Henry oreine - ata, talaaga o le tino, o le ola faaletagata lava ia, mafua ai le oti, solo

Anonim

Talaaga

Heinrich Heei o se leo Siamani, o ai le galuega o se faʻataʻitaʻiga o le Peni o Roderincesm i tusitusiga. Lomiga ma faitioga, na ia ufiufi faafitauli o ona po nei i le taimi nei o le malamalama ma foliga matagofie. I le mavae ai o tausaga, o sili atu o moliga sili o le lalolagi na faia musika mo solo solo ma masani i le galuega a Heane ma fesoasoani ai avefeau.

Tamaitiiti ma le Autalavou

O le igoa atoa o le tusitala o le Kerisiano Johann Henirich heine. Na fanau le tama ia Tesema 13, 1797 i Ua maua mai e Dausseldorf i le aiga o tagata Iutaia ma o le ulumatua o le toalima tamaiti. O le tama o Herene, Samasoni, o fefaatauaiga alamanuia i totonu o Rhiline Region. Na aumaia e le tina o Petati tamaiti, ae sa fiafia i Galuega a Iera-Jacque Rousseau Rossu Cassseau ma faataʻitaʻi se tele fua. Sa ia alofa i lana tama ma tausia i le lumanai o le tama. Na vaai sao Betty, o se loia, a se lautele, ae o le taunuuga o Hreiti sa ese.

Betty Heine, tina Heinrich Heine

O tausaga o tamaiti o le tama na pa'ū i le vaitaimi o Farani galuega. O le taimi lea, na olaola ai Soloafisa i Europa, ma faiga masani na maua ai se tali i le lalolagi lautele. I le tausaga e 13, na ulufale ai Heinrirch i le Katoliko Lyceum. I le 16, na avea ai o ia ma fesoasoani i le tofi o le Frankful Pa o auʻau, ae peitai, talu ai o lenei galuega o loʻu malosi sa le fiafia ia te ia. Ona auina atu lea e matua le tama i Hamburg, lea na malamalama ai le tamaloa le az o le aufaioloa i lalo o le tausi fanua o le afu a le au tautupe Solomona.

I le 1818, na aumai ai e Henry le puleaina o se kamupani laʻitiiti. Ua le manuia o ia, e le o se lagona i teuga tupe. I le taimi lava e tasi, na amata ona e fesoʻotaʻi ma aiga o lona tina. Uncle Sini o Sini Learsen na iloa ai le a le mafai ona faʻasaʻolotoina se tagata faʻatau atu mai le ale a le tama a le ale a le a le a le a le a le ale a le Iunivesite e ulufale ai i le University University. O le faasamoa o vaavaai le poto faasolitulafono, faitau mai i galuega a le Sikaiati ma vave ona latou mafaufauina le olaga e leai ni tusi. Sa naunau foi o ia i tala a tagata fai mai tala pepelo, lea sa atagia mai i tusitusiga na faia mulimuli ane ai.

Smith Heine, Uncle Henry Henie

Na ulufale Heine i le fai faiaoga o le iunivesete a le Iunivesite a Pono, ma vave ona faaeeina atu ai i le iunivesete a Götenn. I le tausaga mulimuli ane, ma le laititi ona o le tapa, na le aofia ai Henry. O ana tamaiti aʻoga na faʻailogaina e le pusi ma le fiailoa, ae leʻi faʻaavanoaina e le alii talavou le naunautaiga i le sciences. I le 1821, na avea o ia ma tamaititi aʻoga o Berlin.

Na alu le tamaloa i le salons ma masani i le auvai o Siamani. I le iunivesete o seevae, sa ia faʻalogologo i le gasologa o le filosofia o lotu mai George Beel, tala mai ia Aukuso o Schleel. Nei masters na faia ona manatu. O le puipuiga o le tusiga a le tamaititi aʻoga na faia i Göttingen.

