Max Planck - Ata, Biography, Ola o le Tagata lava ia, Maliu Maliu, Fomai

Anonim

Talaaga

O le igoa atoa o le Siamani saienitisi o le Max Carl Ernst LDDwig plackck. Mo le tele o tausaga i le laina, o ia o se tasi o taʻitaʻi o le tagata Siamani faʻasaienisi faʻalapotopotoga. O ia lava le tatalaina o le numera o le numera. O le fomaʻi na suʻesuʻeina le ofe, o le manatu o aofaʻi ma le le mafaufau o le falemaʻi. O le galuega a le saienitisi o loʻo avea ma mea faʻavae o le tele o le tele. O le tasi o toʻa na talifutoa Iutaia i le taimi o le finauga i Siamani. Seia oʻo i le iʻuga o aso, tumau pea i le faʻamaoni saisa ma faia seʻia oʻo ina faʻatagaina le soifua maloloina.

Tamaitiiti ma le Autalavou

Na aliali mai Max Ata, ia Aperila 23, 1858 i le taulaga o Kairi. O ona tuaa na mai mai lea. O lona tama matua (Getthelieb Jakob Planck) Aoaoina Onology i le Iunivesite o Göttgen.

Opo mai le gotty ata

Max Wilhelm Vereque Tama o se loia ma se polofesa o le tulafono i le Iunivesite o Kairi. Sa ia faaipoipo faʻalua i le faʻaipoipo. E toalua tamaiti na aliali mai i le muamua faaipoipoga. O le taimi lona lua na ia faaipoipo ai i le tina max O Emaly Emma Pettag, i le faaipoipoga ma le lima o tamaiti na fanau mai. O ia mai le aiga o le panisi ma i se fonotaga ma Wilhelm, o le laupapa na nofo ai i le taulaga o Greifswald.

Tusa o le 10 tausaga, na nofo ai Max i Kail. I le 1867, ae mauaina e lona tama se valaaulia i se polofesa i le Iunivesite o Munich, ma ua agai pea le aiga i le laumua o Bavaria. Lenei ua avatua le tama i le maualuga maualuga o le faamalositino, o loo lisiina ai ia i le vasega o tamaiti aoga sili.

O se faatosinaga tele i le talavou o loo maua ai le faiaoga o le matematika herman muller. O le a ia aʻoaʻoina mai ia te ia mo le taimi muamua o le a le tulafono o le malosi faʻasao. Max faʻaalia le matua mataʻutia numera faʻamaumauga. Vasega i totonu o le Gymyasus na ia mauaina i le fiafia i le saienisi, aemaise i le suʻesuʻeina o tulafono o le natura.

Max Planck i tamaiti laititi

O le isi tamaiti naunau mo le fuafuaga o musika o musika. Sa ia pese i le aufaipese o tama, o mea e tele mea faigaluega ma galueaina tele se piano. I le taimi e tasi na ia suʻesuʻe ai le Faʻasinoga o Musika na oʻo ma faʻailoaina, ae na taunuʻu mai ai, e le aoga le tagata fai pisinisi. O le faʻauʻuga, ua maeʻa ona faia e le fuafuaga lona vaisu.

I lona talavou, sa ia manao e tuuto le lava musika, avea ma ta piano. Na ia miti i le auai i le faia o PILAlogy, faʻaalia ai le fiafia tele i le faiga o le lotu ma le matematika. O le iʻuga, na filifilia e Mal se faasaienisi ma ulufale i le Iunivesite o Munich. Avea ma tamaititi aʻoga, e le tuʻua musika. Na faaali o ia o muligai ma luga o le tino o loo i totonu o le Ekalesia a tamaiti. Sa ia taʻitaʻia se classing laititi ma faatau e le tagata fai orchestra.

Na fautua atu tama i le suiga e liliu ai ia polofesa Filipi von Zholly e fesoasoani ia te ia e sui i latou lava i le suʻesuʻega o le faʻa-fomaʻi. O le polofesa e faʻatauanau ai le tamaititi aʻoga e teena lenei manatu, pei o lona manatu, o lenei saienisi e latalata i le maeʻa. E tusa ma ia, e leai se tala fou e maua e fai ma mea fou ua leva ona faʻatali, o loʻo fai le suʻesuʻega autu.

Max fuafuaga i le autalavou

Ae peitai, o le Placker e le fiu. Na te le manaʻomia se mea e ai ai, e manaʻo o ia e fuafua faamatalaga faʻavae o tali faʻaletino ma manaʻo loloto e manaʻo e faʻalauteleina. O loʻo amata ona alu le tamaititi aʻoga i le faʻataʻitaʻiga o le aufaitau o Wilhelm Von Betz. Faatasi ai ma polofesa Filipo, o le Von Zholly e taʻitaʻia ai se suʻesuʻega i luga o le le atoatoa o le vevela o le platinum mo hydrogen. Max e mafai ona vaʻaia i potu aʻoga i totonu o le au maimoaina o polofesa - mathematicias Liddwig Shidel ma Gustach Bauer.

