Plato - ata, talaagaotimi, o le ola tagata, mafua ai le oti, anamua Eleni Filosomor

Anonim

Talaaga

O mataupu faavae faavae o le faatusa o le faaupuga na faia i taimi o pory arnson. Pytthagoras, Socrates, platorates, plato - sili atu tusitala, saienitisi ma mafaufau o latou taimi. Sa faailoa uma i latou i le atinaʻeina o le filosofia o filosoga a Partu, sa faʻailoa ai le filosofia a Eurota, e malamalama i galuega a Europa anamua.

Tamaitiiti ma le Autalavou

Le tausaga tonu na fanau ai le filosofia, e le masani ai. O loo i ai le manatu na tupu i le 428 po o le 427 TLM. O le aso fanau o le mea e manatu o le 21 (7 Vaomatua), i lenei aso, o Greynō e faamanatu ai le aso fanau o le atalii o Zeus ma Titanlo.

E leai ni faʻamatalaga sima e uiga i le tulaga tonu o le fanau mai. Tele isi vaega e taʻua o le laufanua o Plato Atheen, ae e i ai le isi filifiliga. E tusa ma ia, o le tala ese atu o le lumanaʻi Ua amata i le motu o Tofilosofia, ma i Areokis Bay, ma i le aiga, na siitia atu ina ia mafai ai e le aiga ona avatua i tamaiti se aʻoaʻoga lelei.

I le ala, e le gata ile tausaga ma le nofoaga na fanau ai Piato e manatu i ai tagata. O loʻo iai se manatu i le mea moni na taʻua ai le filosofia, ma Plo o le igoa tauvalaau na ia mauaina mai le Premory Coast, ona o le lautele o le tala a le Eleni ("o le lautele" lautele " ). Mo le taimi muamua, o le tala lea na taʻua i lea o le uluaʻi talaʻiga o Diogen Laneferky.

O matua o le Plato togafitia Aristocrats. Tama o le au filosofia - O le tupuga mai o le tupu o Ameli Crad, ma le tina o le Atenain Reformer o Sololo. E ala i le tina o Spimo, na i ai plato, faitioga se lua, faitio ma se mea e sili atu, o sui uma o le kulupu o Le Colquat "i Titananks". I le faʻaopopoga i Plato, Aristson ma Perktoni (na faaigoa ai ona matua) e iai isi tamaiti) o ataliʻio Musaki ma agaalofa, faʻapea foi ma le afafine o le pokon.

E masani ona mauaina e tamaiti se faiga masani musika - o le sosaiete o aʻoga, e aofia ai ma uiga lelei, amio mama ma le mafaufau i le system (faʻaigoa o ia MUz). Na ia aoao atu Plato i le taimi lena ua vali ai le filosofia le au filosofia. I lalo o lana taʻitaʻiga, na suʻesuʻe ai le i lumanai tusitusiga ma tusitusiga, e faapelepeleina, amio lelei, faʻavae o tagata saisasaga ma isi aʻoaʻoga.

A o suʻesuʻe sili atu iʻuga, na ausia ai le plato i tusitusiga, vaʻaia ata ma tauivi, mulimuli ane auai i le Olimipeka ma Neemia.

Ua paʻu le tamaititi ma le Autalavou i le vaitau o le aoauli, a o le omea, o le taʻele ma Kostaubiye salalau atu i totonu o le faitau aofaʻi. Na o le tulaga na faʻamalosia ai le militeli i le va o le dossky faʻatasi ma peloponesky.

O le faʻapolokiki a le Assiston na taumafai e faʻatuina ni olaga o uso a tagata. O lea la, sa manaʻo o ia i lona atalii ina ua uma ana aʻoaʻoga, na avea atili foi ma polokiki, ae o le pō o ia na usitai i isi vaaiga. Na ia faʻataʻitaʻiina o ia i le tusitusi aʻiaʻi, tusi ai solo ma tala faatino.

I le 408 BC Ls. Na filifili le Au Platoto e taua ia i latou le mala i le fale faafalepuipuia. A o agai atu i laua, sa la siitia atu i se matua, ae o le tagata malosi. Sa i ai sa latou talanoaga na liliu ai le olaga o le tamaititi mai ona vae i lona ulu, ma faʻasoa atu foi lea o se olaga fou. O le tamaloa lea na faaleleia.