Ata o Heninrich Heine

I le 1825, na ia mauaina le igoa o fomai. Ina ia mauaina se tipiloma, na faamalosia ai o ia i talia luturaism, aua o le a le mafai e tagata Iutaia ona i ai se pepa talafeagai. Ae o lona uiga o le tusisolo na musu e ala i Ona manatu.

O le amataga mai o Heine na mafua ai le tele o aafiaga i lona agaga. Sa ia vaʻavaʻai, ao faia e tagata Iutaia le aia tatau tele i le taimi o le Falani galuega, nai lo le taimi muamua. Ma, ina ua uma ona faaali mai i le itu taua a le au Rhineron, ona toe foi mai lea o mea uma i lio, ma o poloaiga a le Ofisa o Talosaga na teena le nofoaga. O le tutusa o tagata Iutaia, lea ua amata i Napoleon, faaumatia, ma na atagia ai i pese o Heine.

Le Foafoaga

O galuega muamua a le vao, lolomi i le taimi o aʻoaʻoga i le Iunivesite o Perelini, na avea o le "Maou" Maou "Basenter". Peitai e oʻo lava i luma, amata ona fatuina e le tusitala ni fatu e uiga i le alofa. O ana fuaiupu na faapaiaina i le tausoga o Amoia, lea na le popole ai lagona a Henry. I le 1817, o le mekasini "leoleo na lomia i nisi o latou, ma i le 1820 se aoina o galuega o le" mafatiaga o puapuaga "na o mai i fafo.

Heinrich heine i le autalavou

I le 1821, na amata ai ona ofo atu e Henrich heei ia solo solo solo i le nusipepa, ae sa tumau pea le le taliaina e le au maimoa ma le faitio. Heinrich o se tusi tusitusi ma galue malosi. E le o toe umi a faalavelave "Ratcliffe" ma le "Almanzor" na lomia. O le aoina o Potus "Lyrical Intermezoo" na tosina i le fiafia o le au feololo i Heene. O ana solo solo na faʻamatala ai faʻafitauli lautele. Tetee i le tupu o le tupu tupu ma sauaga o tagata Iutaia na atagia mai i le galuega a le fale.

Faitio sa atoatoa i Henrich, o lea na ia filifili ai e tuua le aai ma alu i Arapi, ae o le mea moni sa ou alu i Cuxwagen. Ona asiasi lea o Hamburg, Lyburg, Berelin ma Göttingen. O le taimi mulimuli o le malaga o le Harz. I lenei vaitau, sa feiloai Hei alii ia Johann Gothhe. I le 1825th, na faʻamaeʻaina e le Itumalo ana suʻesuʻega i iunivesete, o loʻo pasia loa le suʻega mulimuli, ma avea o se fomai o faaletonu faaletulafono o le lona lua tikeri. Na ia malaga atu mo Hamburg, lea na ia faʻaauau ai ona faiaoga.

Heinrich Heei i le matagaluega i le iunivesete

O tusitusiga a le talavou Tusitala mo se taimi umi na umi e leai ma le faalogo ai. O le uluaʻi manuia tele na oʻo mai i le 1826, a vaʻai atu le malamalama i lana malaga o le "malaga i le graz". Ona tulaʻi mai lea o ata "ma le taamilosaga" Ia Fafine "ma i le 1827 - le" Tusi Muamua Galuega. Funalea lele, o le suluiga o lagona ma lagona na aveʻesea ai le aufaitau. O le lagona na faamatala ai e le tusisolo le mea na tutupu i itu uma na tutupu, manumalo ai i le au faitau.

I le 1827, o lona fiafia na maua le valaaulia i le pule faatonu o le nusipepa "o lona faapolokikinetiki faapolokiki i Munich. O le afa tausaga na alu ai le tusi, na alu ai le tusi i lenei 'aʻai ma alu i le malaga i Italia, lea na tu ai le feʻau i le maliu o lona tama. Na faamalosia Henirich e toe foʻi i Hamburg, lea na ia lolomiina ai le 3 vine o le "femalagaaiga vali" taamilosaga ma filifili e alu i Pale. I le 1830s, sa i ai ni maligies i le laumua o Farani. O lea, sa atoa le fouvalega o le luasefulu ma le faanoanoa, lea na ia lagona ai le nofo ai mo lona manatu.

