Meraserali - talaaga sese, ata, ata o le tagata lava ia, filosofia, aʻoaʻoga

Anonim

Talaaga

Heraklit o se mea e fiafia i ai le suʻesuʻega i le taimi nei i mea anamua o biographers ma totonu o saienitisi faaonapo nei. Sa latou taumafai e vavaeʻese le aufaitau lanu o measina mai le leai o ni mea pogisa ma faʻalilolilo talaaga. O lea o le igoa tauvalaau o le filosofia - o le pouliuli uliuli po o heclite e le fiafia. O le mea taua i le suʻesuʻega o le ola, aemaise lava o le oti, na avea ai lenei alofilima, ma se vaega ese, ae ia teʻi i totonu o agaga ma tagata.

Ata o Hecralia

O le itagofie, malamalama i le mamao, aapa atu maualuga i mea e le mafaafitiaina ao Maliu, na tanu ai le leaga. Ia malamalama i lenei oti, e manaʻomia le mafaufau i mea masani o le faʻaleleia o talaaga, talu ai le tali a le bioporcers o le olaga ma le mea lilo o lenei mea lilo o lenei mea lilo e taua.

Tamaitiiti ma le Autalavou

Sa fanau le vaeluaga i le taulaga o Efeso (o fanua e umia e le pipi). O le aso tonu o le filosofia e le o iloa, pe tusa o le 540 BC. O le masani ai, na avea ai le ave o le pulega o le tupua ma tusa ai ma isi tala, le igoa o le tama o le filosofia. A o tamaitiiti, e le ese le tama mai le uo, mau ma tamaiti i le tina o tina o le teine ​​(milogue o le taʻaloga i le ivi o le ponaivi).

E na o se manatu e fai aoga le mana o le tama, e leʻi faʻamalieina le taulealea. E tusa ai ma tusitala, na ia le filifilia le aia tatau i lona uso, ma sa ia faʻatupuina i le malumalu o manatunatuga o le Atua.

O faʻamatalaga e uiga i le soifua ma aʻoaʻoga o le loto malievai mai Efeso na taunuʻu mai i le tele o taimi mai galuega a DoIgen, na faʻatino i le taimi puʻupuʻu. Diogen I le taimi nei o tusitusiga muamua faamatalaina lenei Tulafono o se faamaoniga o le agamalu o le toasā, ma mulimuli ane taʻua o le faamaualuga, faasausili, faasausili pe o le inoino.

O faapouga o Efeso, o le tagatanuu moni o le nofoaiga

Faafetai i nei uiga, na mulimuli ane avea ma tagata faʻauigaina o le lafu. O lea, o le malamalamaaga i le galuega ma le filosofia o Herava e amata i nei uiga totino. E le i ai i faiaoga po o le au foʻi na mulimuli atu ia teuasoʻa le mea la, seii ese mai ia te ia mai le 'aʻai o Atena.

Sa masani ona taʻua e faiaʻoga e le o aʻoaʻoina e faiaʻoga tamaiti aʻoga o le Poto, e leʻi aū o Xonphanie o le a aʻoaʻo, ma Pythagumaru. O le isi na fai mai o lena mea na tatau ai i le aiga ona tuliloaina o ia ma taia e se laau i le au totoga. O lenei e faʻaalia ai le taua o foliga o le amio ma uiga o le hercelite - faasausili ma o se uiga faʻaaloalo i tagata. E le tele le mafuaaga mo lenei fegalegaleaiga - o nei tagata e le ausia le poto, tusa ma Hecatas.

Faasee

O le filosofia mai le autalavou mafaufau i tagata o loo i ai i tagata e le auai ma valea. Sa leʻi auai i ni talanoaga se isi au atamamai, ma e manino foi le faʻailoga o le pito i luma o le au filosofia. O manatu autu o le paimoeʻau ua faʻamaoniaina o le atinaʻeina o atinaʻe i le lalolagi atoa, ma o le oti o le tasi na te aumaia le ola i le isi. Mulimuli ane, melancholic-heraklite na tetee i se ata ata o le age democrius.