Olaga a le tagata lava ia

O le ola patino o le tagata lava ia ua lilo ai lava mo upusii na toe faaleleia moni o lona talaaga o manu. Na talatalanoaina e le WipsursoldHA le teena o meatotino a tumaʻoti, faʻapea foi ma le nuʻu o ava, tane ma fanau. O lea, e le mafai ona tufatuʻa se ava sepi, e pei ona mafai ona taʻua muamua o lana ola.

Faʻapea, o loʻo leʻi faʻaipoipo le PLA. Na ia faʻalauiloaina le manatu o le alofa lautele, faʻamatala i lenei lagona o le faʻaaloalo ma le tausiga i le va o le tino o le tagata, Ae e le mafai ona alofa i le tino o le tagata, ma lona agaga. O lagona na ia manatu o se mea maualalo e tatau ona e mafai ona pulea.

Filosofia ma manatu

O le aʻoaʻoga o le Faʻaola na toe faʻaleleia, sa Matua e Matua Eseese Na Muamua. I lana filosofia, e taulai atu i le suʻesuʻega o le filemu ma le natura na suia i se tagata. O manatu ma faʻamatalaga a satura na faʻatautaia i le poto masani, lea na fai ai galuega a le mea mulimuli.

I le 399 BC Ls. Ua taua ma faasalaina ma faasalaina i le oti. Na tuuaia le aufeipua i atua e mamalu, ma ia ua tulaʻi mai ai se faatuatua fou, ma ua faʻaleagaina ai tagata. O le faʻaaloalo i galuega ua mavae, e aofia ai le auai atu i le Confipess Warcess, na faʻatagaina ona fai le upu faʻasao (mulimuli ane, o le "faʻaumaina o loʻo faʻaauau) Feinu oona mai le pesini.

O le faʻataunuuina o le faʻatosinaga na faʻaosofia ai le faʻauigaina o le 'inoʻino o le faʻamomoʻo. Ina ua mavae le maliu o le faiaʻoga, na te malaga ai i se faigamalaga, o sini o le poto masani ma i latou ma le malamalama o le itu o le faʻavae o le. I luga o le isi 10-15 tausaga na asiasi ai ia Metaga, Kypreou, Finka ma Aikupito. I lea taimi, sa mafai ona ia feiloaʻi ma talanoa ma le tusiata o Tagan, ma isi tamaiti aʻoga o sooupu ola ma le faʻatauga o Andenai. Na matua matuia lava le itu i sasae o le faamasinoga mulimuli o le a latou faaauauina i sasae i sasae.

A maeʻa ona tuʻufaʻatasia lima o lima, na taunuu le Plato i Sicily. I fuafuaga a le au filosofia o le Foafoaga o se tulaga fou faʻatasi ma le militeri a le militeri, o loʻo vaaia ai foi syracuse). E tusa ai ma le tamaloa, i le setete fou, e tatau ona pule tagata atamamai, ae le inuina le mea oona i lalo o le tuʻimomo o le ulaula. Peitaʻi, o le manatu e leʻi iloaina: Diinylius na avea ma sauā, o ai manatu o Plato na le fiafia i ai.

Ina ua maeʻa lena, sa filifili le Filomhel e toe foʻi i Atenai. Le taulaga faamalosia faamalosi e toe teuteu ni aitia e uiga i le atoatoa tulaga. O le iʻuga o nei manatunatuga na tatalaina i le 387 TLM. Ls. O le Academy o se aʻoaʻoga faafaiaoga lea na amata ai le Plato e toleni isi tagata. O lea na faia ai le Iunisia atoa o le lotu ma le fiafia o le Iuni.

O le aʻoga a le Plato na taʻu o le mamalu o le nofoaga lea na faia ai lesona (paka i fafo o Atenai, ma o le itu o le Heatac Faʻafetai o Hetasem. I totonu o le plantonic academy, na suʻesuʻe tamaiti aʻoga i le maʻi, filosofia, mea moni saienisi, astronomy ma isi saienisi ma isi tagata faʻasaienisi. Toleniga na faia i talanoaga: plato ua manatu o le sili sili ona lelei e iloa ai le manatu o mea.

Sa lolomiina se tasi o ana talanoaga i lalo o le igoa "Pier", sa faatusa i ai i foliga o Eleks anamua, e viia ai le Atua. O le filosofia o loʻo taʻu mai ai le alofa, o lona mafuaʻaga ma le iloa o lenei lagona. O le ogatotonu o loʻo nofoia manatu o sosaiete i luga o matagofie, o le faʻaupuga o le mea lelei.