Ata o Heninrich Heine

Lafoina i le 1831 le tusi "New Spring" i luga o le galu o le masani ona malaga lea, o le tusisolo o loo faamaonia i Pale. I Farani, na ia aumaia ma le fiafia ia Bercward Berlioz ma Federic Whonin, Streean Strein ma Teophyl Gaudaer, Alexander duma-sinia ma isi tulafono faaleagaka. O le saua o taʻutaʻua, faʻaʻoleʻole, faʻatasi ai ma Siamani, sa le faʻamalosi mai i Siamani. Na lomia le solosolo i Farani ma Siamani. Lolomiina "Florenio Po", "Aʻoga Faʻafiafia" ma isi galuega a le tusitala.

Ina ua uma ona suia le nofoaga o nofo ai, na fatu ai e le tusisolo ina ia avea se faʻasologa o 'upu faʻa-Farani "mo le 1834 ma le poto o Siamani", e faʻavae i luga o ana tauemuga. Ona o le tala a le tusitala e uiga i le tulaga o le saʻolotoga o le saolotoga o le Nazearyan ma Ellinov, o le galuega na mafua ai le le taliaina o tagata lautele.

Monument i Henry Healine i Berlin

I le vaitau lea, sa amata ai Gane mea tau tupe. Na faamalosia o ia e faaaoga alauni. O le faʻaleagaina o tulaga o le konekarate lea na lomia ai le tolauapiga a Julius, tusa ma le mea lea e tuʻuina atu ai aia a le tusisolo i galuega a le tusisolo. Fesoasoani mai le tuagane o Paulo na faʻasaʻo aʻe se tulaga, ae o lona tiute faʻamaʻapegaina lona ola maloloina. O le tusisolo ma faigata na siitia, e ui ina le tuua le galuega.

Nofoaga i le atunuʻu o se isi tagata na tuʻuina i lenei vaitaimi ma faigata. Faatasi ai ma le alofa faapitoa mo Tina, na tusia e le tusisolo tusisolo le solo "Siamani. Taulaga taumalulu tala. " Tosca i luga o le debiris na mafai ai e tatalaina le tusia i le heimeni o Henai foo "o le alafave moni", lea na faaalia i le tamaloa fouvale o tagata faigaluega. E leʻi faʻatagaina o ia e le faʻapolokiki e toe foʻi i le fale.

Heinrich heine

I Farani, o se poloiliki o loʻo taʻua o "ese" na lomia, ma le 1840 le tusitala na tatalaina le tusi "i le Saisa" I le 1842, faasalalauina le solo "ulufale mai i le foga o le fomu", i le 1844 - o se faʻaputuga fou fou ". I lea vaitaimi, sa maliu ai tuagane Unctu taeao, na ia tupu mai i se aliipulela o 8 afe Franks. I le 1851, na latou tatalaina ai le tusi mulimuli o Pychs Geene - "Romservo". I le taimi o le Tusi, na mafua ona galue i ana lava "toe taua", ua amata ona tusia i le 1840.

Olaga a le tagata lava ia

O le talaaga o Henirich Hiei sa fesoʻotaʻi ma tusitusiga, ma musumusuga, pei o se tusitala, na latou aumaia le alofa ma lagona na latou aumaia mai le mea na tupu ia te ia. Ina ia faatupuina se alofa o fatuga i tausaga talavou o Ia o le afafine o le tuagane o Solomona, Amalia. O lagona mo le tausoga sa le o le Mutuale, o le teine ​​e faaipoipo i se tagata faatau nai lo Hennich le fatu.

