Talaaga
Atoine Devine-Selpery, o se sui o le muamua ma lona lua o le lalolagi war, o o ona mata, o se mea na tupu o le muamua o le luasefulu o se auala e mafai ai lelei ioe. Manifinifi ma le malie ma le mafaufau o ana tala tosina le tagata faitau i lenei aso.
![Ata o mare morua Ata o mare morua](/userfiles/126/14626_1.webp)
O le pepa pisinisi lona lua o le tusitala Farani o se tala puʻupuʻu. A o tusia ia faatupu faalavelave e uiga i le leiloa o le fafine, ma lona uiga leaga o le, na saili Morusa mo le tupuga o le 20th seneturi, i tala o le olaga ua tuanai.
Tamaitiiti ma le Autalavou
O le lumanaʻi tusitala o le biographies ma tusi e uiga i le talaʻaga a le atunuʻu na fanau i le 1885 i le tamai Farani taulaga o Elbeff i Normandy. Uili - le ulugalii Iutaia e salu le faaeaga o Erzog, sa siitia i le Matu - i sisifo o Farani mo le 'afa tausaga ae leʻi fanau mai o le ataliʻi. Ae le i fai se mea faapea, na nonofo ai le aiga i Almama, ae ina ua uma ona mulimuli i fitafita Branc-prussin i le 1871, le lalolagi na iloga ia Farani mataupu ma alu i sisifo.
![Andre morua Andre morua](/userfiles/126/14626_2.webp)
O le tama o Emril, Ernest Erzog, ma Tamamatua o le laina o le Tama e pule i Alsace ma se faletusi tusitusi. Faʻafetai ia latou taumafaiga, e le gata i le aiga o le e ona le atinaʻe, ae o le toʻatele o tagata faigaluega na agaʻi atu i Normanda. O le Malo o loʻo faʻatulagaina le tama a le tusitala o le tusitala e ala i le faʻatulagaina o faomea mo le faʻaolataga o le alamanuia a le atunuʻu.
I le taimi na fanau ai le tama, na atili ai ona faamalosia le soifua manuia o le aiga. A papatiso, na maua e le tamaititi le igoa o Emil Salomon Wilhelm. I le amataga o le tusia o gaioiga o se igoa moni, marere Moruangs sa faatuina. O aʻoaʻoga muamua na mauaina i le malae soifua maloloina o Elbef, ma 12 tausaga na ia ulufale ai i le Deency Lyceum o Pierre Cornel. Ina ua mavae le 4 tausaga, na tofia o ia i le itu pule.
![Andre Morua i le faletusi Andre Morua i le faletusi](/userfiles/126/14626_3.webp)
E ui i le ono mafai, e maua e Emil se pule i le fale o le tama. E tusa ai ma isi lipoti, o le Fono e tuua ai le aʻoga na ou faia se faiaoga o le Lyceum Emisaum, o le na lomia faasalalau le filosofia i lalo o le alias. Ua aafia le lalolagi i manatu o le vasega o lo o aafia ai le lalolagi i le lalolagi atoa. E ui i lea, na ulufale JerzOg i le Iunivesite o kapeteni.
Na amata e Emigui len lona vaitaimi o loo amata le Taua i le lalolagi. E ala i le tolu tausaga talu ai, na ia tuua le galuega i le fale gaosi ma taumafai e filifili i luga o le matata. E faia e Erzog i taua o se ofisa Igilisi i le laumua faaPeretania i France ma saunia auaunaga faaliliu i le British Court Corsassion Corsadion. O le mea na tupu na vave ona atagia mai i lana oloa taufaasese - o le tala o le leoa "o le leoa o Colonel Brambla".
Tusi
Le toa o le muamua tala a Andre maru e latalata i tagata nofomau uma o atunuu uma na tau ai Siamani. O le Tusi ia e aumaia le tusi vave ona iloa e le gata i Farani, ae faʻapea foi ile Iunaite Setete ma Peretania. I le 1922, o le Tala lona Lua o le Teun e Lotise - "Speewley", lea e alu atu foi. O Moru e talitonu i le filifiliga o le toe gaoioiga.
![Tusitala mared morua Tusitala mared morua](/userfiles/126/14626_4.webp)
O loʻo faʻatulaga le tusitala i le vaega "Croa o le" mekasini, ma ina ua tuua e le Tama se pisinisi. I tausaga nei, sa ia aoina mea mo le muamua biogragragraphical. I le 1923, o le olaga o Ariel, poʻo le malosi o Surgi na sau, e fa tausaga mulimuli ane - tusi e uiga i le Palemene a Peniari, ma i le 1930 - Bioperanesi o Baairo. O lenei faasologa, mulimuli ane na lolomiina o "Shinontic Egelani", faʻamalosia le lauiloa o le tusitala i Peretania.
I le tutusa ma le galuega i luga o le raigraphes o Moru e maua ai tala. Na pulea le 1926 Bernaar Ken na faamatala e uiga i le talavou Veweran o le Taua Muamua a le Lalolagi, o le, e tatau ona galue e tetee i le fale gaosi aiga. Ole togi o le autobo58 o le togafiti e le faigata.
![Andre Morua tusi Andre Morua tusi](/userfiles/126/14626_5.webp)
I le 1938, e 53 tausaga e 53 tausaga le matua o Mora maua se tofiga faapitoa - na filifilia i sui o le Choal Academy. O le faʻalapotopotoga suesueina o le gagana National ma tausia le faʻasaoina o lona suʻesuʻeina o le 60 o tupulaga faaletausaga i tusitala.
