Peter Kiptuts - ata, talaaga o le tino, o le ola faaletagata lava ia, o le oti, phiesiki, nobel debue

Anonim

Talaaga

O Peteru Kipiti o se Sovice Fretices, Intearyer ma le Sounderterter. O lana tusitala o loʻo auai i le galuega i le tele o le tele o faiga ma le maualalo o le vevela, o le eletise ma plasma. Na ia atinaʻeina le metotia sili mo le gaosiga o faʻavae sili maneta. O tamaiti o le John Lenoidovich na fausia ma mea faigaluega mo le malulu helium ma le fausiaina o se metotia mo le aloese mai le ea e ala i le le mautonu O le sao i le saienisi na aumaia e saienitisi e faigata ona ova.

Tamaitiiti ma le Autalavou

O le lumanaʻi fomai fananau mai i le karstadt ia Iulai 8, 1894. Na galue lona tama o se militeri a Minice ma sa galue i le fauina o olo o taulaga. Na suesue Tina o Talalkfure ma tusi a tamaiti. Na alu atu Peteru i le aoga i le 11 tausaga le matua, na avea ma se tausaga. Latina mo le tamaititi aoga faigata mataupu. Na faigata le polokalama, ma a atoa le tausaga mai le Gydatus na tatau ona ou alu.

Peter Kiptuts i le autalavou

O le mauaina o le fausia o Kipitita na alu i le Croystadt aoga. O mataupu ua maeʻa, ma na faʻauʻu le taulealea mai le aʻoaʻoina ma faʻailoga faʻaaloalogia, faʻamatuʻuina i le 1912. I le taimi muamua, na ia manaʻo e avea ma tamaititi aʻoga o le Iunivesite o State and Aretamation of State University i St. Petersburg, ae o le tauvaga a le tagata talosaga e leʻi pasi.

Ona ia tosoina atu lea o le polytechnic inisitituti, lea e faigofie ona ulufale ai i le tauvaga o eletise eletise. Mai le masina muamua, o le talenia o le tamaititi aʻoga na tosina i le naunau o le Softsos Sheam iaffe. Na filifili le faiaoga e tosina mai Kipitita e galue i lona lava fale tusi.

Na fesoasoani le faufautua ile atinaʻe a le FORDE ma fesoasoani e alu i Scotland i le taumafanafana o le 1914. O iina, sa maua ai e se talavou le taua o le lalolagi, ona o le mea na aumaia e toe foi ai i lona nuu.

Kippitta sa i Rusia ia Novema 1914. I le tausaga mulimuli ane, sa ofo ma e tofia ai na o se avetaavale o le tumama o le tumama. I le 1916, na toe foʻi mai ai Peteru, ma le tama aʻoga toe foʻi pea i Petersong, lea na amata loa ona alu aʻe i galuega faataʻitaʻi ma le tama. I le taimi lea, o le tusi muamua o le suʻesuʻe e ana tagata suʻesuʻe.

Gaoioiga faasaienisi

Galue ma se tikeri i le iifffic potoga captitta tusa lava ae le o le puipuiga o le tipiloma. O le tagata faʻapitoa faʻapitoa na valaaulia i le X-ray ma leitio inisitinitiute. O lona uiga o le pedagogical gaioiga o togafitiga. Polofesa na sili atu lona sao i le alu ese atu o Kipitita i fafo atu e maua ai le poto fou. Ae e le faigofie.

Sheam Iofffe, John Kaseta ma Alexey Krylov i Farani

Mai i fafo o le tuaoi, na o mai naʻo le fesoasoani a Manumme Good i le 1921. Na auina mai Kepitita i Peretania. Na avea o ia ma tagata faigaluega o le lala o apaʻau ma ulufale mai o le Earnst Reznenford. Ina ua mavae ni nai masina, e leʻi leva ona avea Peteru Lenoidovich o se tagata faigaluega o Cambridge.

