Jean Jacquees Rousseau - Biography, ata, olaga patino, aitia

Anonim

Talaaga

Na fanau Jean-Jacques Roschiea i Geneva ia Iuni 28, 1712. O lenei faʻapotopotoga Falani, o le tusitala o le epou o le faʻamalamalamaina ua lauiloa i le pegagagacmic ma le tala. Rususseau valaʻau le pule o le fiafia o le fiafia i le poto saienisi. O nisi tagata suʻesuʻe talitonu o Jean-Jacces Rousseau i nisi e faʻaosofia ai le sili Farani talimalo.

Tamaitiiti ma le Autalavou

O le tamaititi o le Franco Suetena Jean-Jacques e le mafai ona taʻua o le Schefree. Tina, Suzaanna Bernard, maliu i le fanau mai, ma tuua ai le ataliʻi i le tausiga o le tama o Isaac Rousseek ma galue o se faiaʻoga. Na puapuagatia le maliu o le toalua, ae sa ia taumafai e faatonu le alofa o aʻoaʻoga a Amerika-jakquons. Sa avea ma se sao taua i le atinaeina o le laiti rousseu.

Ata o Jean Jacquees Rousseau

Talu ona suʻesuʻe e se tamaitiiti i le tausaga le galuega a le Eletar, ma faitau "ITeyy" ma lona tama. Sa faailoa mai e Jean-Jacquota ia te ia lava i le tulaga o se toa anamua o vaaiga ma na faamafuina lona lima. E le i faia e le ataliʻio Russtuna lananā o le a alu i le manu feupua, a o nofo le tama i lona fale ma lona aiga. E leʻi masalosalo i le matua o le a avea le Alo ma se faʻaupuga se sili o le faʻapuna i lenei vaitau.

Mulimuli ane, sa aumai e uiga ia Jean-Jacques i le Post Persionstory Lapmry. I le tausaga, na siitia ai Rususseau mo le aʻoaʻoga na faʻaliliu i le tagata suʻesuʻe, sa noatia mulimuli ane i le lipili. E ui ile tele o le saoasaoa galuega, ae na maua e le tauleʻaleleia se taimi e faitau ai. Aʻoaʻoga mo tagata agasala: JAMAEST E pepelo ai, Faafoliga ma gaoi.

I le 16 tausaga, o Rousseau e sao mai le Geneva ma ulufale i le Namanans, o loo tu i Turni. Mo le fa masina na avea o se tagata nofomau i le lumanaʻi iinei, ina ua ia ulufale atu i le auauna atu i aristocraes. Sa galulue Jean-Jacques ma se laki. Na fesoasoani le ataliʻio le itu i le aliʻi e malamalama i faʻavae o Italia. Ae o le tomai o le tusi Rousseau maua mai le Smashi - Mrs. De Ana.

Jean-Jacques Rossusseau i nisi galuega, lava tusia, e fai ma sui o mea moni mea fiafia i latou debigraio. Faafetai i lenei, ua tatou aʻoaʻoina faapea o le taulealea o galue i le failautusi ma le faufautua o le fale ae e te leʻi alu i filosofia ma tusitusiga.

Filosofia ma tusitusiga

Jean-Jacquens RosSEA o le, muamua o mea uma, o le filosofia. Tusi "Faalaesalaina a tagata lautele", "Eloti Fou" ma "Emmil" Suesue pea sui o le Saienisi. I galuega, na taumafai le tusitala e faamatala pe aisea e i ai le tutusa i sosaiete. Na muamua taumafai Russā o Rosseau e iloa ai pe i ai se nofoaga e avea ai ma se kamupani faifaipea faiga e fausiaina le ogaoga.

Filosofia jean-jacques rousseau

Na manatu Jean-Jacques i le tulafono e faaali ai se mea masani. Sa tatau ona ia puipuia le sui o le kamupani mai le malo, ia e le mafaia ona faitioina le Tulafono. Meatotino tutusa e mafai, ae pei lava o le tulaga o le faamatalaga o le masani ai. Na maua e Rosimo tagata i le tutoatasi ia le tulafono, tusa ai ma le faiga o amioga a pulega. Faʻafetai ia Jean-Jacques, o Rosseau na faʻamatalaina se loia loia, faʻaititia O tupe amata o le Sui Pulega, na faailoaina ai le National Youndastives sa alalaga, a mastitutandate martaite.