O le Tusitusiga o Heatherwary Creativity Andre na motusia ai Morue o le faalavelave a le Taua Lona Lua a le Lalolagi. Ua toe tusia le tusitala e se volenitia ma avea o se kapeteni. A puleaina le tele o tagata i le nofoia, na te tagi ai i le US ma aʻoaʻo se taimi i le Iunivesite o Kansas. Peitaʻi, i le 1943, na ō atu ai Mora, faʻatasi ma fitafita, e paʻu tagata uma 'au i matu o Aferika. Lenei ma muamua atu i le siʻosiʻomia, sa ia feiloaʻi i lana uo, o se milo milo, le tusitala Antoine Det-Expent.
![Atoine de Saint-apopery Atoine de Saint-apopery](/userfiles/126/14626_6.webp)
E toe foi mai Tina Morua i le 1946. Lenei na ia lolomiina le faʻauiga o le tala, o loʻo aofia ai le "Hotel Tandas", ma tusia se tala fou - "i le sailiga o le adorlulle." I lea vaitaimi, na ia suia pepa o le fale, ma o le PSUCDymm e avea ma igoa moni. I le 1947, "O le Talafaasolopito o Falani" e aliali mai - o le muamua o lisi o tusi e uiga i le talafaasolopito o setete. Ia faʻaaogaina foʻi i le talaʻaga o Peretania Tele, o Amerika ma isi atunuʻu.
I le amataga o le 50s, le faʻaputuputu o ona tusitusiga ua sosoʻo mai: tusitusiga o loʻo nofoia e 16 voluma. I tausaga uma e tasi, sa le mautonu, atoatoa le sala o le tagata ese ". Morua o loo faaauau pea ona galue i luga o faiga. E naunau o ia i ni laufanua, Alexander Daum, Victord Hoono ma e oʻo lava i Alexander Contermage, o ai na faia penisini. Faamaea lenei tusi poloka e uiga i Balzac. Na faia e le tusitala mo le 79 tausaga o le olaga.
![Andre morua Andre morua](/userfiles/126/14626_7.webp)
I le Vavega mulimuli o le olaga, MoRa o lana tusitusiga na masani ona lomia i Soviet GupuT nusipepa. A o le RIA "tala fou" tusi, o le tusitala o uo ma le tele o tusitala o le USSR. I Farani, e felagolagomai ma eseʻese iloga o se manatu faatemokalasi. Ua lauiloa o Mo mala na tuua se saini i lalo o le tetee a agafesootai mea e faasaga i le taliaina o le tagata vali mai Mekisiko ia MicrooBaros.
O le ola o Moruta e sau i le 1970, ina ua mavae le maliu o le tusitala, i lalo o le igoa faigofie "e taua". I totonu - o le vavaeʻese uma o le ola fatufatu, vaaiga ma talanoaga faʻalelotu ma faʻapolofesa, atamamai, tagata atamamai, atamamai, loia. O tusitusiga o le talatuu o le tusitala Farani e unani e lua selau tusi ma le faitau afe o tusitusiga. O le a silafiaina e le anhorisms ma faamatalaga a MURA, e faaaʻoaʻo:
"O le taimi faʻaalu ma se fafine e le mafai ona valaʻauina leiloa."Olaga a le tagata lava ia
Ua aofia ai ni faaipoipoga le faailoga a Mo mala. I le 28 tausaga, sa ia faaipoipo ia Zhanna-Marie Shimbich. Na ave atu e le toalua toalua tama e toalua, o Ioasa ma Olivier, ma le afafine o Selesela. Ina ua oomi le tusitala, ona maliu lea o lona faletua. O le mafuaaga o le oti na avea masesis.
![Andre Mrua ma lona faletua Simona Andre Mrua ma lona faletua Simona](/userfiles/126/14626_8.webp)
O le faʻaipoipoga lona lua ua faʻaiʻu ia SIMENA Kyyet, o le aiga o le tagata faigaluega faʻapitoa. Mo sina taimi, na iloa e le ulugalii le tasi atoa, ae o Siamon na iloaina o le toʻalua e faʻaopoopo fesoʻotaʻiga. Sa leai se fanau mai Morea ma Kayech.
Maliu
Na pasia e Marue Mruru ia Oketopa 9, 1967. O le taimi lena, na ia ola ai i le teritori o le au Ana o nei-Uarota - Ua latalata le fesootaiga i le laumua o Farani i sisifo.
![Tuugamau ma marua Tuugamau ma marua](/userfiles/126/14626_9.webp)
O le tuugamau o le tusitala o loo i ai i luga o le fanuatanu o le lotoifale. Lenei o le tino o Atolil Farani, le Cilinetographer Renele Clera, le tusiata-faatusa o Pwenna.
Bibliography
- Roma "leoa o le kolone brambla"
- Roma "o le tautalaga Dr. O'Gredy"
- Roma "Ariel, po o le olaga o Shelly"
- Roma "olaga o Dizraeli"
- Roma "solo"
- Tala o le "Tusi o le Tagata ese"
- Aoina o "Violets i Aso Lulu"
- Roma "Bernard Ken"
- Roma "sauaga o le alofa"
- Tala "lagona ma aganuu"
- "O le Talafaasolopito o Farani"
- "Talaʻaga o Egelani"
- "Olympio, poʻo le ola o Viktor Hux"
- "Tolu dumas"
- "Prometheus, po o le Ola Balzak"
- "MULIMAU / FESILI"