Sa nonofo faatasi faiaoga ma tamaiti o le potu aoga i le tamaoaiga, o lenei alii na faaaoaoga i soo o Pythacgio. Na amono tamaiti aʻoga o Evadronoma (na latalata atu i le Stati ma aʻoga na Eastern ¯ aina) ma atamamai.

I le 366 ma 361 BC. Ls. Plato toe fai si-asiasiga i le valaaulia a se uo o le don - durr syracuse ma shurin dionysius matutua. O le le fiafia o Diniamia i lenei le lelei, ma na ia foaʻiina atu foi ia malamalama lelei ai pea i le fasioti o le oti. O le maliu o se uo na faʻatopetope plato ma faʻamalosi i tua i Atenai, lea na faʻaauau ai ona aʻoaʻo e le au Fitugafulu aʻo leʻi oʻo i le iʻuga o le aso.

Mulimuli ane, i le manaʻo e fatuina le faʻatuatuaga na tuʻuina mai i se tagata ma le avanoa, le paʻAIso i se faʻamoemoe faʻapitoa. I tusitusiga paia, na ia mafaufau e uiga i le agaga ma le le talitonu, ma talitonu i mea uma o loo faasolo ai i le sootaga o mea tau tupe, ai ma agaga. Ua talitonu le Plato e i ai se lalolagi lelei o mea. E tusa ai ma ia, o mea uma o lenei lalolagi o faʻataʻitaʻiga atoatoa, faʻataʻitaʻiga o mea o loʻo i ai a mea o loʻo i ai.

E oo atu i lea aso, e leʻo le tasi o uluaʻi galuega a Plato ua faasaoina, ae o loʻo iai ai ni kopi. O le kopi sili o le galuega a le au filosofia o loʻo maua i le taulaga o Pembea (160 km South-West of Kairo), na tusia i le Papyrus.

O galuega a Plato o Platonia Fale. Mo le saogalemu o le aoina o galuega a le au faipisiso o le au filosofia, faʻafetai i le gagana Bibliographress Assistofigrahindne. I se auala mo le taimi muamua ma le fausiaina o galuega a le PPA, vaevae i latou i le olaga.

I se taimi mulimuli ane, o le toe fetuunaiga sa faatatauina se filosofia Trapsosh mai Menda, le Faamasinoga Atrologer Tiberius Iu a Aukuso. Trasill gagesia o tuʻufaʻatasiga o plato i le faʻafefiloi, o sea vavaeese o loʻo faʻaaogaina nei.

E i ai isi taumafaiga i le femalagaiga ma le kulupu o foafoaga a le au filosofia. O le lomiga o le Rusia anamua a Alexei Fedorovich Leiloa Le lauiloa. E tusa ai ma le tusi a le Spilton Sinaton, e aoga mai le 4 vaitaimi - vave ("Workton", "Etletal (" Mome "," Setete ", etc.) ma tuai (" tulafono "ma le" post-vaalele ").

E tasi le taimi mo tagata lautele na avanoa i le tasi oloa o le "time". Na faʻasaʻoina le tulaga o le Italia Sifiopher Martilio Fietio (1433-199, lea na faʻaliliu ai le galuega a Eleni mai Eleni anamua.

Maliu

Ina ua uma le fasioti tagata o Syracuse i le 354 TC. Ls. Na toe foi le sala ia Atenai, lea na ia nofo ai seʻia oʻo i le iʻuga o le aso. O aso mulimuli o le olaga, na amata ai ona ia galue i se tusi fou "i le lelei lena." O le faʻavae o le au faigaluega Plato ua maeʻa ona faʻatautaia ma faʻasoa ma tamaiti aʻoga. Ae ui i lea, fefaasoaaʻi mafaufauga i luga o pepa ma e le o mai i fafo.

O tusitala iloga na tusia o le tamaititi aʻoga o sosaiete sa leʻi vaai tele i le ata, aʻo alu e moe ma Tomki Aristophan, o le tusisolo lelei. E ui i le uiga o le plato i filosofia, e iloa ai lona soifua aso taʻitasi, i talanoaga e naʻo muamua ona taʻuina mai ia te Ia lava, ma faamatala ai ni mea na tutupu.

