John Donn - Biography, ata, o le tino faaletagata lava ia, solo, sulai

Anonim

Talaaga

O le igoa o le Konekarate Peretania o John Donna tu i le laina tutusa ma William Shakespeare ma Filipo. O le tele o le vaega o le metaphysical aoga i le solo tuufaatasia o pou pou. O le Apamua o le Malumalu, lea e leʻo le Katopeko, poʻo le Angelican a ekalesia. O le tusitala o lauga e aunoa ma se pupula vaʻai i le lalolagi ma solo e le mo mea uma e tumu i le faʻasoa ma le sui. I le ogatotonu o Donna Posia, o loʻo taoto i luga o le le fiafia o le nofoa ma Broque, E i ai se tagata ma ona agavaʻa, o se tuʻufaʻatasiga o le galuega o lagona ma le mafaufau.

Tamaitiiti ma le Autalavou

I le talaaga o John Donna o loʻo i ai se mea moni o se mea moni - o se aso saʻo o le aso fanau ua le iloa. I ni isi mea, o loʻo faʻaalia e le Ianuari 21, poʻo le avanoa mai Ianuari 24 ia Iuni 19, 1572. Na fanau Ioane i le aiga o le au faatau fefaatauaiga o le lima-lima. E tusa ai ma le laina o Tina, na ia fesootaʻi ma le galue lelei o John Hawewood ma le poto, e tofia e le Alii ia Egelani Tolama. Na mulimuli atu le aiga i le Hhotolic le faatuatua na ia matua aʻafia ai ana manaʻoga ma e mafai ona aʻafia ai le tagata lava ia.

Ata o John Donna

I leOA o le tolu, na tumau pea le tama aua leai se tama. Tina faʻaipoipo faʻaipoipo o le faolaga faolie e togafitia pea John Smmmide. Ua uma le 10 tausaga, na iloa e Donn Latina ma Farani. I 12 matutua na auina atu John i le vaega muamua i le Iunivesite o Oxford.

I lenei taimi, i Egelani, na ia faaataia ai le malosi o le Toe Fuataʻiga o le Toe Fuataʻiga, ma le 1586, na alu le taulealea i le kolisi. Ae e leʻi muamua foi i le amataga poʻo le iunivesete Diploma, ona e le talitonu i le koneseti o le Ekalesia Katoliko. Na afaina le tagata aʻafia o le feteʻenaʻiga o ekalesia e lua o le uso o Ioane, Henry, na soli i le falepuipui mo le faasee o le ositaulaga. Na mafai ona faʻamutaina e John le numera o le tulafono ma aʻoga Licolnz inn.

Ua Aunoa e Ioane le Autalavou

I le faʻaopopo atu i faʻasāketi faasaienisi, ua suʻesuʻeina gagana e le tuto ma le talitonuga. Solo ma fale faafiafia na tu i le lio o le fiafia. Ae i le taimi ma i le faaiuga o suʻesuʻega, na faʻaseʻe ai e Ioane le 'afa o tupe i femalagaʻiga ma faʻafiafiaga. Na nofo Carn i Sepania, Farani ma ISI mo ni nai tausaga, lea na ia suʻesuʻe ai i le aganuʻu ma le gagana a nei atunuʻu. Ma le isi mea, sa ia auai i le Toun Counter Stories, o se tasi o taʻitaʻi o le toilalo o Alapoupa, ma Robert Essex, Grat Essex.

I le 1601, na filifilia ai John e se sui o le fale o le. Mai le 1605 sa galue ai o se Toe Autalavou Fesoasoani ma Totonu o Morton, o le saatana tupu o Porotetane ma le tusitala o Roma. I le 1610 Universi University of Oxford, sa tofia e le matai o le Matai Lautu na tofia aufono. I le 1615th, na tofia Ioane ma tupu le tupu o Yakov o le tausaga mulimuli ane, na maua ai e Donn se polofesa o le a Alema - aoga Lincolnz-inn.

Tusi

Na o mai tagata suʻesuʻe a John Donn i le faaiuga na amata ona tusia e le tusisolo i le amataga o le 90 o le 90 o le tolu seneturi. A o le olaga o le galuega latou te leʻi faʻasalaina, ua seasea ona iloa gofie tala faʻaletulafono ma lauga lotu. O lana uluaʻi galuega na toe foʻi mai i le 1593. I le vaega o le Sati o le Donna ", na taumafai le tusitala e te tuliesea le lalolagi o mea, ma saili ai i le lagolago i le olaga.

I le 1597 i tulagavae o le malaga i le Azores ua tusia e le "afa" ma le "sttal". Na faailoa mai e le tagata masani lona mafaufau mafanafana o tagata, o lea ua faamalosia ai le alii talavou Faatuatua i le Atua.

Tusisolo atu ia John Donn

I le taimi o le Auaunaga i lau pelemu, ua maua e le solosolo i le malamalama maualuga. O le figy na tusia e ia, na lauiloa Synets ma Beaujda. Na mauaina e le tusitala le maualuga o tagata maualuluga, o le tupu o Yakov na ou faaigoaina ai le solo a Donna Word.

I le 1601, na tusia e Ioane le "Faatototo, faasāina le faanoanoa" na faapaiaina i lana ava. O le tasi lea o le sili ona taʻutaʻua alofa poems. E le tatau ona faʻaalia lelei e le sili o le alofa o le tusisolo ma faʻaalia ai tu ma aga o le alofa o le toe tupu o le Renaissans.

