Herbert Spencer - Bili, Ata, Galue ma Ola o Tagata Lava Ia, Filipo E

Anonim

Talaaga

Ile lona lua afa o le xix senituri, ma Herbert a Spencer o se tasi o ata autu o le filosofia mafaufau. Mulimuli ane, faʻatigaina tagata e faʻatusatusa ia te Ia ma Crate ma Aristotle. E ui i lea, o le tele o augatupulaga o Spencer, sa le mafai ona talisapaia ona manatu. Oka se saofaga a Peretania na suia ai lenei tagata mafaufau loloto i le atinaʻeina o filosofia ma le poto masani, ma le a seneturi o tagata faʻasaienisi, ma aso nei.

Tamaitiiti ma le Autalavou

Na fananau mai Herbert Spencer ia Aperila 27, 1820 i Derby, Dephinore County. O le isi faafiafiaga i le lumanai na ola ae i totonu o le aiga o se faiaoga o le aoga. Matua o Spencer, ae mai ia o ia, i luga o le malamalama o le toalima isi tamaiti, e toalima lea na oti pea.

Herbert Spencer

E leʻi eseese ai le malosi o le soifua maloloina, ma na filifili ai le tama e aua nei avatu lona ataliʻi i le aʻoga ma faʻatinoina oe lava i lona tuputupu aʻe ma le aʻoaʻoga. Na puleaina e le tama ona matua ma iloa, ma uiga lelei: i le autopalai o tusitusiga, na tali mai ai le au filosofia o le faasologa o mataupu, na ia aʻoaʻoina mai lona tama.

Galulue le Aʻoga a lana Aliʻi mo lona ataliʻi, Spencer Sinia na latalata i le filifiliga o tusitusiga. Sa vave ona fai mai Sart ou maumafaufau e faitau tusi, ae ui lava e le mafai ona suia lona manuia i luga o mataupu aʻoga, e le mafai ona faafitia le tama ma matauina.

I le 13, o matua o le a momoli atu ia te ia i le uso o le tuagane - ua sauni e ave le aʻoaʻoga o se alii talavou mo le taliaina i Cambbridge. Ae peitai, na talitonu le tagata masalosalo i aʻoaʻoga aloaʻia, e leʻi ulufale atu i le iunivesite.

Herbert Spencer i le autalavou

I le pa'ū pa'ū o le 1837, na alu aʻe ai Esebert e pei o se inisinia, na masii atu i Lonetona. Ae ina ua mavae 3 tausaga mulimuli ane, na ia tuua le lau laumua ma toe foi mai i le fale. O iina sa faʻatino ai e Spencer le malosi o le suʻesuʻega o le matemama, ae na leʻi faia lava o ia ma saʻo saʻo saienisi, vave ona avea ma le saʻo. Ae i le taulealea na ou alagataua fiafia i le tusitala. I le nusipepa faataamilosaga "o le le moni", na ia lomiaina le tele 12 tala i faiga faaupufai ma agafesootai. I le 1843, na latou o atu ma se isi tusi.

I tausaga mulimuli ane, na nofo ai Herbert i le va o Lonetona ma Broangham, taumafai o ia i fanua eseese o gaioiga. Na ia tusia i taotoga, solosolo ma solo, lolomiina sau oe lava mekasini, faigaluega o se inisinia ma kanila. I le taimi lava e tasi, sa le faʻailoaina e le alii talavou, tufatufa atu o galuega a Peretania ma le Siamani ma o loʻo sauniuni e faʻasalalau lana lava tusi.

Filosofia ma le sociology

O le uluaʻi galuega a Spencer, ua agavaa o "faafeaga faafomaʻi", na lomia i le 1851. I totonu lea, o le faivaumorhel e fai a o le pule o le faamasinoga o le faamasinotonu, lea na matuai tupu i le isi galuega. O le faʻavae o le tusi o le mafuaʻaga lea o le mafuaʻaga pe faʻapefea ona tausisia le paleni i le setete. O Heabert e talitonu o se paleni faapena na mafai ai ona oʻo le agafesootai i le tulafono o le saʻolotoga ma e aliaʻe faiga.

Herbert Spencer i le autalavou

O le faitauina tagata lautele na feiloaʻi i "faiga faaagafesootai", ae o le Tusi Palota, e manatu o latou na le mafai ona iloiloina le loloto o lana galuega. Ae o le faʻatupega o Spencer na tosina ai le manatu faʻapitoa a tagata taʻutaʻua a Tomasi, George Elikat, Stewart Lib

Fesootai ma i latou, na maua ai e lona itufou igoa fou i le filo i ona po nei - O se tasi o faiga fou, milille, sa taʻu mai ai o ia i galuega a Aliste Kont. Ina ua iloaina sa toe maua mai i nisi manatu o le Farani, na lagona ai le manuʻa. Mulimuli ane, Spencer, ua tele lona faamamafa e le i manino i ona manatu.