"Elose fou" - o se faʻailoga o Rousseau. O le tala na faʻaalia manino ai ia tusi o Clarissa Greasa, na faia e Richardson. O lenei Tusi Jean-Jacques na manatu o le sili galuega sa tusia i le ituaiga epililary. "Elose fou" e fai ma sui o le 163 mataitusi. O lenei galuega na mafua ai le fiafia o Farani, talu mai tausaga na tusia le tala lea na iloa ai tala.

Tautala e Jean Jacquees Rousseau

"Eloise fou" o loʻo taʻu atu le tala i le faʻalavelave i le iʻuga o le tagata autu. Na te tuʻuina le faʻamalologa o le faʻamalologa i ai, o le i ai o se teine ​​teine ​​e fiafia i le alofa ma gauaʻi i le faʻaosoosoga faaosoosoga. Na manumalo le tusi i le alofa o tagata ma faia Rousseau ma le tama o le fiafia i le filosofia. Ae o le olaga tusi a le tusitala na amata i se taimi muamua. Toe foʻi i le ogatotonu o le XviIII senituri, o Rousseau e aofia ai le tautua a le Embassy i Venice. E leʻi umi ae maua e se tamaloa se galuega i fatufatuga.

I Pale, o le tasi na tupu, na tupu tele i le taunuuga o le au faafetaiala. Sa feiloai Jean-Jacque ma le fanua o Golbach, Detis Daro, Esturat De Kondillak, Jean DʻA Alber ma Grimm. Na amata ona lauiloa lava tagata faigata ma o latou ulugaliʻi, ae i le 1749, o le mulimuli, na ia faitauina i totonu o le folasaga e uiga i le tauvaga. Na latalata le autu i Rousseau:

"Sa atiaʻe le saienisi ma ares o le faʻaleagaina o amioga lelei, pe ana faʻapefea ona manuia mai i le faʻaleleia oa latou?".

Na musuia ai le tusitala. Laʻaga lauiloa i tagatanuu Jean-Jacque na mauaina pe a uma le opera "Rustic Smorarer". O lenei mea na tupu na tupu i le 1753. O le mafaufau ma le natura o le melod mekasini na molimau i tagata o nuu. E oʻo lava i Louis XV o le tau o se aria chip mai le galuega.

Jean Jacquees Rousseau

Ae o le "vevesi taulaitu o le" ma "mafaufauga" faaopoopo "faaopopoina Rusia faafitauli. Grimm ma golbach iloa fatu fatu tagata jean-jacque ma le lelei. Voltinore na tu i le itu o mulilua. O le faʻafitauli autu, e tusa ai ma ni tagata atamamai, o le ACEbecie Demokalasi o loʻo iai i le galuega o Rousseau.

O tusitala o tusitala ma le Eunice na suʻesuʻe le autobiographic Freak o Jan-Jacque o le "taʻutaʻu". Faʻamaoni ma le faʻamaoni o loo iai i laina taʻitasi o le galuega. Na faaalia e Rosinau le au faitau ma vaivaiga, faailoa atu le agaga. Upusii mai le tusi o loʻo faʻaaogaina pea e fausia ai se filosofia ma tusitala o le filosofia, iloilo o le fatufatu ma uiga o Jean-Jacques Rossu o Rossu o Roustaau.

Tagata tafao

I le fua o le lelei o le mulilua, Jean-Jan-Jacques Rosseau o se tagata natura o se tagata natura e le afaina ai tulaga lautele. Na talitonu le Avalolosi le aʻoaʻoga na aafia ai lena aʻoaʻoga, na aafia ai na aʻoaʻoga i le atinaʻe o le tamaititi. Na faʻaaoga e Rousseau lenei manatu pe a atiaʻe se pedagogcical manatu. O manatu lautele autu o tagata Jean-Jacques na folasia i le galuega a Emil, pe uiga i le tausiga. O lenei togafiti, i luga o le iloa o le tusitala, sili sili lea ma taua. E ala i ata tusiata, na taumafai Rossiga e momoli atu ai mafaufauga e faatatau i le kovani.

E leʻi faamalieina le faʻauluʻoaʻoga ma aʻoaʻoga (a aoaoga tauʻoa. O manatu o tagata Jean-Jak na feteʻenaʻi le mea moni o le faavae o nei aganuʻu o le ekalesia lenei, ma e leʻi faatemokalapu, lautele atu i tausaga na i Europa. Na tauanau Rossio saili i le tatau ona faatupuina taleni masani i se tamaititi. O le faʻapotopotoga masani o le tagata taʻitoʻatasi o le aʻoaʻoga autu o aʻoga.