Lenei na ia manumalo i le talitonuina ma le faʻaaloalo. Na ia amataina le suʻesuʻe o fanua maneta maualuga ma tuu le muamua faataʻitaʻiga i lenei nofoaga. I totonu o galuega muamua, na avea Kistuta e avea ma soʻotaga soʻotaga ma Nikolai Sermenov, faʻapalepale i le suʻesuʻega o le maneta taimi o se atota o loʻo i ai i se malae. O le suʻesuʻega na mafua ai le poto masani o le swer-gerlacha.

I le 1922, na ia puipuia lana tusiga fomaʻi, ma i le 1925 na avea o ia ma se sui o se fale suʻesuʻe i luga o suʻesuʻega maseneti. Ina ua mavae le 4 tausaga, na tofia ai e tagata suʻesuʻe se sui o le Soleon Royal Society. O lana fono na lagolagoina le fausiaina o se fale suesue faapitoa mo le saienitisi. O le aafiaga na maua i le 1933.

O le itu taua o galuega i le taimi lea mo Kaphitta o le suʻesuʻega o le suia o le nutimora ma leitio ua pala. E atiaʻe meafaigaluega mo le faʻatautaia o mea lelei maneta ma maua ai ni taunuʻuga le aoga, solia le faʻamaumauga o faʻataʻitaʻiga muamua i le tele o taimi. O lona ola ma mea na galue ai ua talia ai fanua ua molia ai oe lava ia.

Ina ia faaauauina suʻesuʻega, sa manaʻomia le laumua e toe foʻi i lo latou nuʻu, pei o aiaiga talafeagai e manaʻomia e suʻesuʻe maualalo le vevela o le tino. O le Soviet Soviet, lea e masani ona faʻamoemoe i le saienitisi tumau mausali, na sauni e faʻaaoga le Patino. Ae na ia faaalia se tuutuuga: Tumafa atu i fafo i lana lava talosaga ma i soo se taimi.

I le 1934, na asiasi mai ai Peteru Le Lenoivivi ma sa asiasi i lona nuu, ae a o lona uiga, sa ia iloa le igoa o Lona mamalu Peretania. Mulimuli ane, na faʻatagaina le toʻalua o Fomas Puaoiosi e tuʻu mai mo tamaiti ma le aiaiga o le faʻamalosi mai. E leʻi faia e le faʻatauaiga o le Igilisi uo i le Soviet Soviet. Sa tatau ona nofo le laumua i le USRR.

I le 1935, o le fomaʻi ua ulu atu i le inisitituti o faʻafitauli o le tino i le Lusia aʻoaʻoga o le poto. E leʻi faʻatagaina na ia na paʻu'ū ae le tagata faalautele o le saienisi e le gata ai lea o ia le faaiu le tagata o le ola. Na ia talosagaina mea o lo o galue ai o ia i Peretania. O le Poloford Bourd ma le uiga o le mea na tupu na faamalosia ai le faatau atu o le auala USSRA.

Na faʻaauau pea e Kepitta e suʻesuʻe ai le malosi maneta fanua i totonu o le au faigaluega mai Cambridge. Faʻataʻitaʻiga ua tumu i le tele o tausaga. Na totogiina taualumaga: PETER LEOLIDOVIVICHICHKID LE FAAFITAULI O LE FAAFETAI O LE STARINE

O le helium na otometi ona fiafia i le auiliiliga. E tutusa foi meafaigaluega o loʻo faʻaaogaina i le gaosiga o atunuʻu uma o le lalolagi. Ae o le tulaga autu na avea ma mea taua na avea ma mea taua i le faiga o le phiecs ma i le saienisi o le vevesi o le supersul o le hethuum. O le leai o se faʻaaliga o le vailaʻau i luga o le vevela i lalo o le 2 tikeri celsius na avea ma se faʻaiuga e leʻi mafaufauina. O lea o le tino o le tele o le tele o le suavai na aliali mai.