John Donna Pothems tusi

O le aiga tele ma o le faigata o mea faigata na toe foʻi mai Donna i lotu ma faaumauina e tusi le "La Coronav". Ae afai o le amataga taamilosaga o loʻo i ai pea le fiafia i se lagona lelei, seʻi o le onā lona lua e faʻatatauina i le faʻanoanoa, puapuaga ma le Atua. I totonu o le lagomeliga, na vaai ai Ioane i ai lava se molimau o taimi mai le soifuaga o Keriso ma le taupou tausaga.

I le 1607, na iloa ai e Ioane le vevesi totonu, amata ona suʻesuʻe le mataupu o pule i le ola. O le fua o mafaufauga o le tala a le feagaiga "Siciatatotos". O le avea ma loia, na sosoʻo atu ai loa e Donna le le fiafia i le olaga o se tasi lea o auala fasioti tagata.

O le lava vaʻai o le ata o le lalolagi tann o loʻo otootoina i le taimi muamua "tusia e okaina. Ae o faʻaiuga lava e maua i le taimi o le manatunatuga toefaʻavagoa o se vaaiga mautu i tagata na mafua mai i le toe fuataʻiga a le Ekalesia.

I le 1611th ua lolomiina le polemacal Begsise "ignnatius ma lona iʻuga", e faasaga i Ieutisi. O le tusi na tuuina mai le faʻailoa mai o le tupu o Yakov i. I le solo "o le faʻamanatuga lona lua", Lolomiina i le 1612, na mafaufau le Don le agaga o ia. Ma na oʻo mai le faaiuga e le maua se tali a le tagata i le tasi mafaufau.

Tusisolo atu ia John Donn

Na tosina e Ioane lona tamaitusi mo mataupu faalelotu. Na maua e le tupu o se lauga lelei o le a tupu mai ia John. Sa manuʻa le Donn i le inisiua ma i le 1615 na ia taliaina ai se faitaulaga sa san. Ina ua mavae le tolu tausaga, na ia mauaina le tikeri o D. Aoislogy o le Iunivesite o Cambridge. A o le taimi na latou talia ai San Ioane e tatau ona faatoʻilaloina o Ia lava: Na ia iloa lona tauvaga ma talitonuina e le agavaa le faauu. O le masalosalo, o John aapa atu i le solo "Manuia le Aso Faraile", tusia i le Spring 1613.

Mai le 1621st John Donn - o le Abbot o le falesa o St. Paul i Lonetona, o se tasi o sili ona tele o le taimi. I se isi mea, i le 16225 na tofia e le Faamasinoga o le Lalolagi i Kent ma Haldfordshire, le Faamasino o le Tautupu i Faamasinoga a le Ekalesia. I lenei vaitau, o le mamalu o se tasi o faiga sili ona lelei na avatu ia John.

Ile faaiuga ole 1623, na maʻi tigaina Donn. I le va o le ola ma le oti, e leʻi muta le galue Ioane, Mafaufau i le amio a le tagata. O le tulimanu o le faʻaaliga o le galuega faʻamalosi a le Aliʻi i le taimi o le Aliʻi i le itula ma mala. "

O le tusi e aofia ai vaega. E tofu lava vaega e tolu: "mafaufau loloto", "apoapoai" male "tatalo". Masalo o upu lauiloa mai le lauga - lenei

"E leai se tagata o le a pei o se motu, ia te ia lava, o tagata uma e i ai se vaega o le laʻau, o le vaega o le sushi ... o le oti o tagata uma e faʻaitiitia ai, ma o le mea lea ou Aua le fesili, o le logo e valaau: Ua ia valaau ia te oe ".

O upu mai le sauniga tatalo na faʻaaogaina e le Ernest Heminway i le igoa o le tala o le taua i Sepania.

Olaga a le tagata lava ia

Toe foʻi i le 1598 mai le faigamalaga, na ulufale ai Ioane i le failautusi o le lotoā o le lototoa e, le matai o le tupu o Viliaolaola. A o leʻi amataina le uluaʻi faʻamoemoe o le tama talavou. Ae o le 1601, na misia e Ioane lenei avanoa, na faʻaipoipo faalilolilo i le tuagane o le kameni a le Kamupani Aru.

I le tausaga mulimuli ane, na faamautu ai e le faamasinoga le mataupu faalelotu o le faaipoipoga, ma na o le 1609, o le tama o Anna na te faasaua i se le tutusa o lona afafine. Na nofoia le au Falemaʻi i le fanua o le fafine fafine. Tausini Anna, Sir Francis Metency, ave Ioane i le galuega.

Toeitiiti lava o tamaiti uma i le aiga, ae na sao mai le 12. Taumafaina le Tamaiti gofie i le 1617, na oti Anna. Atonu o le maliu o tamaiti poʻo isi itulagi faaleagaga na taʻitaʻia Donnasm mai le Kapeliki i le Ekalesia Anglican

Maliu

I le 1630, na faʻaosofia le maʻi. O le abbot o le falesa o St. Na maliu Paulo i le 1631. Na tanu ai iina.

O faatagata i le tuugamau o John Donna

O se ata faʻapipiʻi o Donna na faʻapipiʻiina i luga o le tuugamau, na fausia e Ana faatonuga i luma o le oti.

Bibliography

  • 1601 - - "Fai mai le faaleagaina o le faanoanoa"
  • 1607 - "La Corona"
  • 1611 - "gitinius ma lona faʻaiuga"
  • 1612 - "O le Atomay o le Lalolagi"
  • 1624 - "Apili i le Alii i le itula ma faalavelave"
  • 1631 - "O le Dead's Deael"

Faitau atili