Lorenzo MedicI - ata tifaga, talaaga le tino, o le ola tagata, oti, Florence, laupapa

Anonim

Talaaga

O le "maoae" Lorenzo Medici na nofo i le vaitaimi o le aso o le hausian renaissance. Faiga faapolokiki, diplomamama ma tagata atamamai, tusiata ma tusisolo tu i le ulu o le Floredine Republic, de mea o lona tupu malo. Na suli ese le tagata o le Setete o le Setete o Kozimo na lauiloa mo le mea moni i se tulaga faʻapitoa ma le tamaoaiga tulaga, na mafai ona ia faasao le lalolagi ma le tausiga o tagatanuu.

Tamaitiiti ma le Autalavou

O Lorenzo D Piero De Procali, o le na mulimuli ane natia i le suafa o le Norcen, na fanau ia Ianuari 1, 1449. O lona tamamatua o Kozio o le matua tuai o le faʻavae o le dynasty o payrenine pule, o loʻo faʻaputuputu se tasi o le tele o setete i Europa. Le fiafia i le alofa tunoa ma le lagolago a le matagofie tusiata, ua o atu le tagata leoleo ma teu i le lagona o le faʻamasinoga ma le alofa mo le matagofie.

Tama Lorenzo, Pyro Dy Kzimo, Taunuu mai le Mana ma sa i le ogatotonu o le olaga lautele o le Republic. O ia o se Aovie ma Pantonne Au Paia o Tupu Natura e Tupu, ae o le Uncle Giovanni Diad satōs ma le saogalemu o pisinisi o le Medici.

Lorenzo Medici i le autalavou

Sa sau le tina o le faʻaauau o pule o Foretrane o Lucreta Tornaboutonie o loʻo fesoasoani i aiga lagolago a le Medilocerophers ma tusitala o le prosaclec a le au atamamai. Le fafine aʻoaʻo, tusitusi hesnents ma solo solo, ina ua maeʻa le maliu o le toʻalua ua avea ma faufautua i le manaʻo e pulea ai le itu i matu ma lagolago le tulaga lelei o le itu i matu ma lagolago .

O matua uma e masani lava manatu i le lumanaʻi o le pulega o Florence ma, na faʻatauina tamaiti e toʻalima, manatu o Lorenzo le Sili Tylented ma folafola. Na latou faʻatulagaina le aʻoaʻoga o le Alo mai ni diplomat, epikopo ma le faapalepale ma le taliaina le naunau ma isi elemene o le militeli ma faʻamalosiʻau.

Faatasi ai ma mataupu lautele, Prero Dir Chzimo sa lomia le faʻatulagaina o misiona a le Alo ma le 15 tausaga na ia faʻaaogaina ai ma le tagata fai pisinisi i lona tuaoi ma tua.

Pule o le Vaega

I le 1469, ina ua maliliu lona tama, na fautua mai ai le loomatua o Lorenzo le Komiti o Flonera, sa faʻateleina lava i tupe eli ai, Taua ma Vaʻa a le Faʻasalalauga. O le suli o loʻo amata ai le tele o Europa na amata ona taʻitaʻi le Malo e ala i tagata e tusa, ma le manaʻomia e tagata faʻamataʻu, peimeni ma polokalame faʻatonutonu.

Ata o Lorenzo MedicI

I se tulaga lea, o tagatanuu o le pulega o le malo, sa avea ma se saolotoga faapolokiki faaupufai, na galue e uiga i le Depotitasm ma le pule a le pule. O le iʻuga, na faʻatulagaina e le aiga o Papes; le tane a le Lorenzo, Biani Metiac, ma faʻatulaga se taupulepule e faasaga i le i ai le ola.

I LE ASO SPTETER, Aperila 26, 1478, o le kulupu ulu atu i Farani na faia se taumafaiga ia Lorenzo ma lona uso o Jublic. O le a le tausiga o le faaiu, ma faamanuia i le pope a le au nlew rewuch IV, na manuia ai na o le afa. O le pule o Pulega o Soloaloa na sosola ma le loto i ai ma sola, ma tuu ai se aiga ua maliu i le le mautonu o tagata solitulafono.

O taualumaga na mulimuli atu, e aofia ai le au taupulepule i le taupulepule, e aofia ai ma le tamafafa o PontAda ma le Archishop o Pisisa, sa maua, o le a le tali a le LANDS, ma fasiotia. O nei faiga puipuia e taʻua i le ita o le Paʻia vaʻaia, o ia na mauaina le tele o vailaʻau o le vailaau o se tali, na tuʻua ai e le malo o le loia, o lo o tuʻua i le malo o le pulega o le malo.

Pulu Lorenzo MedicI

I le faalogo ai o nei gaioiga sa leai se aafiaga a nei sika i le tupu o Nafati ma faatupuina se osofaʻiga a le militeli. O tagata e papa faataamilo i le Aliʻi, ae sa le mafai ona latou teteʻe atu i fitafita faʻatupuina, ma na amata ona faʻamalolosi le taua. Na faʻatagaina e le faʻafitauli naʻo le faʻafetai i le faiga faapolokiki ma ni taumafaiga a Lorenzo, na o atu i le tupu faʻamoe ma ni nai masina mulimuli ane ina ia se feʻau toʻafilemu.

O lenei alualu i luma o loʻo faʻatinoina pea i le au faʻavae faʻavae na tauanau ai le faʻamalosia o le malosi o le Dullus Dynosy, faʻapea foi ma Farani ma le Farani o Roma ma le Farani Roma ma Malo o Roma ma Malo o Roma ma Malo.