E tusa lava ma Jean-Jacquees, o manatu o le tausiga o tamaiti e tatau ona suia faaaga. E mafua mai i le mea moni o se tagata mai le taimi o le fanau mai ma le oti e tatalaina pea uiga fou ma le lalolagi lata mai. Faavae i luga o lenei, polokalame faʻaleaʻoaʻoga e manaʻomia le Fausiaina. O se Kerisiano agalelei ma ua lelei le tane e le o se mea e manaʻomia e le tagata. Rousseau ma le faamaoni e i ai o loʻo i ai ma faʻasao, ae le o se tama tama poʻo ni tagatanuu.

Jean-Jacquees Rousseau

O manatu o le Penicamical Sean-Jacques Rousseau sa i ai i le fautuaga a matua e uiga i le manaʻomia o le atiaʻe i totonu o se tamai tama, o loʻo iai se lagona o le saolotoga ma tutoatasi. E leai se mataupu e mafai ona e faia pe o le mea e manaomia ai, tusa lava pe a tamaiti. I le taimi lava e tasi, e tatau ona e tuulafoaia le vaega o le susu o le tamaititi. Ae o le pito sili ona poto masani i le seleina mo le suia o le tiute mo aoga mo se talavou.

O se sao taua i le aʻoaʻoina o se tagata e faia i le galuega, lea o le a taʻitaʻia ai le agafe o le tiute ma le tiute mo ana lava gaioiga. E masani lava, o le a faʻaauau pea ona faia se pepe e maua ai meaʻai. I lalo o aʻoga Leipa, Rousseau uiga mafaufau mafaufau loloto i le mafaufau ma le faʻamalosiʻau o se tagata. E tatau ona avea le tausiga o manaʻoga ma manaʻoga o le tamaititi mo matua.

Manifinifi joan-jacques rousseau

Fai mai Jean-Jacque, Rosseau, i soo se tulaga o tagata matutua e talafeagai le totoina o se mea ua faamatalaina i Chad. I le lua tausaga - atinae faaletino. Mai le 2 i le 12 - lagona, mai le 12 i le 15 i le 15 - mafaufau, mai le 15 tausaga le matua - amio lelei. I luma o le Tama ma le tina, o le galuega autu - ia onosaʻi ma finafinau, ae leai se mataupu e le mafai ona "faʻaumatia" le tamaititi, tuu ia ia te ia mea sese o nei sosaiete o aso nei. Ole faamalositino ma le faʻasolosolo o le galue malosi i le pepe teteʻe, faʻaalia ma faʻamalosia le soifua maloloina.

I le vaitaimi o le tuputupu aʻe o se talavou, e tatau ona e aʻoaʻo e faʻaaoga souleni, ae le o le tusi. E lelei tusitusiga, peitaʻi, na te faʻaalu i le mafaufau vave o lona vaʻai i le lalolagi.

O lea, o le a le ono atiaʻe le tamaititi e le a lava le mafaufau, ae o le a ia iloa ia upu a isi i le faʻatuatua. O manatu iloga o aʻoaʻoga a le mafaufau, o loʻo fesoʻotaʻi: Matua ma faiaʻoga atiaʻeina o se siosiomaga pe a manaʻo le tamaititi e fai ni fesili ma maua ai tali. RUSUSEUEA iloiloina taua mo le atinaʻega o aitema, paiolo, kemisi ma le fisiki.

O tagata matutua i le 15 tausaga o le tumau o lagona, o mimita o lagona e ufiufi ai talavou ma ulu. E taua i le vaitaimi lea e le o tuʻulafoaʻia e uiga i amioga mama, ae ia taumafai e faʻasolosolo uiga lelei. O le sosaiete e ese le le mama, o lea e le manaʻomia le suia o lenei tiute i tagata mai fafo. Ile tulaga lea, e taua le faʻatinoina o le agalelei o lagona, faʻaiuga ma le finagalo. E faigofie lava ona fai o le a alu ese mai 'aʻai tetele ma a latou faʻaosoosoga.

Jean-Jacquees Rousseau

O le taimi lava o le alii talavou poʻo le teine ​​o le a 20 tausaga, e manaʻomia le siitia atu i le masani ai o tiute lautele. Manaia, o le tulaga lea o sui o fafine na faatagaina e faamisi. O tiute lautele e masani ona faʻailo. I le galuega a Ieanmoni, na faailoa mai e Rousseau le lelei o le tagata, o le na feteʻenaʻi le sosaiete o le XVIID seneturi.