I lou lava aso fanau i le 348 (po o le 347) BC. Ls. O le sala mea na totoe o lenei lalolagi mo mafuaaga moni, ia amanaia lona matua. E leai se tasi o faʻamatalaga o nei mea na tutupu. Ua maliu le tagata i le fale ato i le faitotoa o le tama i le isi la taeao. Faʻapea foi, o se tasi o mafuaʻaga ia o le poto o le ami o le au pupulega, a o lona faʻaaloalo foi i le "Talafaʻasolopito a tagata e mafua ai le tele o faigata.

Na tanumia le Fililoso i le aufaatasi, ae le o le mamao mai le amusia. I luga o ana maamau i le vagaia o upu:

"E toʻalua atalii na tulaʻi mai ia Apollo, Esbulap ma ploto. E tasi e puipui le tino, ma le isi - le agaga. "

I le manatua o le Platon, o ata vali ua tusia ma togitogia. 'Ua faʻatitia ai foʻi se amio, na faʻaali mai ai le filosofia "le toto, spetisance ma le oti" (1948), "PIR" (1985). I le 2010, o le faʻailoaina ata o le "maliu o soka oka" na tatalaina i ai, lea ua faʻaalia ai le Plato.

Manatu ma Sailiga

I le fatu o le platososo o le filosofia o loʻo i ai le manatu o soka, tusa o le mea moni e mafai ona iloa e mafai ona faia e uiga i le lalolagi tutoʻatasi o le lalolagi. O le Kenese o le taua, o EiliuS (aitia), le-leai se aoga ma le taimi. O manatu i le malamalama i le mea tutoʻatasi faʻapea, naʻo latou e mafai ona aʻoaʻoina. Lenei ua taua i galuega o se suiga ma le matua.

I le galuega a Plato "kristen" ma le "taimi", o loʻo faʻamatalaina muamua le talaʻaga o Atlantas, o le tulaga sili ona lelei. E moni, e leʻi mafai ona iloa lona tulaga atoa. E mautinoa, o le motu lava sa iai ile itu i sisifo o Hercula Whide. Ua mou atu lona poto o le filosofia, ma le mafuiʻe i le vaipanoa o loʻo falepuipui i le vai faʻatasi ai ma ona tagata.

Mo le taimi muamua, o lona naunau i Alamatusi na aliali mai i le Renaist Eomich, ae o le saienisi, na fesiligia fesili na mafua ai le pule a lona tagata moni. Mo lenei, o le tala i totonu o le motu, e manatu e sue moni mea moni ma mea na mafua ai ona faia se olaga e le i faia muamua i se taimi.

Plato e masani ona kiki le anl diogen mai le siama (o le tasi na nofo i le paelo ma savali i le aoauli ma le moli "i le sailiga o se tagata"). Ina ua fai atu Plato e uiga i se tagata, o lenei manu, leai se manu, na faleiese ai o ia e Doosen ma se moa laupapa, vili mai le tagata ortonitin. Ina ua uma lena, sa tatau ona faaopoopo le filosofia i le upu o le fasifuaitau "ma mafolafola (lautele e-lautele".

O le plato o se fili o le faʻanaunauga ma se faʻaaliga malamalama o lagona, na ia talitonu o na amioga sa maualalo ma o loʻo aofia ai le amataga leaga. Manatu e uiga i fegalegaleaiga i le va o alii ma fafine, na ia faaalia i galuega eseese.

Upusii

"Faatuʻua aʻu se uo, ae o le upu moni e silia atu tele" (mulimuli ane liliu atu i le "Faitalia ia te aʻu se uo, e sili atu ona taugata)." Pe a faʻamalosia tagata e filifili mai le lua ita, e leai se tasi e manino lava e leai. O le a filifilia sili atu, pe a mafai ona e filifilia se laʻititi. " Peitaʻi, e faigata ona maua se avanoa sili atu nai lo lena na maua mai i le taimi sili ona tuanaʻi. Mo le tino, o le taʻaiʻoleina, aua o le agaga - musika. "" E mafai ona e faʻamagalo le tama ua fefe i le pouliuli. O le faʻanoanoa moni o le olaga, a fefe se tagata i le lalolagi. "" O i latou e atamamai e le lava i faiga faapolotisai o latou na pulea i latou lava. "

Galuega

  • "Faʻalaumalo Faʻalauteleina"
  • "Otova"
  • "Protagor"
  • "Gorgiy"
  • "Hippius Sili"
  • "Taumafa"
  • "Setete"
  • "Soptost"
  • "Faapolokiki"
  • "Tulafono"

Faitau atili