Ata o le Herbert Spencer

I le 1855, o le ata o le mafaufau, lomiaina i totonu o ni tusi se lua ua o mai i fafo. Ia te ia, na faʻamatala e Herbert lana lava faʻailoga o le soʻotaga o le soʻotaga o le psychology. O lenei galuega na avatu i le tusitala, e tele mea e malosi ai le faaleagaga ma le tino. I le toe tusia o ia, o le mafaufau mafaufau o loʻo i le pito o ona neura na oʻo mai i se tulaga mataʻutia ma le tau na o ia se tala. Ae e lei muta galuega faatino. "O faavae o le psychology" e leʻi faia le fiafia vavalalata i totonu o vasega, e le mafai ona totogi le tau, ma Spencer na tumau e aunoa ma le ola ai.

Uo na faatulagaina se muamua ulufale atu i le "synthetic filogia" o se muamua ulufale i le "system o ia lava le filosofia o ia lava. O le faiga o galuega sa tiga mo se tamaloa - Ia iloa ai aʻu o ia lava, o le mea na sili atu ona faʻatinoina, malamalama ia te ia i le taimi o le "faʻavae o le mafaufau". E ui i lea, i le 1862 O le vaega muamua na lolomiina, e igoa o le "faauu gofie". I le 1864 ma le 1866, e lua tusi o "Bases of the Bigy" na lomia.

Apilosopher Herbert Spencer

I le nuʻu na le manuia uma o le au filosofia, o tagata faitau mai Rusia ma Amerika sa fiafia. O tama fiafia a Spencer mai le lalolagi fou sa auina mai lava foi i le faʻatau atu o le tusitala o le siaki o le siaki o le siaki mo le faʻatulagaina o faʻasologa o tusi. I uo sa tatau ona galue malosi e faatauanau Herbert e ave nei tupe. O le manatunatuga seʻia oʻo i le mea mulimuli ina ua uma ona teena e le tagata mulimuli le agalelei o tupe mama, ae i le faʻaiuga o loʻo toe faʻaogaina.

I le 1870 ma le 1872, o le "faʻatagata o le psychology" na o mai i fafo. I le taimi lava lea e tasi, na mafai ai e Spencer ona galue i se isi tala tuuto atu ma le poto masani. O le mea moni, na le mafai ona aoina na o ia na o ia - ma le faanaunauga, na faasaʻoloto ai le faʻaaliga a le puaʻa o le faiā mo ia na ia faia le failautusi.

Boust Herbert Spencer

Faatasi ai latou faʻavaomalo faʻamaumauga i luga o aʻoga lautele o atunuʻu eseʻese, e ulufale i faʻamatalaga faʻapitoa. O mea ua foliga mai o siberberts o le a mafai lea ona ia filifili e faʻapipiʻi o ia o se tusi ese. O le vaega muamua o le "tusitusiga a loia" na lomia i le 1871, o le lolomiga o isi 78 tausaga seia oo i le 680.

O le tusi muamua, na maua mai e Spencerr, o le manuia faʻapisinisi o le "suʻesuʻeina mai o le faʻalauaʻitele" (1873). Na manaʻo o ia e puipuia le saʻoloto o "vavao o le lāega o le kosi" (1877-1896) - E tusa ai ma le tusitala o le tusitala, lea e faʻatagaina ai le au faitau. O galuega a Herbert na avea ma "mea taua" (1879-1893), o le galuega e tuu ai le tulaga i le "screen filosofia" tino.

Herbert Spencer - Bili, Ata, Galue ma Ola o Tagata Lava Ia, Filipo E 13628_7

Na feagai le tagata ma le magafagafaga a Peretania i le faatufugaga - o le faʻalauteleina o le tafe, na amatalia i Farani. E talitonu ona soo, o metal metaphys na le mafai ona taliina ai fesili faanatinati o le saienisi faaonapo nei. Latou te leʻi fiafia i le le mafai ona mauaina faʻamalosi tino, sili atu le aoga na latou vaʻaia i ni suʻesuʻega faʻapitoa. Spencer, faʻatasi ai ma le faʻavae o le taimi nei e Arona, ma na avea Ioane Minima, ma avea ma sui o le uluaʻi feʻau o le faitava.