E aunoa ma le matauina o tagata aisi, le au o loʻo sili le alofa o tagata i lona lava pule, na amata ai ona fefaʻatauaʻi ma le OTStoman Soul Ahmed i le Republic.

Statut Lorenzo Medicki i luga o le Facaide Gallery Uffizi

Naʻo le pau a le pogisa ma le taʻuleleia o Lorenzo Medicic o le mea na tupu i le Mining Mine i le Ververe, pe a manaʻo i le lotoifale, e faia se teuga tupe maua mai le alavai. O le le manaʻo e avatu le leona o tupe maua mai le faʻatau atu o mea moni a le malo, e faʻafaigaluegaina e le malo le faitau aofaʻi o tagata ma muamua le taulaga.

A leai, o le ulu o lafumanu e tatau ona iai i mataupu ma mauaina le tele o uo, o loʻo faʻaauau ai tu ma aga masani a le aiga o le matagofie. O Lorenzo na siomia ai o ia lava e ala i le aufaters, o loʻo i ai Aninio Xeleonolo, Sandro Bottracelli, Leonardo David. E ui lava ina mataʻutia le pule a le pule i lana lava foaofiʻiga ma tau, na Ia saunia ai atavali atu i galuega faatoat-isi.

Ata o Lorenzo MedicI

Peitaʻi, e le gata i lea faʻasaoina o le fiafia o le matagofie o a latou fanau o Kozino, ae o loʻo fesoasoani foi ina ia faʻamalosi faiga faʻapolokiki ma le puao faiga. Mo se faʻataʻitaʻiga, e ala ia tusiata na auina atu i le faia o sese o le falesa a Sekstinin, sa faʻamalosia ai e Lorenzo le lalolagi i le Emepaka a Roma.

Aoina o tusitusiga eiea ma mea taua, o le ulu o le malo o le aiga ma pe a maeʻa le vaega o le vaega o le auʻaunaga a le aiga ma tupe a le malo.

Olaga a le tagata lava ia

I le 1467, na malilie ai Lucretria tornabuii i le faaipoipo a lona tama ma le Arsistocrat o Claric Ornini. O le faʻaipoipoga na faia ia Fepuari 1469 i le Tala Faalone o St, ma tausaga ina ua maeʻa le sauniga o Italia Ruzel ma le lotu.

Peitaʻi, sa manaʻomia e Lorenzo le suli, ma o le a faʻaauau pea le anoanoaʻi o le agatasi "fua o fanau. I le aotelega, o pulega lona tolu o le Medici Dyyasty na i ai le 10 tamaiti, e toʻatolu na feoti i le pepe.

Loo luga Tornabounono, faletua Lorenzo MedicI

O le nofoaga o le ofisa tonu o Florence na mauaina Piero II II DIrenzo, 1472. Ma o le isi atalii o Giovanni Danitzo na avea le pou o le mataupu o le Ekalesia Katoliki ma maua mai le igoa o le leona X.

Lucretian ma Lorenzo sa le fiafia i lona lava olaga. O le pule o le Republic na faaalu le tele o le taimi o loʻo siʻomia e mataupu ma lagona agamalu mo le teine ​​o Floreding o Lucretia. Ma o lona toʻalua na asiasi i lea taimi ma lea taimi na asia ai Roma, e aunoa ma le fefaʻasoaaʻi o manatu o le tagata, ua tumau mo se taimi umi lava o aiga.

Maliu

E tusa ai ma Biogurephers, o aliʻi uma o le fomaʻi ma totoga tikeri o kavity mafatia ai oona ma le fiafia, ae e leʻi sili atu le fiafia o Lorenzo.

E ui lava i le mea moni o le tupuga o Pierrot na auai i le Kozimo e masani ona auai i le taamilosaga o le Knight, o le faamaʻa na faia o ia lava mai le 43. Na le toe faia e le pule le faʻatautaia o tulaga lautele ma e sili atu le litaea i le atunuʻu 'olo i le auala.

Topi Lorenzo Medicsi i le Balisica of St.Suty i Florence

E tusa ai ma le molimau a tagata faigaluega, i le tautotogo o 1492, o le tulaga o le soifua maloloina o le malo o le malo, e pa lemu i le ulo o le floreming isful i le ausa o le floremini. Na i ai ni suiga o le mafuaʻaga o le maliu o Lorenzo Mamalu na faia e le mole, o le Reformer Dzhirolla, e ono foliga na maua e le fiva.

O le sui mamalu o le Medici Dynasty na tanumia i le tuugamau o Retatelu, o loʻo i totonu o le BasilAca o le St. Faʻafoe i Florence. I le 1559, o le tino o le Pule o le atunuu o le nuu ma lona uso o Justiano na siitia atu i se itu faalauaitele, na teuteuina i lalo o le tuugamau o Mitelanna.

Manatuaga

E leʻi talie mai tala faʻapolokiki a Lorenzo Medic i ni galuega faʻapolokiki ma le mamalu o le militeli na faʻaaogaina. Peitaʻi, na tumu le faʻatusa o le pararerene ua teuina i le talafaasolopito ma mulimuli ane na faʻaaogaina i mea taulima, ata puʻeina ma faʻaaliga o Doal Vieress ".

Daniel Shaman e pei o Lorenzo MedicI

I le amataga o le XVIoni, o le igoa o le atalii o Kozimo o Kolimua o le Tusi "Silisili Ese" Niccolo Makiangan II ".

Faitau atili