I le taimi lea, o Kaptitsta o le tusitala o ni tusi ma le Sountinist Science. O le malo na faʻatinoina lenei mea ina ua faalauiloa ai le poloketi a le atomic pomu ma ua fuafuaina e tosina mai ai ia Beaph Leonavovich e galulue faʻatasi. Peitai na ia teena ma aveese mai le galuega. O le faasalaga ua avea ma falepuipui i le fale mo le tele o 8 tausaga.

Sa faasalaveina le laumua ia faʻafesoʻotaʻi ma uo, ae e leʻi puipuia lea o ia mai le fausiaina o se faleʻoloto fou i lona lava Aapa. Na i ai ni mea faigata sa i ai i le fatu o le maualuga-agavaʻa suʻesuʻega sailiiliga. Kipitita suʻesuʻe le malosi i le malosi. O faʻataʻitaʻiga i totonu o puipui o se fale faʻapolofesa ua avanoa mo ia i le 1955, pe a uma le fevaevaeaʻi o Stanin ma le toe faʻaleleia o Reeli of Acadecial.

I na tausaga, o le muamua faʻataʻitaʻiga na fesootaʻi ma suʻesuʻega o le vevela-vevela plasma. O mea e maua mai ai le saienitisi na avea ma faavae mo le faia o se mea alofa. O le fomaʻi na suʻesuʻeina meatotino o le polo o loʻo uila ma suavai hydrodynamics. Peitai o le sili sili ona lelei e faauu ai le tagata agamalu ma plasma.

I le 1965, mo mea e 'ausia i le saienisi, na maua ai e Kistatta Niel Messal medal i le sauniga mamalu i Tenimaka. Ina ua mavae le 4 tausaga, na maua lona avanoa e asiasi ai i Amerika, ma o le 1978 na ia aʻoaʻoina ai o ia na fānau. Na ofoina e Niells le tauvaga a Peteru Lenoidovch ma muamua: i le 1948,1956 ma 1960. Peitai, o feeseeseaiga i totonu o le pule o le Tui o le Typ Deffirt, e leʻi maua ai le avanoa e maua ai se faʻailoga lelei lelei.

O le mafuaʻaga mo le faʻaalia na avea ma faʻa-le-vevela. O se mea manaia: O le saienitini na maua ai se faʻailoga mo le autu e leʻi silia ma le 30 tausaga, ma o lana suʻesuʻega o le mafaufau o taimi na sili atu ona manaia. O le mea lea, faitauina o se tautalaga, na mafai ai e le manumalo o le faʻailoga ona suia le autu.

O le igoa o Uphe Kiptuta na tuuina atu le "Pendulumumu o Kipitita." O le masini lea e faʻaalia ai le tulaga o loʻo faʻaalia ai le tumau i fafo atu o le tutusa tulaga. O le aʻafiaga o le Drarak o loʻo faʻaalia ai le faʻateʻaina o le eletise eletise i le eletise eletise i le eletise.

Olaga a le tagata lava ia

Mo le taimi muamua, o Peteru Kpiceda na faaipoipo i lona talavou, i le 1916. O le tama o le taʻitaʻi o le faʻamoemoe o le aliʻi o Kerinothithite o se tasi o le Komiti Faʻafoe o le Cadet Cardity ma le setete Dumsuy. I le 1917, na fanau e lona toʻalua se tama saienitisi e avea ma tama saienitisi, ma i le 1920s - le afafine faamoemoe. Na foliga mai o le fomai o le tagata lava ia sa fiafia pe a le o se faʻalavelave matuia: o le toʻalua ma tamaiti na faʻafuaseʻi ona laʻe. O le mafuaʻaga o le oti o se Sipaniolo. O le leiloa o Kipitita sa popole ma sa mafai ona faatoilaloina le faanoanoaga na o le faafetai i le fesoasoani a le tina.