Ua salalau le talitonuga o le evolusione o le evolusione o Herelt. E tusa ai ma ia, evolusione o le faʻavae faʻavae o atinaʻe i totonu o le Phonamena. O se uiga masani o suiga mai le le mautonu i fesoʻotaʻiga, mai le homogenoous e heterogeliaus ma mai i se tagata le fetaui. O le iʻuga o le evolusione i le Spencer o paleni - faʻataʻitaʻiga, alualu i luma ma faʻasaoina faʻamalosia i sosaiete. O lenei manatu o le FilomoroH sa faʻaogaina e aʻoaʻoina ai agafesootai, popo, mafaufau ma isi le gagana.

Apilosopher Herbert Spencer

Sa saunoa foi Matifofo ia te ia le tusitala o le Ordinamu Teato. Sa foliga mai na ia te ia le faʻalapotopotoga o se faletama, lea e faʻateleina ai, e sili atu le faigata, o loʻo popole pea i le taimi lava, ae o nisi tagata e feola, pei o tagata fou e omai i taimi uma. e fesuiai. Malo Matutuatu Faʻapolofesa Faʻailoa Faʻatusatusa ma Vaega Faʻapitoa o le Faʻalapotopotoga Faʻatinoina nisi o galuega.

I le faʻaopopo atu i le maʻalii faʻamanatuina "system o le filosofia papupuni," o le Spencer tuuina atu ni numera o tusi, o loʻo - 1884), "faʻamaoni" ( 1902) ma isi.

Olaga a le tagata lava ia

E uiga i le olaga a le tagata lava ia o le filosofia e le o iloa tele. O le mafuaaga autu mo lona tuufua o lo o nofo i le mea moni o lona mauoa na tuuto atu i le galuega. I le 1851, na laga mai ai le tagata mafaufau loloto, ma saili mo ia se ava talafeagai, na aveʻesea o ia e lafo i le pale.

Ata o le Herbert Spencer

Peitai, o nei fuafuaga e lei fuafuaina e faʻatinoina - Sa mau o ia ma le teine, sa mumusu Spencer i le faʻaipoipoga. O lenei filifiliga na Ia tulaʻi mai ai le mea moni na faʻapea o le aʻoaʻoga. I le lumanai ai, sa le fausiaina e Herard lona aiga, ona mafaufauga uma na toso i saienisi ma tusi.

Maliu

Na maliu Jerbert Spencer ia Tesema 8, 1903 i Brighton. Na tanumia o ia i luga o le fanua maualuga maualuga i Lonetona, i tafatafa o le lefulefu o le isi ofe o le filosofia filosofia xix senituri - Karl Marx. O le maliu o le tagata le mautonu na muamua na muamua i tausaga o maʻi - i le faaiuga o lona olaga, na le toe ala mai mai le moega.

Tuugamau o Herbert Spencer i le fanua maualuga maualuga

Tusia e le "Autobiography" na lomia i le 1904, ma le au faitau o tusi totoa mai le vaega. O le faʻavae o Spencer na taʻuina mai aʻo leʻi lolomi le tele o tulafono, ma tele na o aʻu na muamua atu i ai-faasalalauga. I le aso muamua, sales "Autosbiography" na togiolaina e ala i le gasologa, o le faitauga lautele na le maasiasi ai lava le matagofie tau.

Bibliography

  • 1842 - "O tuaoi talafeagai o le Malo Mana"
  • 1851 - "O le Social Static"
  • 1861 - "aʻoaʻoga mafaufau mafaufau, amio lelei ma faʻamalosi tino"
  • 1862-1896 - "o le synthetic filosofia sclosophy system"
  • 1879 - "" Amiotonu faamatalaga "
  • 1884 - "maopoopo ma setete"
  • 1885 - "Onolosofoi ma Lotu. Natura ma le moni o tapuaiga "
  • 1891 - "tala: faʻasaienisi faʻasaienisi, faʻapolokiki ma le fiafia"
  • 1891 - Le Lauga "
  • 1902 - "mea moni ma manatu"

Upusii

"O le moa na o se auala e maua ai e le tasi le fuamoa o le isi fuamoa." E leai se faʻalavelave a tagata uma pe a le solia le saʻolotoga o isi tagata. "" O le manaʻoga o aʻoaʻoga - o le fausiaina o se meaola e mafai ona tuʻuina atu latou lava, ae le o le mea e mafai ona faʻatautaia e isi. "

Faitau atili