o ia i lona fanua i le vateatea, sa alu ese atu ai ia te ia mo le malaga poʻo ni misiona talaʻi.

E faavavau le tuua o lenei nofoaga i le amataga o le 1350s, na filifili ai Parancesco e nofo ai i Milan, e ui ina ia ofo atu e galue i le matagaluega o le tagata pepelo. Faʻalaue atu i le Faʻamasinoga o le Togiga, na ia tusia ai le faatinoga o misiona faʻapitoa.

Steve Francesco Petrarca

Mulimuli ane, na manaʻo le tusilima i ana tamaolaniga, ae o le malosi o aiga ma le taʻitaʻiʻau Iliaga na taofia ai o ia e fai. O le iʻuga, na ia agaʻi atu i le vena ma le latalata i le aiga o lona afafine faʻatauvaʻa.

Ae o iinei lea e leʻi nofo pea Pilato; sa masani lava ona ia i ai aʻai iloga, ma mo ni masina talu ai sa i ai i le tamai nuu o Arkva. O iina na feoti ai le tusisolo i le po mai Iulai 18 ia Iulai 19 ia Iulai 19, 1374, ina ua ia tuua le 70th tausaga o le aso e tasi. Na taunuʻu le tala o Farani na alu i le lalolagi atoa, o loʻo nofo i le galuega o loʻo soifua ai le lima o Kaisara ma le peni i lona lima. Sa tanumia o ia i le fanua fanua fanua saita.

Bibliography

  • Tusi o Pese
  • Manumalo
  • E uiga i le faalumaina mo le lalolagi
  • Tusi o Tane Talavou
  • Tusi i suli
  • Tusi e aunoa ma le tuatusi
  • Ponesi Pese
  • Manaomia ona salamo

Faitau atili