Ina ua maeʻa ona talanoa ma le fomaʻi lauiloa, Hermann Helmolz, o le Watchke o loʻo alu e mauaina aʻoaʻoga i Beerlin University. Na te asia le tautalaga matematika karl e sili atu ona fiafia. Na te manaʻomia le galuega a le au polofesa o Helmollets ma Gustiv Kinoff, lea e manaʻomia mo se faʻataʻitaʻiga e faʻataʻitaʻi i le tomai o le lavelave o mea lavelave. A uma ona masani i galuega a le Rudolph Clazius i luga o le talaʻaga o le mafanafana, e filifilia se itu fou mo suʻesuʻega - tormodynamim.

Le saienisi

I le 1879, o le fuafuaga e maua ai le tikeri o le fomaʻi pe a uma ona puipuia le sailia i le lona lua mataupu faavae o le osmodicynamics. I lana galuega, o le fomai ua faamaonia lena lava o ia lava, vevela e le aveina mai le tino malulu i se tonati aisa. I le tausaga na sosoo ai, na ia tusia ai se isi galuega i le le mafaamatalaina ma maua le pou o fesoasoani mai ai le fesoasoani mai i le fomai o Munich.Opo mai le gotty ata

I le 1885, o le procker avea o se polofesa polofesa i le Iunivesite o Kairi. O ana suʻesuʻega ua uma ona amata e auina mai o ia o tufatufaga i le ituaiga o faʻavaomalo aloaia. Ina ua mavae 3 tausaga, ua valaaulia loa le saienitisi i le Iunivesite o Perenin, lea na i ai foi i le tulaga e fai ma galuega a le polofesa. Faatasi faʻatasi ma lenei mea e maua ai le pou o le faʻatonu o le Inisitituti o le au faʻa-togafitiga. I le 1892, o le Ox Planck e avea ma polofesa talafeagai.

Ina ua mavae 4 tausaga, o le saienitisi e amata ona auai i suesuega o le SmartMol Sound. I luga o le talitonuga o le vaalele, e le mafai ona faifai pea le eletise eletise. E alu lava ma tagata taʻitoʻatasi, o le lautele o lea faʻamoemoe i le faʻaosoina o le taimi. Max Plack aveese le vaega o le malosiaga tufatufaina i le uliuli uliuli tino.

Ia Tesema 1900, o le fomaʻi i le fonotaga a le Berlight Academy o Resitaraina lipoti e uiga i lona tatalaina ma agaʻi atu i se itu fou - numera faʻamatalaga. Ua uma ona maua i le tausaga fou, faʻavae i luga o le faʻavae o le laupapa, o le tau o le Boltzmann o loʻo fuafuaina. O le pa e mafai ona maua se taumafaiga faifai pea a le taumafaiga faifai pea i le tasi mall, ma le saienitisi o le totogi o le totogi.

Opo mai le gotty ata

Albert Einstein mulimuli ane fesoasoani i le faʻamalosia o le tele o aʻoaʻoga.

I le 1919, o le saienitisi Max Plank maua le Nobel Conze o le 1918 mo le tatalaina o le malosi atoa ma le atinaeina o le fisiki.

I le 1928, na te faamavae, ae na te masani ona galulue faatasi ma le kamupani o le faatulagaga o le saienisi Kais. Ina ua mavae 2 tausaga, o le Nobel Talofa e avea ma lona peresitene.

Mataupu Faalelotu ma Atalofia

Na aumai Max fuafuaga i le agaga filemu o Luma, ma mo Ia lava muamua i le tulaga muamua o ni faatauaina taua o lotu. O taimi uma na ia faia ai se tatalo mo le aoauli. Ua lauiloa i le 1920 ma seia oo i le iʻuga o le olaga na avea ma presbyter.

O le saienitilitonu e faasaga i le una o faasaienisi ma lotu. I lalo o ona faitioga, aʻi, ua oʻo mai ai lesofo, le faʻaleagaga ma isi vaega na oʻo mai. I le taimi lava lea e tasi, na ia talitonu o l ¯ e saʻo ma lotu e tutusa lo la tulaga.

Opo mai le gotty ata

Lana Tautalaga "Lotu ma Satura Faasalare" Mai le 1937 na lauiloa, sa atagia mai i ana masani ai faʻasalalauga mulimuli ane. O loʻo avea le tusitusiga ma atagia mai o mea tutupu i le atunuʻu, lea sa i lalo o le pule a le fuimu.