I le 1926, Alexey Krylov, uo ma uo, talanoa Kispitsta ma lona afafine Anna Kylov. Na faia le faaipoipoga i le tausaga mulimuli ane. I le aiga fou o le fisi, sa fanau ai Ser ma Atii ma atalii. Uma na avea ma saienitisi. O le faamoega lona lua o Kipitipa na avea ai ma fiafia. Faatasi ma lona faletua, na latou ola 57 tausaga. Na fesoasoani Anva e galulue i tusitusiga, ma ina ua mavae le maliu o se saienitisi na fatuina ai se falemataaga na fausia ai lona fale.

O Peteru Lenoidivich e fiafia e faaalu lona taimi avanoa mo le taalo i le tali atu. E fia iloa, galue i Egelani, na ia manumalo ai i le Cambridgeshire Championship mo lenei Desktop Taaloga. E leʻi afaina le saiemanafiso le galuega i ona lima: e fiafia tele e faia ni mea faigaluega ma vai o le fale, na fiafia i le toe faaleleia o itula. Na apoapogia e Peter Koapta le sitaili na oo mai i le tofo i Egelani. Na ia fiafia i le tapaa, ua ou ofuina ni tala ma le tasi ma nofo i totonu o le fale e fausia i le Igilisi sitaili.

O loʻo iai ni fesoʻotaʻiga a Peteru ma le malosi o le Sovivet ma le Soviet maʻoti e uiga i le mea na tupu i le fanua faapolokiki ma na ia faamaoni i ni faamatalaga. Puipuia o manatu ma le mamalu o pagota o saienitisi, i le 1934-1783 na ia tusia pea i le Malo. Faafetai ia i latou, o nisi saienisi foi ua faasaolotoina.

Maliu

E leʻi ola le saienitisi i ni nai masina i le 90 tausaga o le tausaga. Na maliu o ia ia Aperila 8, 1984. O le tuugamau e tu i luga o le novodevichy fanuatanu.

Na tosina muamua Jok Kiptuta i le Institute o le Adodemy o Sciences o le USSR o saienitisi, auai i le nofoaga faasaienisi e latalata i le phorcoworks o le phiecow Faʻapipiʻi faʻapipiʻi i totonu o fale faigaluega, ma suʻesuʻega faʻatasi ma le le faʻatulagaina o le ea suavai ua matua faʻateleina ai le sapalai Steel i le USSR.

Mogla Smith Kaptuty

O Kaptutta na faasaga i le fausiaina o se pa puipui ma pepa fale i tafatafa o le Lake Lainako. O le saienitiotonu sa iai i totonu o le komiti o le fasiotiga o le tagata suʻesuʻe ma le le fiafia, na lagolagoina le tuufaatasigatisi a le au saienitisi a le USS.

Mo le lelei i le fanua faasaienisi e uiga i le laumua faila faila. I le 2017, na oʻo mai ata tifaga i faʻamalama e uiga i le Patigaina "poto masani i le saʻolotoga saʻo". O lona ata i le aso ua tuu i tusitusiga tusi.

Bibliography

  • 1966 - "galuega faaletino"
  • 1968 - "E te malamalama i le fisiki?"
  • 1981 - "faʻataʻitaʻiga. Manatu. Faʻataʻitaʻi "
  • 1989 - "tusi e uiga i le saienisi"

Faailoga ma taui

  • 1941,1943 - Stalin's Taui
  • 1943 - Fana Vailaau
  • 1944 - Franklin's pine
  • 1945,1974 - toa o agafesootai tagata faigaluega
  • 1959 - Authdal ​​pine. Lonososov Academy o Saienisi o le USSR
  • 1965 - Niels BORA Medil
  • 1966 - Cutherford's medal
  • 1968 - Medisal e igoa pe a uma ona e galue-Onessis
  • 1978 - Nobel Taui i le Physiki

Faitau atili