Na faia e taualumaga Rousseou i se ave i le vaitau o le magagana, ae o loʻo mafaufau foʻi le pulega, ma faʻamataʻu ai le faiga o le lalolagi lautele. Le failaga "Ember, poo le faʻaauau" susunuina, ma e faʻatatau i Jean-Jacques tatalaina se tusi i luga o le puʻeina. Ae na mafai foi e Rousseau ona lalafi i Suiwinzerand. O mafaufauga e pei o le au filosofia, e ui lava i le le mautonu o le malo Farani, na uunaia ai le taulau o lea taimi.

Olaga a le tagata lava ia

Ona o le leai o se tupe e faaipoipo ai i se tamalii tamalii, e lei mauaina e Jan-Jan-Jan-Jan-Jan-Jan-Jan-Jan-Jan-Jan-Jan-Jan-Jan-Jan-Jan-Jan-Jan-Jan -phulder, o lea na filifilia ai e le filosofia Tereda Levi Leviser. Na galue le fafine e le teine ​​i le faletalimalo i Pale. O le mafaufau ma le atamai o Teresa na le talimalo. Na sau le teine ​​mai le tausamiga. E aʻoaʻoina e aʻoaʻoga - e leʻi faʻamatalaina le faʻaiuga o le taimi. I le sosaiete, sa foliga mai ai le sa Levisas.

Jean-Jacquees Rousseau ma Teresa Levisser

E ui i lea, i le faaipoipoga Roānau na nofo seia oo i le iʻuga o aso. I le mavae ai o le 20 tausaga o le ola faʻaipoipo, faʻatasi ai ma Teresa, se tamaloa na alu i le lotu, lea na latou faʻaipoipo ai. O ulugalii sa toʻalua o loʻo i le fanau, a o pepe na vave ona faʻaalia i se fale ma aʻoga. Na faamatalaina e Jean-Jacqueng lenei gaioiga ma le leai o se tupe. O le toʻatele foʻie faʻapea foʻi ma le poto, o le au na faʻalavelave atu i Rosseau i le mea e fiafia i ai.

Maliu

O LE AIGA O FANDIGIL Jean-Jacques Rosseau Iulai 2, 1778, i le pito i lalo o Chate sa i le Changea Duni. Lenei i le 1777 na aumaia ai le filosofia uo na matauina le leaga i le tulaga o le soifua maloloina Rusia. Mo faʻafiafiaga, o le tagata valaʻaulia o loʻo faʻatulagaina ai le konaseti i luga o le motu i luga o le paka. Jean-Jacquests, alofa i lenei nofoaga, na fesiligia e fai se tuugamau mo ia iinei.

Na filifili se uo e faʻataunuʻuina le talosaga mulimuli a Rousseau. O le ofisa aloaia a le lautele o le lautele o le motu o Yves. O le faitau selau tagata fiafia i tausaga uma na asia le paka mo le lelei o le masani ai ma le maturo, o le na matua malamalama lelei i solo i solo. I le taimi o le French Fafine Revolutions, o taimi o totoe o Jean-Jacquck o Rowhon na siitia atu i Panheon. Ae ina ua mavae le 20 tausaga sa i ai se leaga mea na tupu - E lua tagata solitulafono na gaoia e le efuefu o le filosofia ma tulei i le lua, tumu i lino.

Mea fiafia

  • Rossusi sa suʻesuʻe i le aʻoga musika, na tusia musika.
  • Ina ua mavae le tele o tausaga o feoai, i le 1767 sa toe foi ai o ia i Farani, ae i lalo o se isi suafa.
  • I Switzerland O loʻo iai le motu i le vaitafe o Rhone, faʻaigoa ina ua uma Jaan-Jacques Rosseau.
  • O le filosofia ua fiafia i lona lauiloa fiafia mai tamaitai.
  • O Roussseau e le o se galuega mafua i se mea e te fai ai se amio.

Bibliography

  • 1755 - "Faʻamanatuga o le amataga o le le tutusa i le va o tagata"
  • 1761 - "A Iulia, po o le Eloise"
  • 1762 - "I luga o Konekarate Lautele"
  • 1762 - "Emil, pe uiga i le siitiaina"
  • 1782 - "Savali ai se ofu toatasi"
  • 1782 - "Iloiloga i le Malo o Polani"
  • 1789 - "o le taʻutaʻu"

Faitau atili