O le mea e te le faamalosia ai le suafa o Keriso ma ua faamalosia e le toe suia tala e uiga i le suiga o lo latou faatuatua. Ua faamamafa mai i saienitisi e faapea na ia le talitonu i le Atua patino, ae e tumau i lotu.

Olaga a le tagata lava ia

Mo le taimi muamua, Max Plank faaipoipo i le tamaititi o le tamaititi Matk i le 1885. E toafa le fanau na fananau i le faaipoipoga: E toalua atalii ma afafine ma Teteo. Sa ia alofa lava i lona aiga, o se toalua alofa ma le tama. I le 1909, ua maliu lona faletua. Ina ua mavae 2 tausaga, o le saienitisi o loʻo taumafai e faʻatulaga lona lava olaga mo le taimi lona lua ma faia le talosaga i le toʻalua ma le tagata matatlin. O se fafine e fiu ai max o le a le isi tama.

Opo mai le gotty ata

I le talaaga o le saienitisi o loʻo sau ai le lanu uliuli. O le ulumatua atalii oti i le uluaʻi a le lalolagi, i le 1916, ma afafine o feoti i le tausaga 1917 ma le 1918. O le Alo lona lua mai le faafaasolopito muamua na faatinoina i le amataga o le 1945 lea mo le auai i se taupulepulega e 1945 mo le taupulepulega, e ui i le talosaga a le tama lauiloa.

Na iloa e Nazis e uiga i le Max Plancck's manatu. I le taimi o lana asiasiga i Hattle, ina ua ulutala e le fomaʻi o le Sosaiete o Faʻavae o Galisi, sa ia savali iai e faʻasauaina tagata atamamai Iutaia. O le ita o Heador ma ona foliga na faʻaalia ai mea uma na ia mafaufau iai e uiga i le malo Iutaia. I le maeʻa ai o lena mea, na faʻasaʻo lemu le uila ma taumafai ina ia taofiofi i ona mafaufauga.

I le tau malulu, 1944, ina ua maeʻa le vaʻa, le fale o le saienitisi, le fale o le saienitisi. Na faʻaleagaina tusitusiga e le afi, tusi ata. Na ia gaoioi i se uo Carl o loo i ai pea roote i lalo o le magdeburg.

Monument i Max Plak.

Ile 1945, i taimi o lauga i Kasa, e toetoe lava maliu le polofesa i lalo o pomu. Ia Aperila, o le fale le tumau o le au tofia o le plakes na faatamaia ai foi i lalo o vaalele. O le saienitisi ma le faletua alu i le vaomatua, ona ola ai lea e le susu. O le soifua maloloina o le laupapa ua atili faasolo ai - O le tagata na afaina o le tui na faatetele, ma sa ia savali ma le faigata tele.

Ile talosaga a Polofesa Robert Fanua, o le American Missite mo le Nobel Anana ma ia toe maua mai i le malu puipuia. E lima vaiaso, o lona moega o le falemaʻi, ona, pe a maeʻa le toe faʻaolaina, ona amata loa lea ona galue: faitau tautalaga.

Maliu

Iulai 1946, na malaga atu ai le tagata i masisa o le aso 300 tausaga o Isaako Newton. O se mea manaia: O le saienitisi na tupu i le na o le pau le sui mai Siamani. E leʻi leva ae leʻi maliu le tino, o le Kaisira Wilhelm Sociem o loʻo toe igoa o le Max Will, o le a e toe mauaina lana saofaga i le faasaienisi.

Majala Max Planck

O lo o faaauau pea ona tautala atu i tusi sau- au. I Bonn, o le saienitisi na paʻuʻu mai i le tifituiga o le pupuna o māmā, ae na mafai ona faʻaumatia le faʻamaʻi. Ia Mati 1947, na te mulimuli mulimuli i tamaiti. Ia Oketopa o le tausaga lava lea e tasi, o le setete o MCCA Pupuke na faafuasei ona malosi, ma na maliu ai o ia. O le mafuaʻaga o le oti o loʻo tumau. Sa ia le ola i lona 90 tausaga. O le tuugamau o le Nobel Lauate e tu i le tuugamau o Göttingen.

O Aʻu, na tuua e le saienitisi, tusi, ata - tupuaga, o loʻo faʻatupuina ma faʻaauau le galuega faʻavaivai o le saienisi.

Faailoga ma taui

  • 1914 - Helmolts pine
  • 1915 - Order "mo le lelei i le saienisi ma faatufugaga"
  • 1918 - Nobel Taui i le Physics
  • 1927 - Loreverz Medral
  • 1927 - Franklin's pine
  • 1928 - Adharcheches o le Soutschen toe faaleleia
  • 1929 - Max Planks Clodal
  • 1929 - copyy pine
  • 1932 - Gutarei Medisal ma Taui
  • 1933 - Vailaau Garnaca
  • 1945 - Götte Taui

Faitau atili