Filosofia ma aʻoaʻoga

Jerclica manatu e lilo ma le mautonu. Toetoe lava o ana galuega uma ua i ai uiga le mautonu. I se taimi e le gata i lea, a o oʻo mai le matou taimi e leʻi oʻo i le galuega a le tupuga i le lalolagi, ae naʻo le tele o galuega a le isi au faitele ma saienitisi e iloa o le lalolagi atoa. Na i ai i lona lava le atamai i le Heraclita. Na te leʻi faʻaali saʻo mafaufauga - naʻo le ituaiga o mea lilo poʻo le faʻailoga. O lea, o lona igoa tauvalaʻau lona lua o Hecralina - o se tausimea-limatusi, na te leʻi tusia i fuaiupu, ae na faʻapena foʻi ona manatu i ai ona mafaufauga.

Satara ma Democritis

O le agavaʻa e malamalama ai i le galuega a le filosofia na o ni aʻoaʻoga loloto ma auiliiliga mafaufauga o tagata. E ui lava i se vaega laititi o na o se vaega laititi o manatu na tosina mai ai, ae na matagofie. I se isi itu, sa fausia e le Efeso le aumea se faiga tulaga ese: ata lavelave e taʻu atu ai i foliga sili ona faigofie, o se tulafono, o nei mea na tupu i le natura.

Sa iʻu ina tumau pea le au feʻamoane i le faaupuga mafaufau mafaufau, na o latou lava faʻaiuga. O le sao o sao i le Heravah, ina ia malolo i le atinaʻeina o Eleni talitonuga i filosofia o le folasaga o le logss lautele. Muamua, o le upu malamalama o le "fai mai" ma le "uiga". O lenei o loto e atagia mai ai le uiga o le i ai ma mamanu o mea uma o iai.

Faasee

O le aʻoaʻoga a Heraklite o se ata o se ata faʻataʻitaʻiina o le ata lafoia o le lalolagi, lea e faʻatumauina ai le faʻanoanoa i le olaga faʻa-afiafi. Ma o lea, ile aʻoaʻoga ole au filomoe, o le lalolagi atoa o se logo avanoa. Ae o se tagata ua le mafai ona malamalama ia te Ia ma manatunatu i Lana upu, lona lava ogalaau, i luga aʻe o le lautele.

O le faʻamalieina o 'lelei: I le taʻele o Satanina uma, "O loʻo suia nei mataupu i ni faiga eseese, ae o loʻo tumau pea le tagavai. Le upusii o le "faʻalua i le tasi vaitafe e te le ulufale ai" sa faʻaauau pea. O le a nei lava aso, o lenei faaupuga na mauaina se uiga fou, ae o loʻo atagia pea le mafaufau loloto o le tusitala.

Meraserali - talaaga sese, ata, ata o le tagata lava ia, filosofia, aʻoaʻoga 16675_6

O LE FUAFUAGA TALAU MA GAOEGA O mataupu ma ia oa o le selesitila na taʻua o le lalolagi i le taimi nei ma talitonu o mea uma i le lalolagi e le gata ua faafeagai. O le tulaga o le agaga o le tagata o le filosofia o loʻo faʻaalia ai e pei ona taua: O le agaga e aofia ai lua vaega - tamalii (afi) ma le le-tupe (vai). O le afi o Heraklit na muamua.

O seevae o loʻo ia faʻailoaina mai foʻi le uiga o le "afi a le lalolagi", i le mea e faʻaumatia ai le avanoa. O le manatu o le faatafunaina o le avanoa na teena e Hegeel i le XviIII senituri, ma Schleerirrker e le iloa le afi o le elemene o le mea muamua. I se faatusatusaina i tulafono a le Herak o se suiga o mataupu, o manatu autu o le isi Kerisiano anamua, na latou nofo i le taimi lava e le aoga ai, tumau ma le tumau.