Amalia, o le muamua alofa o Henry Heane

I le 1835, o le ua masani o ia o le luma o le lumanai le filemu o Eszhenie Filemu le Reresan, lea o lona matua e taua. O le lalolagi na le iloa faitau ma tusitusi mea e faʻamalosia ai le talaʻaga o le aʻoaʻoga o Heine. Na ola fua tagata fiafia i le faʻaipoipoga. O Ieni e talisapaia le le amiotonu ma le naunautai o le tele o marola, ma faʻatulaga o ia i le fale faʻamau o tamaʻitaʻi tamalii mo toleniga ma asiasi i lana pele.

Matrilda, Henry Hemie

O le faaipoipoga i le va o Heeri ma le lalolagi na finagalo o ia i le 1941. E le malamalama uo pe faʻapefea ona faʻatasia o ia lava ma se upu e le mafai, ae o le tusitala sa faʻamaoni i lona toʻalua, pei o ia. Sa fiafia le tusiliga i lona lava olaga mai le lalolagi, ae le aliali mai tamaiti o latou faaipoipoga.

Heinrich Hine ma Camilla Wortr

I le tausaga a o lei maliu o ia, o Camila na taunuu mai ia te ia, o se tagata fiva o le fusifani, lea ua fausia aso mulimuli o lona olaga. Na alofa Heinrioch, a ua le i auai ma lona toalua.

Maliu

I le 1846, Henry Heebie na paina le Spil Cord Puapuaga. I le 1848the Poet i le taimi mulimuli na ia alu ai i luga o le ea fou, ona faapena lea e avea o se moega, lea na taua o le "Mafutaga Mafa". I le taimi o le faʻamaʻi, na asiasi atu ai ana uo ia te ia: Id o le Balzac, Sine oneone, Richard Whinner. O le tau o le laina o le laina o lona fale, ma o le Fitugafulu e Mafaufaʻu, e uiga i le faiā ma le tagata o loʻo leʻi masalomia se taimi umi. O le faʻamatalaga a le faiā a le Pule o le Paʻaga, o ia ma ofa o faʻamaumauga o tusitusiga o talaʻaga, asiasi ia Iriney i aso mulimuli.

Monument i le tuugamau o Henry Herene

HEIN sa tausia se mafaufau masani i le taimi o le falepuipui o le fale ma faʻaauau le galuega. Na tausia o ia e le paaga ia te ia seia oo ia Fepuari 17, 1856. O le mafuaʻaga o le maliu o le tusisolo o se maʻi umi. Na tanumia o ia i le montmaartra laufanua. Matrilda maliu i le 27 tausaga. E le pei o le toʻalua, na tiga lona oti, na maliu ai le lalolagi mai le mataʻu i le olaga.

Upusii

"O le a le alofa? Ole nifo lea i le loto. "" E tusa lava po o le a se aoga mataʻutia, o loʻo ia mauaina le toaaga faaleagaga o le tupu o le tupuaga - o le oti! " O le sili sili ona maualuga ma manumalo i lagona uma! Ae o lona pule silisili ese e pepelo faatapulaaina lima agalelei, i le toetoe lava a le manatu faapito. "" Mea uiga ese! I taimi uma, na taumafai tagata leaga e faaleʻatasia a latou mea taufaʻapelelei e ala i le tuutoina i le tuuto faasaga i mea e fiafia i ai lotu, ola mama ma le alofa mo le alofa i le lalolagi. "

Bibliography

  • 1820 - "Tamaitai Talavou"
  • 1824 - "o le Oreley"
  • 1826 - "malaga i Harz"
  • 1827 - "Tusi o pese"
  • 1827 - "Saute Sato"
  • 1834 - "mo le talaʻaga, lotu ma le filosofia o Siamani"
  • 1841 - "O le TRA Frol"
  • 1844 - "Siamani. Taeao o le taumalulu "
  • 1844 - "Pogisa Fou"
  • 1851 - "Romservo"

Faitau atili