Meraserali - talaaga sese, ata, ata o le tagata lava ia, filosofia, aʻoaʻoga 16675_7

I le 4 seneturi TC. Protolodes o Natanipholaphyphy Plato, Aristotle teu i se uiga fou i le upu "Lostos", le le maua lona uiga i luga. Ma sa mulimuli mai le aʻoga o le aʻoga na toe faʻafoʻi mai ai ni faʻailoga o le avanoa I le ala, o le upu "Cosmos" na faʻailoa foi ia Heraclis. Vaega o Tagata suʻesuʻe e aofia ai le Heraklite i saienitisi ma faʻapoleni, ae le tau poto foʻi pei o tagata atamamai. Lenei ua faamatala mai i le mea moni na o le pau lea o le galuega a Hedaclius, na o mai i le aso nei, ua taʻua "i le natura".

O le galuega e ova le tele o le selau o vaega faʻapitoa o faʻamatalaga, ua maeʻa ona faʻatonuina lana faʻauiga. I le galuega "i luga o le natura", na faʻatafunaina ai le vaeluaga o faʻavae o le talitonuga o Amiomm. O le saofaga i le saienisi o Heraclit na vave faia, e tusa ai ma nisi o tusitala. Na faʻalauiloa e le saienitisi le faʻavae o le atom o le laʻititi pito i luga o elemene, faʻatagaina le paradoxes o Eleodo, na atiae ai le filosofia le manatu o isi mataupu.

Ata o Democturnus ma tagi Heraklit

E tusa ma o ona manatu, e oʻo lava i le tagata o loʻo tau mai faʻatuatua atu i automa, lea, pe a uma le oti faʻaletino, ua tuʻuina atu i le isi mataupu, ua taʻua o le talitonuga o Atomis. O le Herclithic Tagata Automoy e fetaui ma le fausaga o le lalolagi: O le tino e fausia mai le tutusa Ammas o le lalolagi, ma o le tino sili o le manava o le tino o le manava o le tino o le manava o le tino o le manava o le tino o le tino o le manava o le tino o le tino o le tino o le tino o le tino o le tino o le manava o le tino o le manava o le tino o le manava o le tino o le manava o le tino o le manava o le tino o le tino o le manava o le tino o le manava o le tino o le tagata. O tulafono i le natura o le lalolagi ma le agaga o le tagata, na matala e le hyclic, ma faʻatumauina le faavae o le aʻoga taua, o latou sui na pytthagikos, sutuas.

Olaga a le tagata lava ia

Faafitauli o hecliclis inraction ma sosaiete, e aofia ai ma lona le amanaiaina o tagata, tuu le faailoga ma luga o le olaga patino o le filosofia. Sati le faletua ma tamaiti, talu mai le taimi lena o loo iai le olaga i le malumalu o le faʻafouina o le puipuiga o Artemis o Artemis. E leʻi silafia e tamaiti, o latou, o ona talaʻaga foʻi - faʻafitauli o le poto na iloa ai le lalolagi, saienitisi na o le oti o le filosofia.

Maliu Herclita

E leʻi tele ni tatalo a Merale. O tagata suʻesuʻe e le fiafia tele i le olaga, o le lalolagi atoa, o le faʻatoʻaga ma ulagia o HerafeA, pe fia ni auiliiliga o le oti o le au atamamai. E tusa ai ma le molimau i talatuu, sa tanu ai le oti, faʻaosofia ma le musa, o isi tala o loʻo faʻapea o lona tino na talepeina maile.

Monument heraclita

O le mea sili ona faʻatuatuaina o faʻamatalaga o faʻamaumauga o faʻailoga a le faʻailoga, o loʻo taʻua ai o le mafuaʻaga o le maliu o le avopal ua avea ma faʻamaʻi o le manava Loto).

Bibliography

  • Nataniphipsochical le mafaufau o Amism
  • Muamua foliga o le gagana
  • "Musika"
  • "E uiga i le natura. Vaega 1. i luga o le atulaulau "
  • "E uiga i le natura. Vaega 2. E uiga i le setete "
  • "E uiga i le natura. Vaega 3. I ATUA "
  • "O le tulafono e le o se galuega lelei e ola ai"

Faitau atili